Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Founga ke Maʻu ʻa e Tokoni Fakafou Mai ʻi he Lotú

Ko e Founga ke Maʻu ʻa e Tokoni Fakafou Mai ʻi he Lotú

Vahe 27

Ko e Founga ke Maʻu ʻa e Tokoni Fakafou Mai ʻi he Lotú

1. Ko e hā ʻa e tokoni mei he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú, pea ʻe anga-fēfē ʻetau maʻu iá?

 KE ʻATĀ mei he tākiekina anga-fulikivanu ʻo e māmaní, ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ʻa e tokoni ʻoku maʻu tautautefito ki hono fakafou mai ʻi he lotú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “[Ko e] Tamai ʻi he langi [te ne] foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní pe ivi ngāue ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko hono fiemaʻu kiate kitautolu ke ako ʻene Folofolá pea mo feohi mo ʻene kautahá. Ka ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, kuo pau ke tau lotu ʻo kole ia.

2. (a) Ko e hā ʻa e lotú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e lotú? (f) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lotú?

2 Ko e lotú ko e lea anga-fakaʻapaʻapa ia ki he ʻOtuá. ʻOku malava ke ʻi he tuʻunga ʻo ha kole, ʻo hangē ko hono kole ha ngaahi meʻa mei he ʻOtuá. Ka ʻoku toe malava ʻa e lotú ke ʻi ha tuʻunga ʻo ha fakahā ʻo e fakamālō pe fakahīkihiki ki he ʻOtuá. (1 Kalonikali 29:​10-13) Ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ʻetau Tamai fakahēvaní, kuo pau ke tau talanoa maʻu pē kiate ia ʻi he lotu. (Loma 12:12; ʻEfesō 6:18) Ko hono ivi ngāué, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi heʻetau kole iá, ʻoku malava ke ne fakamālohiʻi kitautolu ke fai hono finangaló neongo ha fakatamaki pe fakatauele ʻe ʻomai kiate kitautolu ʻe Sētane pe ko hono māmaní.​—1 Kolinitō 10:13; ʻEfesō 3:20.

3. (a) Ko e hā ʻa e mālohi ʻoku malava ke tau maʻu mei he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e founga pē ʻe taha ʻoku malava ai ke tau tauhimaʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá?

3 Mahalo pē ʻokú ke fai ha faitau lahi ke tuku ha tōʻonga pe angafai ʻoku ʻikai ke fakahōifua ki he ʻOtuá. Kapau ko ia, kumi ki he tokoni ʻa Sihová. Hanga kiate ia ʻi he lotu. Naʻe fai pehē ʻa e ʻapositolo ko Paulá, pea naʻá ne tohi: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Filipai 4:13; Sāme 55:22; 121:​1, 2) Naʻe pehē ʻe ha fefine naʻe mavahe mei ha ʻalunga ʻo e ʻulungaanga taʻetaaú: “Ko ia pē ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke tokoniʻi koe ke ke mavahe mei he tuʻunga ko iá. Kuo pau ke ke maʻu ʻa e vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova, pea ko e founga pē ʻe taha ke tauhimaʻu ai ʻa e vahaʻangatae fakafoʻituitui ko iá ko e lotu.”

4. Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe ha tangata ha mālohi ke fakaʻatā ia mei he angaʻaki ʻa e ifi tapaká?

4 Ka ʻe pehē nai ʻe ha taha: ‘Kuo tuʻo lahi ʻeku lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku kei ʻikai pē te u malava ke taʻofi ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku halá.’ Kuo lea pehē ʻa e faʻahinga ʻoku ifi tapaká. ʻI hono ʻeke ki ha tangata pehē: “Ko e taimi fē ʻoku ke lotu aí?” naʻá ne tali: “ʻI he efiafí ki muʻa ke u mohé, ʻi heʻeku mālanga hake he pongipongí, pea mo e hili ʻeku fakavaivai ʻou toe ifí, pea u fakahā kia Sihova ʻoku ou fakatomala he meʻa kuo u faí.” Naʻe pehē leva ʻe hono kaungāmeʻá: “Ko e taimi ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai kiate koe ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ko e mōmeniti ko ia ʻokú ke fakaaʻuaʻu ai ke ke ifí, ʻikai ko ia? Ko e taimi ia ʻoku totonu ai ke ke lotu kia Sihova ke fakamālohiʻi koe.” ʻI he fai pehē ʻa e tangatá, naʻá ne maʻu ʻa e tokoni ke taʻofi ʻene ifí.

5. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu kae tauhi totonu ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku faʻa hoko ʻa e mamahi ʻi he mavahe mei ha tōʻonga angahala?

5 ʻOku ʻikai pehē ia heni ko e lotu ki he ʻOtuá, fakataha mo e ako ʻo ʻene Folofolá pea feohi mo ʻene kautaha hāmaí te ne ʻai ke faingofua kiate koe ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku kei fiemaʻu pē ʻa e feinga; ʻio, ko ha faitau mālohi, ʻa ia ʻe aʻu pē nai ʻo hoko ai ha mamahi. (1 Kolinitō 9:27) ʻOku malava ke iku ʻa e ngaahi tōʻonga koví ki ha holi mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví. Ko ia ʻoku faʻa hoko ʻa e mamahi ʻi he mavahe ʻa ha taha mei he tōʻonga angahalá. ʻOkú ke loto lelei ke ke mamahi kae fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?​—1 Pita 2:​20, 21.

NGAAHI LOTU ʻOKU FANONGO KI AI ʻA E ʻOTUÁ

6. (a) Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki ha tokolahi ke lotu? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú kae lava ke fanongoa ʻa ʻetau ngaahi lotú?

6 ʻOku faingataʻa ki he faʻahinga tokolahi ke lotu. Naʻe pehē ʻe ha kiʻi fefine: “ʻOku faingataʻa kiate au ke u lotu ki ha taha ʻoku ʻikai malava ke u sio ki ai.” Koeʻuhi kuo ʻikai mamata ha taha ki he ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu leva kiate kitautolu ʻa e tui kae lava ke lotu pea fanongoa ʻe he ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke tau tui ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa Sihova pea ʻoku malava ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku tau kolé. (Hepelū 11:6) Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e faʻahinga tui ko iá, pea kapau ʻoku tau ʻunuʻunu ki he ʻOtuá ʻaki ha loto loto-moʻoni, ʻoku malava ke tau ʻilo pau te ne tokoni kiate kitautolu. (Maʻake 9:23) Ko ia, neongo naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻofisa fakakautau Loma ko Koliniusí ʻi he taimi ko iá, ka ʻi heʻene lotu loto-moʻoni ʻo kole tatakí, naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú.​—Ngāue 10:​30-33.

7. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga lotu ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga lotu heʻikai fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá?

7 ʻOku faingataʻa ki he niʻihi ke fakahā ʻi he leá ʻa ʻenau fakakaukaú. Kaekehe, ʻoku ʻikai totonu ke taʻofi kinautolu ʻe he meʻá ni mei he lea ki he ʻOtuá ʻi he lotu. ʻOku malava ke tau ʻilo pau ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú pea ʻe mahino kiate ia ʻa e meʻa ʻoku tau fie lea ʻakí. (Mātiu 6:8) Fakakaukau ki he meʻá ni: Ko fē heni ʻa e fakahāhā ʻokú ke houngaʻia lahi taha ai mei ha kiʻi tama​—ko ʻene fakamālō faingofua mo loto-moʻoní, pe ko ha ngaahi foʻi lea makehe naʻe tala ange ʻe ha taha kiate ia ke ne leaʻaki? ʻOku pehē pē mo ʻetau Tamai ʻoku ʻi hēvaní, ʻokú ne houngaʻia ʻi he ngaahi lea faingofua mo loto-moʻoni meiate kitautolú. (Sēmisi 4:6; Luke 18:​9-14) ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ha ngaahi lea makehe pe ngaahi lea fakalotu. Heʻikai te ne fanongo ki he faʻahinga ʻoku nau lotu ʻi he lea angakehe pe fakaʻeiʻeiki ke maongo ki he niʻihi kehe pē, pe ko e faʻahinga ʻoku nau toutou leaʻaki maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa tatau ʻi ha founga taʻeloto-moʻoni.​—Mātiu 6:​5, 7.

8. (a) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku malava ke fanongo ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotu ʻoku fai fakalongolongó? (e) ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú kuo pau ke tau lotu ʻi ha faʻahinga tuʻuʻanga pe feituʻu pau?

8 Naʻa mo e taimi ʻokú ke lotu fakalongolongo aí, ʻoku malava ke fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe fai pehē ai ʻa Nehemaiá, naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki heʻene kole loto-moʻoní, pea pehē pē kia ʻAna. (Nehemaia 2:​4-8; 1 Sāmiuela 1:​11-13, 19, 20) Pea ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga ki hono fai ʻa e lotú ʻa e tuʻuʻanga ʻo ha taha. ʻOku malava pē ke ke lotu ʻi ha faʻahinga tuʻuʻanga pē, ʻi ha faʻahinga taimi pea ʻi ha faʻahinga feituʻu pē. Kaekehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku feʻungamālie ke fai ia ʻi ha tuʻuʻanga ʻoku anga-fakatōkilalo, ʻo hangē ko e punou ʻa e ʻulú pe ko e tuʻulutui. (1 Tuʻi 8:54; Nehemaia 8:6; Tāniela 6:10; Maʻake 11:25; Sione 11:41) Pea naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻoku lelei ke fai ʻa e ngaahi lotu fakafoʻituituí ʻi ha potu lilo, ʻa ia ʻoku taʻehāmai ki he tangatá.​—Mātiu 6:6.

9. (a) ʻOku totonu ke fai ʻetau lotú kotoa kia hai, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ke tali ʻetau ngaahi lotú ʻe he ʻOtuá, ʻoku totonu ke fai hake ʻi he huafa ʻo hai?

9 Ko e lotu ʻoku tau leaʻakí ko e konga ia ʻo ʻetau lotú. ʻI he ʻuhinga ko ení ʻoku totonu ke fai pē ʻetau lotú ki hotau Tokotaha-fakatupú, ko e ʻOtua ko Sihová, kae ʻikai ki ha toe taha kehe. (Mātiu 4:10) Pea ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú kuo pau ke ʻunuʻunu ʻa e kau Kalisitiané ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Sīsū, ʻa ia naʻá ne foaki ʻene moʻuí ke toʻo atu ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku totonu ke tau fai ʻetau lotú ʻi he huafa ʻo Sīsuú.​—Sione 14:​6, 14; 16:23; ʻEfesō 5:20; 1 Sione 2:​1, 2.

10. (a) Ko e ngaahi lotu ʻa hai ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e fiemaʻu tefito kuo pau ke tau aʻusia ʻo kapau ko ʻetau ngaahi lotú ke fanongoa ʻe he ʻOtuá?

10 Kaekehe, ʻoku fakahōifua ʻa e ngaahi lotu kotoa pē kia Sihova? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko ia oku fakatafoki hono teliga ke oua naa ne fanogo ki he fono, e hoko ene lotu aana koe mea fakalielia.” (Palōvepi 28:​9PM; Palōvepi 15:29; ʻAisea 1:15) Ko ia ai, kapau ʻoku tau fiemaʻu ke fanongo ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú, ko ha fiemaʻu tefito ki aí ko ʻetau fai hono finangaló, ʻo tau talangofua ki heʻene ngaahi laó. He ka ʻikai ia ʻe ʻikai fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu, ʻo hangē pē foki heʻikai ke fanongo ha tokotaha angatonu ki ha polokalama letiō ʻokú ne fakakaukau ʻoku taʻetaau. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Kaeʻumaʻā, ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ki ai, ʻoku tau maʻu meiate ia, koeʻuhi ʻoku tau tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne hohóʻia ai.”​—1 Sione 3:22.

11. Ko e hā hono ʻuhinga ke ngāue ki he meʻa ʻoku tau lotu ʻo fekauʻaki mo iá?

11 ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau ngāue ki he meʻa ʻoku tau lotu ʻo fekauʻaki mo iá. Ko e fakatātā, ʻe hala ke kole ʻe ha taha ki he ʻOtuá ke tokoniʻi ia ke taʻofi hono ngāueʻaki ʻa e tapaká pe malisuaná pea hili ia peá ne ʻalu atu ʻo fakatau mai ʻa e ngaahi meʻá ni. Pea heʻikai totonu ke ne kole kia Sihova ke tokoniʻi ia ke fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetaaú pea hili ia peá ne lau ha tohi pea sio ʻi he ngaahi hele ʻuhila mo e ngaahi polokalama televīsone ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú. Pe kapau ko ha vaivaiʻanga ʻo ha taha ʻa e pele paʻangá, heʻikai totonu ke ne lotu ki he ʻOtuá ke tokoniʻi ia ke ne taʻofi hono faí pea hili ia peá ne ʻalu ki he ngaahi malaʻe lová pe ko ha ngaahi feituʻu kehe ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e pele paʻangá. Ke fanongoa ʻe he ʻOtuá ʻa ʻetau ngaahi lotú, ʻoku totonu ke tau fakahāhā kiate ia ʻaki ʻetau ngaahi tōʻongá ʻoku tau mātuʻaki fakamātoato ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí.

12. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke tau fakakau ki heʻetau ngaahi lotú? (e) Ke fakahōifua ʻetau ngaahi lotú ki he ʻOtuá, ko e hā kuo pau ke tau ako ki aí?

12 Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻoku malava ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotu kia Sihová? Ko hono moʻoní, ko ha meʻa pē ʻe felāveʻi mo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá ko ha meʻa totonu ia ke lotu ʻo fekauʻaki mo ia, ʻo kau ai ʻetau moʻui lelei fakaesinó, pea pehē ki hono tauhi hake ʻo e fānaú. (2 Tuʻi 20:​1-3; Fakamaau 13:8) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko ia ko e meʻa mahuʻingá ke fehoanaki ʻetau ngaahi kolé mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku tomuʻa fiemaʻu ke tau ako ki hono finangaló. (Palōvepi 3:​5, 6) Ko ia kapau te tau fakakaukau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo ʻene taumuʻá ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí, kae ʻoua ʻe fakakaukau pē ki he lelei fakafoʻituitui ʻatautolú, ʻe tali leva ʻe Sihova ʻa ʻetau ngaahi lotú. Ko e meʻa totonu ke tau fakamālō kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko e ngaahi meʻa lelei ʻokú ne tokonaki maí.​—Sione 6:​11, 23; Ngāue 14:​16, 17.

13. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahā ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tomuʻa lave ki ai ʻi heʻetau ngaahi lotú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga hono ua ʻoku totonu ke tau lotu ʻo fekauʻaki mo iá?

13 Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ha sīpinga lotu ke tataki kinautolu ke ʻilo ʻa e faʻahinga lotu ʻoku tali ʻe he ʻOtuá. (Mātiu 6:​9-13) ʻOku fakahā ʻi he lotu ko ení ʻoku muʻomuʻa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko hono puleʻangá pea mo hono fai hono finangaló ʻi he māmaní. Ko hono hokó, ʻe lava ke tau kole ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí, ʻo hangē ko ʻetau meʻakai fakaʻahó, ko e fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, mo fakahaofi kitautolu mei he ʻahiʻahí pea mei he tokotaha anga-fulikivanu, ko Sētane ko e Tēvoló.

NGAAHI LOTU KE TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

14. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá e niʻihi kehé?

14 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻaki ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá e niʻihi kehé. (Luke 22:32; 23:34; Sione 17:20) Naʻe ʻilo ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ʻaonga ʻo e ngaahi lotu peheé pea naʻá ne faʻa kole ki he niʻihi kehé ke fai ha lotu maʻana. (1 Tesalonaika 5:25; 2 Tesalonaika 3:1; Loma 15:30) Lolotonga ʻene ʻi pilīsoné naʻá ne tohi: “He ʻoku te ʻamanaki ʻe tali hoʻomou ngaahi lotu, pea ʻe tuku atu au kiate kimoutolu.” (Filimone 22; ʻEfesō 6:​18-20) Ko e meʻa ki hono tukuange leva ʻo Paula mei he pilīsoné ʻoku hā mei ai ʻa e ʻaonga ʻo e ngaahi lotu naʻe fai maʻaná.

15. Ko e hā ʻa e faʻahinga kole ʻoku malava ke tau fai ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí?

15 Naʻe toe fai ʻe Paula ʻa e ngaahi lotu tokoni maʻá e niʻihi kehé. Naʻá ne tohi: “ʻOku mau hūfia foki kimoutolu maʻu ai pe; koeʻuhi ke meʻa mo finangalo ʻe homau ʻOtua ʻoku mou tāu mo e lakanga ne ui kimoutolu ki ai.” (2 Tesalonaika 1:11) Pea naʻá ne fakamatala ki he fakatahaʻanga ʻe taha: “ʻOku mau hu ki he ʻOtua ke ʻoua ʻaupito te mou fai ha kovi: . . . ka ke fai lelei ʻe kimoutolu.” (2 Kolinitō 13:7) Ko hono moʻoní ʻoku lelei ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá pea ke fai ha ngaahi kole papau ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku moʻoni, “ko e lotu fakamātoato [kole loto-moʻoni] ʻa e tangata maʻoniʻoni ʻoku ʻaonga lahi.”​—Sēmisi 5:​13-16.

16. (a) Ke maʻu ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú, ko e fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí? (e) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e lotú ko ha faingamālie lahi?

16 ʻI he taimi ʻoku fai ai ha ako Tohitapu, ʻoku faʻa ʻeke ʻe ha faifekau ʻe taha: “ʻOkú ke lotu ʻi ha toe ngaahi taimi kehe, tukukehe ʻa e taimi ʻo hoʻo ako Tohitapu fakauiké?” Ke maʻu ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú, kuo pau ke tau lea maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he lotu. (1 Tesalonaika 5:17; Luke 18:​1-8) Ako ke talanoa anga-fakatōkilalo kiate ia ʻo hangē ko haʻo fai ki ha kaungāmeʻa ʻofa mo falalaʻanga. Ko e moʻoni, ko ha toki faingamālie fakaofo ē ke malava ke fai ha lotu ki he Tokotaha-pule lāngilangiʻia ʻo e ʻuniveesí kotoa, ʻa e Tokotaha-fanongo ki he lotú, pea ke ʻiloʻi ʻokú ne fanongo mai kiate koe!​—Sāme 65:2.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 227]

Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha ʻi hano fakataueleʻi ke ifi tapaka​—ke lotu ki ha tokoni pe fakavaivai ki ai?

[Fakatātā ʻi he peesi 229]

ʻOkú ke lotu ʻo kole ha tokoni pea hili iá peá ke kau ki ha meʻa ʻa ia ʻoku malava ke taki atu ki ha faihala?

[Fakatātā ʻi he peesi 230]

ʻOkú ke lotu fakaekoe pē, pe ko e taimi pē ʻokú ke ʻi ai ai mo e niʻihi kehé?