Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ʻOtuá–⁠Ko Hai Ia?

Ko e ʻOtuá–⁠Ko Hai Ia?

Vahe 4

Ko e ʻOtuá–Ko Hai Ia?

1. (a) Ko e ngaahi ʻotua fē kuo hū ki ai ʻa e kakaí? (e) Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ʻi he “ngaahi ʻotua” mo e “ʻOtua”?

 ʻOKU LAHI ʻa e ngaahi ʻotua ʻoku fai ki ai ʻa e hū ʻi māmani lahi. ʻOku laui miliona ʻa e ngaahi ʻotua ʻi he lotu-Sinitō, lotu-Puta, lotu-Hinitū mo e ngaahi lotu fakamatakali. Ko e ngaahi ʻotua ʻo hangē ko Siupita mo Meakuli naʻe fai ki ai ʻa e hū ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. (Ngāue 14:​11, 12) Ko ia ʻoku tatau ia mo e lau ʻa e Tohitapú “ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻotua tokolahi,” ka ʻokú ne toe pehē “ka kiate kitautolu ʻoku taha pe ʻa e ʻOtua, ko e Tamai, ʻa ia ʻoku mei ai ʻa e meʻa kotoa pe.” (1 Kolinitō 8:​5, 6) Ko e hā haʻo tali ʻo kapau ʻe ʻeke atu, ‘Ko hai ʻa e ʻOtua ko ení?’

2. Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe ʻa e kakaí ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá?

2 Ko e tali ʻa e tokolahi, ‘Ko e ʻEikí ia.’ Pe ko ʻenau pehē nai: ‘Ko ha Laumālie ia ʻi hēvani.’ ʻOku ui ʻe ha tikisinale ʻa e ʻOtuá: “Ko e Tokotaha Māʻolunga Taupotu.” ʻI he fehuʻi: ‘Ko hai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?’ ʻoku tali ʻe ha niʻihi, ‘Ko Sīsū.’ ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha, ka ko ha fuʻu ivi mālohi ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē. Pea ʻoku veiveiua ha niʻihi pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua. ʻOku lava ke tau ʻilo pau ʻoku ʻi ai?

ʻOKU MOʻONI ʻOKU ʻI AI ʻA E ʻOTUA

3. ʻOku hoko fakafēfē mai ha fale?

3 ʻI haʻo vakai atu ki ha fale fakaʻofoʻofa, kuó ke fifili pe ko hai ʻa e tufunga ʻo iá? Kapau ʻe tala atu ʻe ha taha naʻe ʻikai ha taha ia naʻá ne langa ʻa e falé, ka naʻe hoko mai pē ia ʻiate ia pē, te ke tui ki ai? ʻIkai ʻaupito! Hangē ko e lea ʻa ha tokotaha-tohi Tohitapu: “ʻIlonga ha ʻapi, kuo pau naʻe langa ʻe ha taha.” ʻOku ʻilo ia ʻe he tokotaha kotoa pē. Ko ia, meʻa nī heʻikai te tau tali ʻa e fakamulituku totonu ʻa e tokotaha-tohi Tohitapú: “Ko ia naʻa ne langa ʻa e meʻa kotoa pe ko e ʻOtua”?​—Hepelū 3:4.

4. Naʻe hoko fakafēfē mai ʻa e laui piliona ʻo e ngaahi fetuʻú?

4 Fakakaukau atu ki he ʻuniveesí mo hono ngaahi fetuʻu ʻe lau laui pilioná. Ka ko kinautolu kotoa ʻoku nau fononga ʻi he langí ʻo fakatatau ki he ngaahi lao ke tauhi honau femamaʻoʻaki totonú. “Ko hai kuo ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa ko ē?” ko ha fehuʻi ia naʻe ʻekeʻi fuoloa. Pea ʻoku feʻungamālie ʻa e tali naʻe fai ki aí: “Ko ia ʻoku taki mai mo lau honau kongakau: ʻoku ne ui honau hingoa tāutaha.” (ʻAisea 40:26) Tā ʻe fuʻu ngali vale ke fakakaukau naʻe ngaohi pē ʻe he laui piliona ʻo e ngaahi fetuʻú ʻa kinautolu pē, pea nau faʻu ʻa e ngaahi tuʻunga lahi ʻo e ngaahi fetuʻú ʻo fefonongaʻaki ʻi ha founga maau fakaofo pehē, taʻe ʻi ai ha tataki ʻe taha!​—Sāme 14:1.

5. (a) ʻE malava ke fokotuʻutuʻu fakataha ʻe he ngaahi kongokongá ʻa kinautolu pē, ʻo hoko ko ha mīsini kilisi kakanoʻi manu? (e) Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo hotau ʻuniveesí ni?

5 Naʻe ʻikai malava ke hoko mai ʻa e ʻuniveesi tuʻunga maau ʻaupito ko ení ʻiate ia pē. Naʻe pau ke ʻi ai ha Tokotaha-fakatupu maʻu ʻatamai ʻoku ʻi ai hano mālohi lahi. (Sāme 19:​1, 2) Naʻe ʻeke ki ha tangata pisinisi ʻa e ʻuhinga ʻokú ne tui ai ki he ʻOtuá pea naʻá ne fakamatala, ʻi hono fale ngāué ʻoku feʻunga mo e ʻaho ʻe ua ki ha taʻahine ke ne ako ke fokotuʻutuʻu fakataha ʻa e konga ʻe 17 ʻo ha meʻa kilisi kakanoʻi manu. “Ko au ko ha tokotaha ngāue pē ʻi hono ngaohi ʻo e ngaahi meʻa kilisí,” ko e lau ia ʻa e tangatá ni. “Ka ʻoku ou ʻilo ʻi he meʻá ni, kapau te te lulu takai ʻi ha topu fō ʻa e konga ʻe 17 ʻo ha meʻa kilisi kakanoʻi manu ki he taʻu ʻe 17 piliona ka hoko maí, heʻikai lava ke te maʻu ha meʻa kilisi kakanoʻi manu kakato ʻe taha.” Ko e ʻuniveesí ni, kau ai mo e ngaahi faʻahinga meʻa moʻui ʻi he māmaní, ʻoku fuʻu fihi lahi ange ia ʻi ha meʻa kilisi kakanoʻi manu. Kapau ʻoku fiemaʻu ha tokotaha poto ke ne ngaohi ha faʻahinga mīsini pehē, ʻoku malava ke tau ʻilo pau naʻe pau ke fakatupu ʻe ha ʻOtua Māfimafiʻia ʻa e meʻa kotoa pē. ʻIkai ʻoku totonu ke tau fakalāngilangiʻi ia he meʻa kuó ne faí?​—Fakahā 4:11; Ngāue 14:​15-17; 17:​24-26.

KO E ʻOTUÁ KO HA TOKOTAHA MOʻONI?

6. Ko e hā ʻoku tau ʻilo pau ai ko e ʻOtuá ko ha tokotaha moʻoni?

6 Neongo ʻoku pehē ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau tui ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai fakakaukau ʻa e tokolahi ko ha tokotaha moʻoni ia. ʻOkú ne pehē? Sai, ʻoku lava ke tau ʻilo ka ʻi ai ha fakakaukau poto ʻoku ʻi ai ha ʻatamai. Pea ʻoku tau ʻilo ʻi he ʻi ai ha ʻatamai ʻoku ʻi ai ha foʻi ʻuto ʻi ha sino ʻoku fakafuo pau. Ko ia ai, ko e ʻatamai lahi ʻa ia ʻoku tupu mei ai ʻa e fakatupu kotoa pē ʻoku ʻa e Tokotaha lahi ia, ko e ʻOtua Māfimafiʻia. Neongo ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano sino fakamatelie, ʻoku ʻi ai hono sino fakalaumālie. ʻOku ʻi ai ha sino ʻo ha tokotaha laumālie? ʻIo, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Kapau ʻoku ai ha sino fakakakano, ta ʻoku ʻi ai mo ha sino fakalaumalie.”​—1 Kolinitō 15:44; Sione 4:24.

7. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku ʻi ai ha ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ʻafio ai? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku ʻi ai hono sino?

7 Koeʻuhi ko e ʻOtuá ko ha tokotaha ʻoku ʻi ai ha sino fakalaumālie, kuo pau pē ke ʻi ai hano ʻafioʻanga ke ʻafio ai. ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ko hēvani ko e “ʻafioʻanga” tuʻumaʻu ia ʻo e ʻOtuá. (1 Tuʻi 8:43) ʻOku toe fakahā mai foki kiate kitautolu naʻe “hu a Kalaisi . . . ki he loto lagi, ke ne fakaha eni ia i he ao oe Otua koeuhi ko kitautolu.” (Hepelū 9:​24PM) ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻo e tangatá ʻe fakapaleʻiʻaki ʻa e moʻui ʻi hēvani fakataha mo e ʻOtuá, pea te nau maʻu ʻi he taimi ko iá ʻa e sino laumālie. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú, te nau toki mamata ki he ʻOtuá pea te nau hangē foki ko iá. (1 Sione 3:3 [2PM]) ʻOku toe fakahā ʻe he meʻá ni, ko e ʻOtuá ko ha tokotaha ia pea ʻoku ʻi ai hono sino.

8, 9. (a) ʻOku anga-fēfē malava ʻe he fakatātā ki ha fale mīsini ʻuhila ke fakahā ʻa e ngāue mamaʻo ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne malava ʻo faí?

8 Ka ʻeke nai ʻe ha taha: ‘Kapau ko e ʻOtuá ko ha tokotaha moʻoni ia ʻoku ʻafio ʻi ha feituʻu pau ʻi hēvani, ʻoku anga-fēfē malava ke ne vakai ki he meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he feituʻu kotoa pē? Pea ʻoku anga-fēfē malava ke aʻusia ʻe hono mālohí ʻa e konga kotoa pē ʻo e ʻuniveesí?’ (2 Kalonikali 16:9) Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻOtuá ko ha tokotahá, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ne fakangatangata hono mālohí pe ko hono lahí. Pea ʻoku ʻikai totonu ke fakasiʻisiʻi ʻe he meʻá ni ʻa ʻetau ʻapasia kiate Iá. (1 Kalonikali 29:​11-13) Ke tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e meʻá ni, fakakaukau atu ki he ngāue mamaʻo ʻa e fale mīsini ʻuhila.

9 ʻOku ʻi ai ha tuʻuʻanga pau ʻo ha fale mīsini ʻuhila ʻi ha kolo pe ofi pē ki ai. Ka ʻoku tufaki takai hono ivi fakaʻuhilá ʻi he feituʻu kotoa ko iá, ʻo ne ʻomai ʻa e maama mo e ivi. ʻOku meimei tatau ia mo e ʻOtuá. ʻOkú ne ʻi hēvani. (ʻAisea 57:15; Sāme 123:1) Ka ko hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono ivi ngāue taʻehāmaí, ʻe lava ke ne aʻusia ʻa e feituʻu kotoa pē ʻi he ʻuniveesí kātoa. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa hēvani, ʻa e māmaní pea mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻi aí ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní. (Sāme 33:6; Sēnesi 1:2; Sāme 104:30) Ke fakatupu ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe ʻikai ke fiemaʻu ki he ʻOtuá ke ne ʻi ai tonu. ʻOkú ne malava pē ke tuku mai hono laumālié, hono ivi ngāué, ke fai ha meʻa pē ʻokú ne finangalo ki ai neongo ʻokú ne mamaʻo ʻaupito. Ko ha ʻOtua fakaofo lahi ē!​—Selemaia 10:12; Tāniela 4:35.

TOKOTAHA KO E ʻOTUÁ MO HONO ANGÁ

10. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻa ia te tau malava ke ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá?

10 Ko e ʻOtuá ko ha tokotaha ia te tau malava ʻo ʻofa ki ai ʻo kapau te tau ʻiloʻi lelei ia? ‘Mahalo pē,’ ko haʻo lea ia, ‘ka koeʻuhi ko e ʻikai te tau malava ʻo mamata ki he ʻOtuá, ʻe anga-fēfē malava ke tau ʻilo ʻo kau kiate ia?’ (Sione 1:18) ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ʻa e founga ʻe taha ʻi heʻene pehē: “He ko hono ngaahi ʻulungaanga taʻehāmai ʻoku hā lelei ia talu mei hono fakatupu ʻo e māmani, he ʻoku ʻiloʻi kinautolu mei he ngaahi meʻa kuo ngaohi, ʻo aʻu ki hono māfimafi taʻengata mo hono Tuʻunga-ʻotua.” (Loma 1:​20NW) Ko ia ko e ngaahi meʻa kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻe malava ke nau tokoniʻi kitautolu ke mahino pe ko e tokotaha fēfē ʻa e ʻOtuá, ʻo kapau te tau mātuʻaki sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻá ni mo fakakaukau fekauʻaki mo kinautolu.

11. Ko e hā ʻoku malava ke tau ako ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi meʻa kuó ne ngaohí?

11 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻoku fakahā kiate kitautolu ʻa e lahi ʻo e ʻOtuá mo hono mafai kāfakafá ʻi ha sio ki he langi fetuʻuá! (Sāme 8:​3, 4; ʻAisea 40:26) Peá ke fakakaukau ange ki he foʻi māmaní. Kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá ʻi he langí ke ne maʻu ai ʻa e māfana mo e maama feʻunga totonu mei he laʻaá. Pea fakakaukau atu ki he hokohoko takai kakato ʻa e vaí. ʻOku tō ʻa e ʻuhá ke fuʻifuʻi ʻa e māmaní. ʻOku tafe leva ʻa e vaí ki he ngaahi vaitafé, ʻo tafe atu ki he tahí. ʻOku ʻohake leva ʻe he laʻaá ʻa e vaí mei he tahí ʻi he mao, ʻa ia ʻoku toe tō hifo ko e ʻuha ke fuʻifuʻi ʻa e māmaní. (Koheleti 1:7) ʻOku lahi mo e ngaahi hokohoko takai kakato fakaofo kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ke tokonaki ha meʻakai, maluʻanga mo e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he tangatá mo e fanga manú! Pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā kiate kitautolu ʻe he ngaahi meʻa fakaofó ni ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ko e ʻOtuá? Ko e ʻOtua poto lahi ia pea ʻoku anga-foaki mo tokanga ki heʻene ngaahi fakatupú.​—Palōvepi 3:​19, 20; Sāme 104:​13-15, 24, 25.

12. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei ho sino ʻoʻoú ʻo kau ki he ʻOtuá?

12 Fakakaukau ange ki he sino pē ʻoʻoú. ʻOku hā mahino naʻe ngaohi ia ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi he moʻui pē. Naʻe fakaofo hono faʻunga ia ke mātuʻaki fiefiaʻia ʻi he moʻuí. (Sāme 139:14) ʻOku malava ke sio hotau matá ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻuliʻulí mo e hinehiná ka ki he ngaahi lanu kehekehe, pea ʻoku fonu ʻa e māmaní ʻi he ngaahi lanu lahi ke fiefia ai. ʻOku tau malava ʻo maʻu ʻa e ifoʻia mo nāmuʻi ha meʻa. Ko ia ko e kaí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē kuo pau ke fai; ka ʻoku malava ke fiefia ai. Ko e ngaahi ongo peheé ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau matematē ia ki he moʻuí, ka ko e foaki-ʻofa ia mei ha ʻOtua anga-ʻofa, anga-foaki mo fakaʻatuʻi.​—Sēnesi 2:9; 1 Sione 4:8.

13. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke ako ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he founga ʻo ʻene ngaahi angafai mo e faʻahinga ʻo e tangatá?

13 Ko ha vakai ki he ngaahi angafai ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻokú ne toe fakahā pe ko e ʻOtua fēfē ia. ʻOkú ne maʻu ha tokanga mālohi ki he fakamaau totonú. ʻOku ʻikai te ne fakapelepeleʻi ha matakali ʻe niʻihi ʻo e kakaí. (Ngāue 10:​34, 35) ʻOkú ne manavaʻofa mo anga-ʻofa foki. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi angafai mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne fakahaofi mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité: “Naʻa ne manavaʻofa; . . . naʻa ne toutou manatua ko e kakano pē kinautolu.” Ka naʻe faʻa talangataʻa ʻa e kau ʻIsilelí, pea ʻai ʻe he meʻa ko iá ʻa e ʻOtuá ke mamahi. Hangē ko e lau ʻa e Tohitapú: “Pea nau ʻai ai ia ke ne ongoʻi loto-mamahi . . . pea aʻu ʻo nau fakalotomamahiʻi ʻa e Tokotaha Toputapu ʻo ʻIsilelí.” (Sāme 78:​38-41NW; Sāme 103:​8, 13, 14) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku talangofua ai ʻa ʻene kau sevānití ki heʻene ngaahi laó, ʻoku fiefia ai ʻa e ʻOtuá. (Palōvepi 27:11) Pea ʻoku fakamatalaʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa ʻene kau sevānití ʻi he ngāue ʻa e ngaahi filí: “Koia oku ala kiate kimoutolu oku ne ala ki he kanoʻi mata uli o hoku mata.” (Sākalaia 2:​8PM) ʻOku ʻikai ke ueʻi koe ke ʻofa ki ha ʻOtua ʻa ia kuó ne ʻofa pehē fau ki he faʻahinga ʻo e tangatá māʻulalo mo mahuʻinga siʻi ʻo e ngaahi matakali mo e kakai kotoa pē?​—ʻAisea 40:22; Sione 3:16.

KO HA TOLU-TAHAʻI-ʻOTUA PE KO SĪSŪ ʻA E ʻOTUÁ?

14. Ko e hā ʻa e akonaki ʻo fekauʻaki mo e Tolu-tahaʻi-ʻotuá?

14 Ko hai ʻa e ʻOtua fakaofo ko ení? ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko hono huafá ko Sīsū. ʻOku pehē ʻe ha faʻahinga kehe ko ha Tolu-tahaʻi-ʻotua ia, neongo ʻoku ʻikai ʻasi ʻa e foʻi lea “tolu-tahaʻi-ʻotua” ʻi he Tohitapú. Fakatatau ki he akonaki ʻo fekauʻaki mo e Tolu-tahaʻi-ʻotuá, ʻoku ʻi ai ʻa e toko tolu ʻi he ʻOtua pē ʻe taha, ʻa ia, ko e “ʻOtua ʻe taha, ko e Tamai, ko e ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoni.” ʻOku akoʻi eni ʻe he ngaahi kautaha lotu lahi, neongo ʻoku nau tala “ko ha misiteli.” ʻOku totonu ʻa e ngaahi fakakaukau pehē ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá?

15. ʻOku anga-fēfē hono fakahā ʻe he Tohitapú ko e ʻOtuá mo Sīsū ko e toko ua māvahevahe pea ʻoku ʻikai te na tatau?

15 Sai, naʻe leaʻaki nai ʻe Sīsū ʻo pehē ko e ʻOtuá ia? ʻIkai, naʻe ʻikai ʻaupito te ne fai pehē. Kaekehe, ʻoku ui ia ʻi he Tohitapú ko e “ʻAlo ʻo e ʻOtua.” Pea naʻá ne pehē: “ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au.” (Sione 10:​34-36; 14:28) ʻIkai ngata ai, naʻe fakamatala ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻilo ki ai ia pe ko e kau ʻāngeló ka ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻiló. (Maʻake 13:32) Pea naʻe ʻi ai ha taimi naʻe lotu ai ʻa Sīsū ki he ʻOtuá, ʻo pehē: “Ke ʻoua naʻa fai hoku loto ka ko hoʻou pē.” (Luke 22:42) Kapau ko e ʻOtua Māfimafiʻiá ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ke lotu ia kiate ia pē, ʻikai ko ia? Ko hono moʻoní, hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko Sīsū ko eni naʻe toe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua.” (Ngāue 2:32) Ko ia ʻoku hā mahino ko e ʻOtua Māfimafiʻiá mo Sīsū ko e toko ua māvahevahe. Naʻa mo e hili ʻene pekia pea toetuʻu pea ʻalu hake ki hēvaní, naʻe kei taʻetatau ai pē ʻa Sīsū mo ʻene Tamaí.​—1 Kolinitō 11:3; 15:28.

16. Neongo ʻa e lave ko Sīsū ko e “ʻOtua,” ko e hā ʻokú ne fakahā ʻoku ʻikai ko e ʻOtua Māfimafiʻiá ia?

16 Ka ʻeke nai ʻe ha taha: ‘Ka ʻoku ʻikai koā ke ui ʻa Sīsū ko ha ʻotua ʻi he Tohitapú?’ ʻOku moʻoni eni. Ka neongo ia, ko Sētane ʻoku toe ui ia ko ha ʻotua. (2 Kolinitō 4:4) ʻI he Sione 1:​1, ʻa ia ʻoku lave ai kia Sīsū ko “Folofola,” ʻoku pehē ʻe he ngaahi liliu Tohitapu ʻe niʻihi: “Nae i he kamataaga ae Folofola, bea nae i he Otua ae Folofola, bea koe Otua ae Folofola.” Kae fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe he Sione vahe 1, veesi 2 ko Folofola “nae i he kamataaga moe Otua.” Pea neongo kuo mamata ʻa e tangatá kia Sīsū, ʻoku pehē ʻe he Sione vahe 1, veesi 18 “oku ikai ha toko taha kuo ne mamata ki he Otua i ha kuoga.” (Paaki Motuʻa) Ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi liliu lea ʻe niʻihi ʻo e Sione vahe 1, veesi 1 ʻoku nau fakahā ʻa e foʻi fakakaukau totonu ʻo e ʻuluaki leá ʻi heʻenau pehē: “Naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa Folofola, pea naʻe fakaʻotua ʻa Folofola,” pe “ko ha ʻotua,” ko ia ko Folofolá ko ha tokotaha mālohi ʻo hangē ha ʻotuá. (An American Translation) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ko e ʻOtua Māfimafiʻiá ʻa Sīsū. Ko hono moʻoní, naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻene Tamaí ʻo pehē ko “hoku ʻOtua” pea “ko e ʻOtua moʻonia pe taha.”​—Sione 20:17; 17:3.

17. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono huaʻi hifo ia ki he kau muimui ʻo Sīsuú?

17 Pea fekauʻaki mo e “Laumālie Māʻoniʻoni,” ʻa ia ʻoku ui ko e Tokotaha hono tolu ʻo e Tolu-tahaʻi-ʻotuá, kuo tau ʻosi ako ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia ka ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sione Papitaiso ʻe fai papitaiso ʻaki ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo hangē pē ko Sioné naʻá ne fai papitaiso ʻaki ʻa e vai. Ko ia, ʻo hangē pē ko e vaí ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia, ko e laumālie māʻoniʻoní foki ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia. (Mātiu 3:11) Ko e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Sioné naʻe fakahoko hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻe huaʻi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki hono kau muimuí ʻi heʻenau fakatahataha ʻi Selusalemá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Pea fāʻofale ʻiate kinautolu katokātoa ʻa e laumālie maʻoniʻoni.” (Ngāue 2:4) Naʻe “fāʻofale” kinautolu ʻaki ha tokotaha? ʻIkai, ka naʻe fāʻofale kinautolu ʻaki ʻa e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá. Ko ia ʻoku hā mahino mei he ngaahi moʻoniʻi meʻá ni ʻoku ʻikai ko ha akonaki faka-Tohitapu ʻa e Tolu-tahaʻi-ʻotuá. Ka ʻi hono moʻoní, ki muʻa fuoloa ke ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi māmaní naʻe fai ʻa e hū ki he ngaahi ʻotua tautau toko tolu, pe ko e ngaahi tolu-tahaʻi-ʻotua, ʻi he ngaahi feituʻu ʻo hangē ko ʻIsipite mo Pāpilone ʻo onoʻahó.

HUAFA ʻO E ʻOTUÁ

18. (a) Ko e “ʻOtua” ʻa e huafa fakaeia ʻo e ʻOtua Māfimafiʻiá? (e) Ko hai hono huafa fakaeiá?

18 ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻi ai hono hingoa. Ko e ʻOtuá foki ʻoku ʻi ai hono huafa fakaeia ke fakamavaheʻi ia mei he faʻahinga kehe kotoa pē. ʻE ʻeke nai ʻe ha niʻihi: ‘ʻIkai nai ko e “ʻOtua” ʻa hono huafá?’ ʻIkai, koeʻuhi ko ha hingoa faka-lakanga pē ʻa e “ʻOtua,” ʻo hangē ko e “Palesiteni,” “Tuʻi” mo e “Fakamaau” ko e ngaahi hingoa faka-lakanga pē. ʻOku tau ako ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he Tohitapú, ʻa ia ʻoku hā meimei tuʻo 7,000. Hangē ko ʻeni, ʻi he Sāme 83:18 (PM) ʻoku pehē ai: “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” Pea ʻoku hā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he tohi Fakahā 19:1-6 ʻo e meimei Tohitapu kotoa ko ha konga ʻo e kupuʻi lea ko e “Haleluia.” ʻOku ʻuhinga ení ko e “fakamālō ʻo Iaa,” ko ha fakanounou ia ʻo e Sihová.

19. (a) Ko e hā ʻoku ʻohovale ai ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi heʻenau sio ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau Tohitapú? (e) ʻOku hā ʻa e huafá ʻi fē ʻi he King James Version?

19 ʻOku ʻohovale ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi ʻi heʻenau sio ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau Tohitapú. ʻOku faʻa hoko ʻa e meʻá ni koeʻuhi ko ʻenau Tohitapú ko e taha ʻo e liliu ʻoku tātātaha hono ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e fakatātā, ko e King James Version (Paaki ngāuelahiʻaki ʻi he lea faka-Pilitāniá, KJ) ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e huafa “Sihova” (“Jehovah”) ʻi he tohi pē ʻa ʻEkisoto 6:​3, Sāme 83:18 mo e ʻAisea 12:2 mo e 26:4. Kaekehe, ʻi he taimi ʻoku liliu lea ai ʻe he Tohitapú ni ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e hingoa faka-lakanga ko e “ʻEiki” pe “ʻOtua,” ʻokú ne ʻai maʻu pē ʻa e hingoa faka-lakangá ni ʻi he ngaahi mataʻitohi lahi, ko e “ʻEIKI” (“LORD) mo e “ʻOTUA” (“GOD), ʻa ia ʻoku fakamavaheʻi ia mei he nauna tavale ko e “ʻEiki” mo e “ʻOtua.” Fakatokangaʻi eni ʻi he Sāme 110:1, ʻi he paaki ko ení.

20. (a) Ko e hā kuo ʻikai ke faʻa ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? (e) ʻOku totonu ke pehē?

20 Te ke ʻeke nai: ‘Ko e hā ʻoku ʻikai ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he potu kotoa pē ʻoku hā ai ʻi he ʻuluaki hiki ʻo e Tohitapú? Ko e hā ʻoku ngāuelahiʻaki ai ʻa e hingoa faka-lakanga ko e ʻEIKÍ mo e ʻOTUÁ ʻo fetongiʻakí?’ ʻI he talateu ʻo e American Standard Version ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga hono ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihová, pea mo e ʻuhinga ki he fuoloa taimi ʻa hono taʻengāueʻaki ʻa e huafa ko iá: “Hili ha fakakaukau tāupau fakalelei ʻa e Kau Fakalelei-Tohi ʻAmeliká, naʻa nau aʻu ʻo tui pau loto-taha ʻoku ʻikai totonu ke puleʻi ʻi he paaki faka-Pilitāniá pe ko ha toe paaki kehe ʻe he talatupuʻa faka-Siú, ʻa ia naʻá ne lau ko e Huafa Fakae-ʻOtuá ʻoku toputapu fau ke leaʻakí . . . Ko e huafa fakaeiá ni, fakataha mo e ngaahi meʻa toputapu ʻo fekauʻaki mo iá, ʻoku fakafoki ia he taimí ni ki he tuʻunga ʻi he tohi toputapú ʻa ia ʻoku ʻi ai hono totonu taʻefehuʻia.” ʻIo, naʻe fakakaukau ʻa e kau tangata naʻa nau liliu ki he lea faka-Pilitāniá ʻa e Tohitapu ko iá naʻe ʻikai lelei ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe liʻaki ai mei ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻa nau fakafoki mai ia ki hono tuʻunga totonu ʻi he Tohitapú.

21. Ko e hā ʻa e lau ʻa e Douay Version ʻa e lotu Katoliká ʻo fekauʻaki mo e huafa ko Sihová?

21 Kaekehe, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku fakakikihi ʻo pehē ʻoku ʻikai totonu ke ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “Sihova” koeʻuhi ʻoku ʻikai ko e huafa totonu ia ʻo e ʻOtuá. Ko e fakatātā, ko e Douay Version ʻa e lotu Katoliká, ʻa ia ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi hono potutohi tefitó, ʻoku pehē ʻi heʻene fakamatala ʻi lalo ki he ʻEkisoto 6:3: “Kuo ʻai ʻe he niʻihi ʻi onopooni ʻa e huafa ko Sihova . . . ko hono puʻaki totonu ʻo e huafá ni ʻi he potutohi faka-Hepeluú, ʻoku puli he taimí ni tupu mei he fuoloa hono taʻengāueʻakí.”

22. (a) ʻOku anga-fēfē hono hiki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he lea faka-Hepeluú? (e) Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha palopalema ʻo fekauʻaki mo e ʻilo pe naʻe anga-fēfē hono fuofua puʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

22 ʻIo, ʻo hangē ko ia ko e lea ko eni ʻa e Tohitapu ʻa e lotu Katoliká, ʻoku hā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he potutohi faka-Hepeluú, ko e lea faka-Hepeluú ko e lea ia naʻe hiki ai ʻa e ʻuluaki ngaahi tohi ʻe 39 ʻo e Tohitapú. Ko e huafá ni naʻe hiki ia ʻi he mataʻitohi faka-Hepelū ʻe fā, ko e YHWH. ʻI he kuonga muʻá naʻe tohi ʻa e lea faka-Hepeluú ʻo taʻekau ai ʻa e vauele, ʻa e ngaahi mataʻitohi hangē ko e a, e, i, o mo e u, ʻa ia ʻoku nau tokoniʻi ʻa kitautolu ke maʻu ʻa e ongo totonu ki he ngaahi leá. Ko ia ai, ko e palopalema he ʻaho ní ko e ʻikai ha founga ke tau ʻilo pau ai pe ko e fē ʻa e vauele naʻe ngāueʻaki ʻe he kau Hepeluú fakataha mo e ngaahi konisinanite YHWH.

23. ʻOku malava fēfē ʻa e tokoni kiate kitautolu ʻa e sipela “plng” ki he foʻi lea “puleʻanga” ke mahino ʻa e palopalema ʻo fekauʻaki mo hono puʻaki ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá?

23 Ke tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e palopalemá, fakakaukau ki he foʻi lea ko e “puleʻanga.” Tau pehē ʻoku kamata maʻu pē hono tohí ko e “plng,” pea faifai pehē atu pē mo hono ʻikai ke puʻaki ʻa e foʻi leá ni. ʻE ʻilo fēfē leva ʻe ha taha ʻe moʻui ʻi ha taʻu ʻe 1,000 mei he taimí ni ʻa hono puʻaki ʻo e “plng” ʻi haʻane sio ki ai ʻi ha tohi? Koeʻuhi naʻe teʻeki ai ke ne fanongoa ia ʻi hano puʻaki pea naʻe ʻikai ʻilo pe ko e hā ʻa e vauele naʻe ʻi he foʻi leá, heʻikai lava ke ne ʻilo pau ia. ʻOku faitatau pē ia mo e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻilo pau pe naʻe anga-fēfē hono puʻakí, neongo ʻoku fakakaukau ʻa e kau poto mataotao ʻe niʻihi ko e “Iāue” ʻoku tonú. Kaekehe, ko e puʻaki “Sihova” kuo ngāueʻaki ʻi he laui senituli lahi pea ʻoku lahi taha hono ʻiloá.

24. (a) Ke faitatau, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e meʻa ki he Ngāue 15:​14, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

24 Ka ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, neongo ʻoku ʻikai te tau lea tonu matematē ʻaki ia ʻi he founga naʻe fuofua puʻaki aí? Sai, ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻo ha niʻihi kehe ʻi he Tohitapú, neongo ʻoku ʻikai te tau leaʻaki ʻa kinautolu ʻi he founga naʻe puʻaki ai ʻa e ngaahi hingoá ni ʻi he tupuʻi lea faka-Hepeluú. Ko e fakatātā, ʻoku puʻaki ʻa e hingoa Sīsū ko e “Iesiua” ʻi he lea faka-Hepeluú. Pehē foki, ʻoku totonu ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakahā ʻi he Tohitapú, ʻo tatau pē pe ʻoku tau puʻaki ia ko e “Iāue,” “Sihova,” pe ʻi ha ngaahi founga kehe ʻoku ngāuelahiʻaki ʻi heʻetau lea fakafonuá. Ko e meʻa ʻoku halá ko e ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá. Ko e hā? Koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ngāueʻaki iá ʻoku ʻikai malava ke fakafekauʻaki ʻa kinautolu mo e faʻahinga kuo toʻo ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e “kakai ke kau ki hono huafa.” (Ngāue 15:14) ʻOku ʻikai totonu ke ngata pē ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ka ke tau fakahīkihikiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakai kehé, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní.​—Mātiu 6:9; Sione 17:​6, 26.

KO HA ʻOTUA ʻOKU ʻI AI ʻENE TAUMUʻA

25. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku faingataʻa nai ke mahino kiate kitautolú? (e) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sihova ke kamata ʻa e fakatupú?

25 Neongo ʻoku faingataʻa nai ke mahino kiate kitautolu, naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha kamataʻanga ʻo Sihova pea ʻe ʻikai ʻaupito ke ʻi ai hano ngataʻanga. Ko e “Tuʻi Itaniti” ia. (Sāme 90:2; 1 Tīmote 1:17) Ki muʻa ke kamata ʻa e fakatupú, naʻe toko taha pē ʻa Sihova ʻi he ʻuniveesí. Ka naʻe ʻikai lava ke ne tuēnoa, he ʻoku kakato ia ʻiate ia pē pea ʻikai masiva ʻi ha meʻa. Ko e ʻofá naʻá ne ueʻi ia ke kamata ʻa e fakatupú, ke foaki atu ʻa e moʻuí ke fiefia ai ha niʻihi kehe. Ko e ʻuluaki ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ko e kau meʻa moʻui laumālie ʻo hangē pē ko iá. Naʻá ne maʻu ha kautaha lahi ko e ngaahi foha fakahēvani ki muʻa ia ʻi hono teuteu ʻa e māmaní ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e taumuʻa ʻa Sihová kiate kinautolú ke maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi he moʻuí pea ʻi he ngāue naʻá ne ʻoange ke nau faí.​—Siope 38:​4, 7.

26. Ko e hā ʻoku tau ʻilo pau ai ʻe fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he māmaní?

26 ʻI he ʻosi hono teuteu ʻo e māmaní, naʻe tuku ʻe Sihova ha ongo mātuʻa, ko ʻĀtama mo ʻIvi, ʻi ha konga ʻo e māmaní naʻe ʻosi ngaohi ko ha palataisi. Ko ʻene taumuʻá ke ʻi ai haʻana fānau ʻa ia te nau talangofua mo lotu kiate ia, pea te nau fakalahi atu ʻa e palataisí ʻi māmani kātoa. (Sēnesi 1:​27, 28) Kaekehe, hangē ko ia kuo tau ako ʻo ʻiló, naʻe fakapikoʻi ʻa e taumuʻa maʻongoʻonga ko iá. Naʻe fili ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangataʻa ki he ʻOtuá, pea kuo ʻikai ke fakahoko ai ʻene taumuʻá. Ka ʻe fakahoko ia, he ʻe tukulolo ai ʻa Sihova ia ʻo kapau ʻe ʻikai ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ne taumuʻa ki aí. Pea heʻikai ʻaupito malava ke ne fai pehē! ʻOkú ne pehē: “Teu fai eku faiteliha kotoabe: . . . kuou fakaha ia, bea teu fakahoko ia.”​—ʻAisea 46:​10, 11PM.

27. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau fai ha fakamatala ki he ʻOtuá? (e) Ko ia ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau fakakaukau fakamātoato ki aí?

27 ʻOkú ke malava ke sio ki ho kaunga ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá? ʻOku ʻikai ko haʻo fai pē ha meʻa ʻokú ke fiemaʻú taʻekau ai haʻo fakakaukau pe ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Sētane mo ʻĀtama pea mo ʻIví. Naʻa nau ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ka naʻe ʻikai te nau fai ia. Pea ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá naʻe pau ke nau fai ha fakamatala ki ai. ʻOku kau mo kitautolu ʻi he pau ke fai ha fakamatala ki he ʻOtuá? ʻIo, koeʻuhi ko e ʻOtuá ko e Matavai ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku fakatuʻunga ʻetau moʻuí ʻiate ia. (Sāme 36:9; Mātiu 5:45) Ko e hā hano lahi ʻo ʻetau moʻui ke fehoanaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú? ʻOku totonu ke tau fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni, koeʻuhi ko hotau faingamālie ke moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ʻi ai.

FOUNGA KE LOTU AI [WORSHIP] KIA SIHOVÁ

28. Ko e hā ʻa e ngaahi tokoni kuo ngāueʻaki ʻe ha faʻahinga ʻe niʻihi ke fai ai ʻa e lotu ki he ʻOtuá?

28 ʻOku mahuʻinga ʻa e founga ʻoku tau lotu ai kia Sihová. ʻOku totonu ke tau lotu ʻi he founga ʻokú ne fakahā maí, neongo ʻoku kehe nai ia mei he founga kuo akoʻi ai ʻa kitautolú. Ko e fakatātā, kuo tōʻongaʻaki ʻe ha niʻihi ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi heʻenau lotu. ʻOku nau pehē nai ʻoku ʻikai te nau lotu ki he ʻīmisí, ka ko e sio mo ala ki aí ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke lotu ki he ʻOtuá. Ka ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau lotu ange kiate ia ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ngaahi ʻīmisí?

29. ʻOku fēfē hono fakahā ʻe he Tohitapú ʻa hono hala ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ke faiʻaki ʻa e lotú?

29 ʻIkai, ʻoku ʻikai finangalo ia ki ai. Pea ko e ʻuhinga pē eni naʻe fakahā ai ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ʻaupito ke hā kiate kinautolu ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga hāmai. (Teutalōnome 4:​15-19) Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he taha ʻo e Fekau ʻe Hongofulú: “Oua naa ke gaohi kiate koe ha fakatātā, be ha mea fakatatau e taha i ha mea . . . Oua naa ke bunou hifo koe kiate kinautolu, be tauhi ki ai.” (ʻEkisoto 20:​4, 5PM) Ko Sihova pē ke fai ki ai ʻa e lotú. ʻOku toutou fakahā ʻe he Tohitapú ʻa hono hala ke ngaohi ha ʻīmisi pe punou ki ai, pe ke lotu ki ha taha pe ko ha meʻa tukukehe pē ʻa Sihova.​—ʻAisea 44:​14-20; 46:​6, 7; Sāme 115:​4-8.

30. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻo hā ai ʻoku hala ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí? (e) Fakatatau kia Teutalōnome 7:​25, ko e hā ʻoku totonu ke fai ki he ngaahi ʻīmisí?

30 Hangē ko ia kuo tau fakakaukau atu ki aí, naʻe ʻikai ʻaupito ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotu. Naʻá ne fakamatala: “Ko e ʻOtua ko e Laumālie: pea ko kinautolu ʻe hū kiate ia, kuo pau ke nau fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni ʻenau hu.” (Sione 4:24) ʻI he fai fakatatau ki he akonakí ni, naʻe ʻikai ha taha ʻi he muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ko ha tokoni ʻi he lotú. Ko hono moʻoní, naʻe tohi ʻe heʻene ʻapositolo ko Paulá: “Ko ʻemau fononga ʻoku fai aki ʻa e tui, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e mamata.” (2 Kolinitō 5:7) Pea naʻe fakatokanga mai ʻe heʻene ʻapositolo ko Sioné: “Taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.” (1 Sione 5:21) Ko e hā ʻoku ʻikai te ke vakai holo ai ʻi ho ʻapí peá ke ʻeke kiate koe pe ʻokú ke muimui ki he akonakí ni?​—Teutalōnome 7:25.

31. (a) Neongo ʻoku ʻikai mahino nai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo ha lao ʻa e ʻOtuá, ko e hā te ne ueʻi kitautolu ke tau talangofua ki aí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau feinga ke faí, pea ko e hā ʻa e fakaafe ʻoku totonu ke tau talí?

31 Ko e lotu kia Sihová, ko e Tokotaha-fakatupú, ʻi he founga ʻokú ne fakahinohino maí ʻoku pau ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia moʻoní. (Selemaia 14:22) ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ko ʻene ngaahi fiemaʻu meiate kitautolú ko ha lelei pē kiate kitautolu, mo ʻetau monūʻia taʻengata. ʻOku moʻoni ʻi he taimi nai ʻe niʻihi, koeʻuhi ko e fakangatangata ʻo ʻetau ʻiló mo ʻetau taukeí, ʻoku ʻikai te tau houngaʻia kakato ai ʻi he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga lahi ai ha lao kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá, pe ko e anga ʻo ʻene ngāue tonu ki ha lelei pē maʻatautolú. Ka ʻi heʻetau tui mālohi ʻoku taumamaʻo ange ʻa e ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau talangofua kiate ia ʻaki ha loto-fiefai ki ai. (Sāme 19:​7-11) Ko ia, tau feinga ʻaki hotau iví kotoa ke ako ʻa e meʻa kotoa te tau malava ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo Sihová, pea tali ʻa e fakaafé ni: “Tau o ke tau hu mo punou; tau tuʻulutui ʻi he ʻao ʻo Sihova ne ne ngaohi kitautolu: he ko hotau ʻOtua ia, pea ko kitautolu ko e kakai ʻoku ne fafanga, mo e sipi ʻoku ne tauhia.”​—Sāme 95:​6, 7.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Puha ʻi he peesi 42]

ʻOku ʻasi ʻi heni ʻa e feituʻu ʻe fā ʻoku hā ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he King James Version

ʻEkisoto 6:3

(Sio ki he tohi)

Sāme 83:18

(Sio ki he tohi)

ʻAisea 12:2

(Sio ki he tohi)

ʻAisea 26:4

(Sio ki he tohi)

[Fakatātā ʻi he peesi 34, 35]

Kapau ʻoku ʻi ai ha tokotaha-ngaohi ʻo ha fale, . . . tā kuo pau pē foki ke ʻi ai ha Tokotaha-ngaohi ʻo e ʻuniveesi fihi angé ni

[Fakatātā ʻi he peesi 39]

Koeʻuhi naʻe lotu ʻa Sīsū ki he ʻOtuá, ʻo kole ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko e loto ʻo iá, ʻoku ʻikai malava ke tokotaha tatau pē ʻa e toko uá ni

[Fakatātā ʻi he peesi 40, 41]

ʻOku malava fēfē ke hoko ko ha tokotaha ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo kapau naʻe fāʻofale ia ʻi he taimi tatau pē ʻi he kau ākonga ʻe 120?

[Fakatātā ʻi he peesi 45]

ʻOku totonu ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú?