Skip to content

Skip to table of contents

Poupou ki he Māmani ʻa Sētané, pe Poupou ki he Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻa e ʻOtuá?

Poupou ki he Māmani ʻa Sētané, pe Poupou ki he Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻa e ʻOtuá?

Vahe 25

Poupou ki he Māmani ʻa Sētané, pe Poupou ki he Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻa e ʻOtuá?

1. Ko e hā ʻokú ne mātuʻaki fakamoʻoniʻi ʻokú ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá?

 ʻOKÚ KE POUPOU ki he fokotuʻutuʻu foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ke fiemaʻu ia ke hoko mai? ʻOkú ke fakafepakiʻi ʻa Sētane, pea ʻokú ke fiemaʻu ke fakangata hono māmaní? Mahalo te ke pehē, ʻIo, ki he ongo fehuʻí ni fakatouʻosi. Ka ʻoku feʻunga ia? ʻOku ʻi ai ha lea ʻoku pehē ʻoku lea pē ʻa ngāue. Kapau ʻokú ke tui ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻe mātuʻaki fakamoʻoniʻi ia ʻi he founga ʻokú ke moʻui aí.​—Mātiu 7:​21-23; 15:​7, 8.

2. (a) Ko hai ʻa e ongo pule ʻe toko ua ʻoku malava ke tau tauhí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi pe ko e tamaioʻeiki, pe sevāniti, kitautolu ʻa hai?

2 Ko hono moʻoní, ʻoku malava ke fakahōifua ʻa e founga ʻo hoʻo moʻuí ki he taha pē ʻo e ongo pule ʻe toko ua. Ko hoʻo tauhi ʻa e ʻOtua ko Sihová pe ko Sētane ko e Tēvoló. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe ha tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻá ni. ʻOkú ne pehē: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ka mou ka ʻatu kimoutolu ki ha taha ko e kau tamaioʻeiki ke talangofua kiate ia, pea ko e kau tamaioʻeiki leva kimoutolu kiate ia ʻoku mou talangofua ki ai?” (Loma 6:16) Ko hai ʻokú ke talangofua ki aí? Ko e finangalo ʻo hai ʻokú ke faí? Tatau ai pē pe ko e hā haʻo tali, kapau ʻokú ke muimui ki he ngaahi founga taʻemāʻoniʻoni ʻo e māmaní heʻikai malava ke ke tauhi ʻa e ʻOtua moʻoní, ko Sihova.

MĀMANI ʻA SĒTANE​—KO E HĀ IA?

3. (a) Ko hai ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e ʻeiki ʻo e māmaní? (e) ʻI he lotu, naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū ha faikehekehe ʻi he māmaní mo ʻene kau ākongá?

3 Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa Sētane ko e “ʻeiki ʻo e maama ko eni.” Pea naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e fili.” (Sione 12:31; 1 Sione 5:19) Fakatokangaʻi ʻi he lotu ki he ʻOtuá naʻe ʻikai fakakau ʻe Sīsū ko ha konga ʻo e māmani ʻa Sētané ʻa ʻene kau ākongá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakakolekole ʻe au koeʻuhi ko kinautolu [ʻene kau ākonga]: ʻoku ʻikai ko ʻeku fai koeʻuhi ko mamani, . . . ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” (Sione 17:​9, 16; 15:​18, 19) ʻOku hā mahino mei heni kuo pau ke tuʻu maʻu ʻi he mavahe ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he māmaní.

4. (a) ʻIa Sione 3:​16, ko hai ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “ko māmani”? (e) Ko e hā ʻa e “māmani” kuo pau ke mavahe mei ai ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí?

4 Ka ko e hā naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē “ko mamani”? ʻI he Tohitapú ʻoku ʻuhinga pē ʻa e kupuʻi lea “ko mamani” ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ke foaki ʻene moʻui ko ha totongi huhuʻi maʻá e māmani ko eni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) Ka kuo fakamāʻopoʻopo ʻe Sētane ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke fakafepaki ki he ʻOtua. Ko ia ko e māmani ʻa Sētané ko e falukunga kakai fakamāʻopoʻopo ko eni ʻa ia ʻoku mavahe pe ʻi tuʻa mei he kautaha hāmai ʻa e ʻOtuá. Ko ia ia ʻa e māmani kuo pau ke mavahe mei ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.​—Sēmisi 1:27.

5. Ko e hā ha konga mahuʻinga ʻo e māmaní, pea ʻoku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ia ʻi he Tohitapú?

5 Ko e māmani ʻa Sētané​—ʻa ʻene falukunga kakai fakamāʻopoʻopó—​ʻoku fokotuʻu ʻaki ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻoku fehokotaki vāofi. Ko ha konga mahuʻinga ai ko e lotu loí. ʻOku fakatātaaʻi ʻi he Tohitapú ʻa e lotu loí ko ha “fuu feauaki,” pe fefine paʻumutu, mo hono hingoa ko “Babilone koe Lahi.” Ko ha ʻemipaea ia ʻi māmani kātoa, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he moʻoniʻi meʻa “oku ne buleʻi ae gaahi tuʻi o mamani.” (Fakahā 17:​1, 5, 18PM) Ka ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko Pāpilone ko e Lahí ko ha ʻemipaea fakalotu ʻi māmani kātoa?

6, 7. (a) Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko Pāpilone ko e Lahí ko ha ʻemipaea fakalotu? (e) Ko e hā ʻa e felāveʻi kuo ʻi ai ʻa e lotu loí mo e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé?

6 Koeʻuhi ʻoku pehē “kuo fai feauaki” ʻa e “gaahi tuʻi o mamani” mo ia, heʻikai malava ai ke pehē ko ha ʻemipaea fakapolitikale ʻi māmani kātoa ʻa Pāpilone ko e Lahi. Pea koeʻuhi ko e “kau fakatau” ʻo e māmaní ʻoku nau tuʻu ʻi he mamaʻó mo tangi mamahi ʻi hono fakaʻauha iá, ʻoku ʻikai ai ko ha ʻemipaea fakakomēsiale ia ʻi māmani kātoa. (Fakahā 17:2; 18:15PM) Kaekehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú ʻoku moʻoni ko ha ʻemipaea fakalotu ia, ʻaki ʻene pehē ‘naʻe takiheeʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻe heʻene fai fakalouʻakau.’​—Fakahā 18:23.

7 ʻOku toe fakamoʻoniʻi ko ha ʻemipaea fakalotu ʻa Pāpilone ko e Lahí ʻi heʻene felāveʻi mo e “manu fekai.” ʻI he Tohitapú ʻoku fakatātaaʻi ʻe he faʻahinga manu peheé ʻa e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé. (Tāniela 8:​20, 21) ʻOku fakamatalaʻi ʻa Pāpilone ko e Lahi “ʻoku heka ki ha manu fekai kulaʻahoʻaho, . . . pea ʻoku ʻulu fitu mo nifo hongofulu.” Ko ia ai, kuó ne feinga ke ngāueʻaki ʻene tākiekiná ki he “manu fekai” ko ení, pe puleʻanga ʻi māmani kātoá. (Fakahā 17:3) Pea ko ha moʻoniʻi meʻa, ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá kuo tuifio ʻa e lotú mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé, ʻo ne faʻa tala ki he ngaahi puleʻangá ʻa e meʻa ke faí. ʻOku moʻoni kuó ne “buleʻi ae gaahi tuʻi o mamani.”​—Fakahā 17:18PM.

8. Ko e hā ʻa e toe konga mahuʻinga ʻe taha ʻo e māmani ʻa Sētané, pea ʻoku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻa kinautolu ʻi he Tohitapú?

8 Ko e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé ni ko ha toe konga mahuʻinga ia ʻo e māmani ʻa Sētané. Hangē ko ia kuo tau ʻosi fakatokangaʻí, ʻoku fakatātaaʻi ʻa kinautolu ʻi he Tohitapú ko e fanga manu fekai. (Tāniela 7:​1-8, 17, 23) ʻOku fakahāhaaʻi ʻi ha vīsone naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻoku maʻu ʻe he ngaahi puleʻanga faka-manufekai ko ení honau mālohí meia Sētane: “Pea u vakai ʻoku ʻalu hake mei he tahi ha manu fekai, naʻe nifo hongofulu pea ʻulu fitu . . . pea naʻe tuku kiate ia ʻe he talakoni a ʻene malohi aʻana.” (Fakahā 13:​1, 2; 12:9) Ko e toe fakamoʻoni ko e konga ʻo e māmani ʻa Sētané ʻa e ngaahi puleʻanga ko ení ko e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsū ʻaki ʻene tuʻuaki kiate ia ʻa e ngaahi puleʻangá ni. Naʻe ʻikai mei malava ke fai eni ʻe Sētane ʻo kapau naʻe ʻikai ko e pule ia ʻo kinautolú.​—Mātiu 4:​8, 9.

9. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻia Fakahā 18:11 ʻa e toe konga ʻe taha ʻo e māmani ʻa Sētané? (e) Ko e hā ʻokú ne fai mo fakatupu, ʻo fakamoʻoniʻi ai ko Sētane ʻokú ne poupouʻi iá?

9 Ko e toe konga tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻo e māmani ʻa Sētané ko e fokotuʻutuʻu fakakomēsiale kakaha mo mānumanú, ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻia Fakahā 18:11 (PM) ko e “kau fakatau.” ʻOku fakatupu ʻe he fokotuʻutuʻu fakakomēsialé ni ha holi siokita ʻi he kakaí ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne faʻu maí, neongo ʻoku ʻikai ko ha meʻa kuo pau ke nau maʻu pea neongo ʻoku lelei ange nai ke ʻoua te nau maʻu ia. ʻI he taimi tatau pē ʻoku tānaki meʻakai ʻi he ngaahi ʻaiʻanga koloá ʻa e fokotuʻutuʻu fakakomēsiale mānumanú ni kae tuku ʻa e laui miliona ia ʻo e kakaí ʻo mate tupu mei he fiekaia koeʻuhi ko e ʻikai malava ke nau totongi ha meʻakaí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ngaohi mo fakatau atu ke maʻu ha tupu ʻa e ngaahi naunau tau fakakautau ʻa ia ʻoku malava ke nau fakaʻauha ʻa e fāmili fakakātoa ʻo e tangatá. Ko ia ai, ko e fokotuʻutuʻu fakakomēsiale ʻa Sētané, fakataha mo e lotu loí pea mo e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé, ʻoku nau fakatupu ʻa e anga-siokita, faihia mo e ngaahi tau fakalilifu.

10, 11. (a) Ko e hā ʻa e toe konga ʻe taha ʻo e māmani ʻa Sētané? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga faka-Tohitapu ʻoku ʻi ai ʻo fekauʻaki mo e ʻikai kau ki he konga ko ení?

10 ʻOku moʻoni, ʻoku anga-fulikivanu mo kovi ʻaupito ʻa e falukunga kakai fakamāʻopoʻopo ʻi he malumalu ʻo Sētane ko e Tēvoló. ʻOku fakafepaki ia ki he ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne fonu ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e tōʻonga taʻetaaú. Ko ia ʻoku lava ke pehē ko ha toe konga ʻe taha ʻo e māmani ʻa Sētané ko e anga-tākatuʻú, ko hono ngaahi founga taʻetaaú. Ko e ʻuhinga eni naʻe fakatokanga ai ʻa Paula mo Pita fakatouʻosi ki he kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga kovi ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá.​—ʻEfesō 2:​1-3; 4:​17-19; 1 Pita 4:​3, 4.

11 Naʻe toe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau maluʻi ʻa kinautolu mei he ngaahi holi fehālaaki mo e ngaahi founga taʻetaau ʻo e māmaní. Naʻá ne tohi: “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai. He ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani.” (1 Sione 2:​15, 16) Naʻe pehē ʻe he ākonga ko Sēmisí ‘ʻilonga ha taha ʻoku fie takaua mo māmani, ʻokú ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtuá.’​—Sēmisi 4:4.

FOUNGA KE FAKAʻEHIʻEHI AI MEI HE HOKO KO HA KONGA ʻO E MĀMANÍ

12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū kuo pau pē ke ʻi he māmaní ʻa e kau Kalisitiané? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e malava ke ʻi he māmaní kae ʻikai ko ha konga ʻo ia?

12 Pe ko e hā pē hono fuoloa ʻo e ʻi aí ni ʻa e māmani ʻa Sētané, kuo pau pē ke kei nofo ai ʻa e kau Kalisitiané. Naʻe fakahāhaaʻi eni ʻe Sīsū ʻi heʻene lotu ki heʻene Tamaí: “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani.” Ka naʻe toe tānaki atu ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono kau muimuí: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni.” (Sione 17:​15, 16) Anga-fēfē ʻa e malava ke ʻi he māmani ʻa Sētané kae kei ʻikai ko ha konga ʻo ia?

13 Sai, ʻokú ke moʻui ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻoku fokotuʻuʻaki ʻa e falukunga kakai fakamāʻopoʻopo he ʻaho ní. ʻOku kau ʻi he kakaí ni ʻa e kau feʻauaki, faʻahinga mānumanu mo e niʻihi kehe ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu. Mahalo pē ʻokú ke ngāue fakataha mo kinautolu, ʻalu fakataha mo kinautolu ki he akó, kai fakataha mo kinautolu, mo kaungākau mo kinautolu ʻi ha ngaahi ngāue kehe. (1 Kolinitō 5:​9, 10) ʻOku aʻu ʻo ke ʻofa kiate kinautolu, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ʻOtuá. (Sione 3:16) Ka ʻoku ʻikai ʻofa ha Kalisitiane moʻoni ki he ngaahi meʻa fulikivanu ʻoku fai ʻe he kakaí. ʻOku ʻikai te ne tali maʻana ʻa ʻenau ngaahi fakakaukaú, ngaahi ngāué pe ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí. ʻOku ʻikai te ne kau ʻi heʻenau lotú mo e ngaahi meʻa fakapolitikale kovi ʻaupitó. Pea neongo kuo pau ke ne ngāue nai ʻi he māmani fakakomēsialé ke tauhiʻaki ia, ʻoku ʻikai te ne kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakapisinisi taʻetotonú; pea ʻoku ʻikai ko ʻene taumuʻa tefito ia ʻi he moʻuí ke maʻu ha ngaahi meʻa fakamatelie lahi. Koeʻuhi ʻokú ne poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakaʻehiʻehi mei he feangainga kovi mo e faʻahinga ʻoku moʻui maʻá e māmani ʻa Sētané. (1 Kolinitō 15:33; Sāme 1:1; 26:​3-6, 9, 10) Ko hono olá, ʻokú ne ʻi he māmani ʻa Sētané kae kei ʻikai ko ha konga ʻo ia.

14. Kapau ʻokú ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e fekau faka-Tohitapu te ke talangofua ki aí?

14 Fēfē koe? ʻOkú ke fie hoko ko ha konga ʻo e māmani ʻa Sētané? Pe ʻokú ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá? Kapau ʻokú ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá, te ke mavahe mei he māmaní, ʻo kau ai mo e lotu loí. Te ke tokanga ki he fekaú ni: “Hiki meiate ia [Pāpilone ko e Lahi], ʻe hoku kakai.” (Fakahā 18:4) Kaekehe, ko e hiki mei Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani kātoá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tuʻusi ʻa e fehokotaki mo e ngaahi kautaha lotu loí. ʻOku toe ʻuhingá ia ke ʻoua naʻa fai ha meʻa ʻe taha ʻo kau ki he ngaahi kātoanga fakalotu ʻo e māmaní.​—2 Kolinitō 6:​14-18.

15. (a) Ko e hā naʻe fekauʻi ki he kau Kalisitiané ke nau tauhí kae ʻikai ko e ʻaloʻi ʻo Sīsuú? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi heʻikai malava ke pehē naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he faʻahitaʻu momokó? (f) Ko e hā naʻe fili ai ʻa Tīsema ʻaho 25 ko e ʻaho ke kātoangaʻi ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú?

15 Ko ha ʻaho mālōlō fakalotu tuʻu-ki-muʻa ʻa e Kilisimasí he ʻahó ni. Ka ʻoku fakahaaʻi ʻe he hisitōliá naʻe ʻikai ko ha kātoanga ia naʻe tauhi ʻe he fuofua muʻaki kau Kalisitiané. Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau tauhi ha fakamanatu ʻo ʻene pekiá, kae ʻikai ko hono ʻaloʻí. (1 Kolinitō 11:​24-26) Ko hono moʻoní, ko Tīsema ʻaho 25 ʻoku ʻikai ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo Sīsuú. Heʻikai malava ke pehē, koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e taimi ko ia ʻo hono ʻaloʻí naʻe kei ʻi he vaó ʻa e kau tauhi sipí ʻi he pō ko iá. Heʻikai te nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu momoko mo ʻuhá. (Luke 2:​8-12) Ko hono moʻoní naʻe fili ʻa Tīsema ʻaho 25 ko e ʻaho ke kātoangaʻi ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú koeʻuhi ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatala ki ai ʻa e The World Book Encyclopedia: “Naʻe ʻosi tauhi pē ia ʻe he kakai ʻo Lomá ko e Kātoanga ʻo Sātuna, ko hono kātoangaʻi ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e laʻaá.”

16. (a) Ko e hā ʻa e toe ʻaho mālōlō fakalotu tuʻu-ki-muʻa naʻe tupu mei he kakai taʻe-Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki he ʻikai kātoangaʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Kilisimasí mo e Toetuʻú?

16 Ko ha toe ʻaho mālōlō fakalotu tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻa e Toetuʻú. ʻOku meimei tatau ʻa e ʻUike Toputapú ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi ʻAmelika-Latina. Ka naʻe ʻikai foki ke kātoangaʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e Toetuʻú. ʻOku tupu mo ia foki mei he ngaahi kātoanga taʻefaka-Kalisitiane. ʻOku pehē ʻe he The Encyclopædia Britannica: “ʻOku ʻikai fakahā ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe kātoangaʻi ʻa e Toetuʻú.” Ka ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ʻikai ko ha kātoanga faka-Kalisitiane ʻa e Kilisimasí mo e Toetuʻú ka naʻá na tupu mei he kau lotu ki ha ngaahi ʻotua loi? Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono tuifio ʻa e moʻoní mo e loí, ʻo pehē naʻa mo e “mea jii fakatubu oku ne fakatubu ae takaoga kotoa.” (Kalētia 5:​9PM) Naʻá ne tala ki he niʻihi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané ʻoku hala ke nau tauhi ʻa e ngaahi ʻaho naʻe tauhi ʻi he lao ʻa Mōsesé ka kuo fakataʻeʻaongaʻi ia ʻe he ʻOtuá ki he kau Kalisitiané. (Kalētia 4:​10, 11) Hono ʻikai mahuʻinga ange ki he kau Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní ke nau fakamamaʻo mei he ngaahi ʻaho mālōlō ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke folofola mai ʻa e ʻOtuá ke tauhí pea naʻe tupu foki mei he lotu loí!

17. (a) Ko e hā ʻoku hala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku fakalāngilangiʻi ai ha kau tangata ongoongoa pe ngaahi puleʻanga? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ʻalunga ʻoku totonu ke fai ʻe he kau Kalisitiané?

17 Ko e ngaahi ʻaho mālōlō kehe ʻo e māmaní ʻoku nau fakalāngilangiʻi ʻa e kau tangata ongoongoa. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho kehe ʻoku fakalāngilangiʻi mo hākeakiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻangá pe ngaahi kautaha fakaemāmani. Ka ʻoku fakatokanga ʻa e Tohitapú ke ʻoua ʻe fai ha fakalāngilangi ki he tangatá ʻo hangē ʻoku ʻotuaʻakí, pe falala ki he ngaahi kautaha fakaetangatá ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku malava ke fai ʻe he ʻOtuá tokotaha pē. (Ngāue 10:​25, 26; 12:​21-23; Fakahā 19:10; Selemaia 17:​5-7) Ko ia ko e ngaahi ʻaho mālōlō ʻa ia ʻoku hehema ke hākeakiʻi ha tangata pe ko ha kautaha fakaetangatá ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea heʻikai kau ki ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.​—Loma 12:2.

18. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa kuo ngaohi ʻe ha kau tangata ke fakalāngilangiʻi pe lotu ki ai? (e) Ko e hā ʻa e lau ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo hono fai ha fakalāngilangi fakalotu ki ha meʻa pehē?

18 ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa kuo ngaohi ʻe he kau tangata pea tala ki he kakaí ke nau fakalāngilangiʻi pe lotu ki ai. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku ngaohiʻaki ʻa e mētale pe ʻakau. Ko e niʻihi ʻoku ngaohi mei he tupenu pea tuitui nai pe tā ki ai ha fakatātā ʻo ha meʻa ʻi hēvani pe ʻi māmani. ʻOku ʻai nai ʻe ha puleʻanga ha lao ʻo pehē ʻoku totonu ki he tokotaha kotoa ke ne fai ha fakalāngilangi fakalotu ki ha faʻahinga meʻa pehē. Ka ʻoku pehē ʻe he lao ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke fai pehē ʻe heʻene kau sevānití. (ʻEkisoto 20:​4, 5; Mātiu 4:10) Ko e hā kuo fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē?

19. (a) Ko e hā naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ke fai ʻe he tokotaha kotoa? (e) Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo hai ʻoku lelei ke muimui ki ai ʻa e kau Kalisitiané?

19 ʻI Pāpilone ʻo e kuonga muʻá naʻe faʻu ai ʻe Tuʻi Nepukanesa ha fuʻu ʻīmisi koula lahi ʻaupito peá ne fekau ke punou ki ai ʻa e tokotaha kotoa. Naʻá ne pehē: ‘ʻIlonga ʻa ia he ʻikai te ne fai pehē, ʻe lī ia ki he loto fōnise afi kakaha.’ ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú kiate kitautolu naʻe fakafisi ke fai ʻa e meʻa naʻe fekau ʻe he tuʻí ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko tolu, ʻa ia ko Setaleki, Mēsake mo ʻApetenikō. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe fekauʻaki ia mo e lotu, pea ko Sihova pē ʻoku ʻaʻana ʻenau lotú. Naʻe hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa naʻa nau faí, peá ne fakahaofi kinautolu mei he houhau ʻa e tuʻí. Ko hono moʻoní, naʻe faifai pē pea ʻilo ʻe Nepukanesa heʻikai ha fakatamaki ki he Puleʻangá mei he kau sevāniti ko eni ʻa Sihová, ko ia naʻá ne fakahoko ha lao ke maluʻiʻaki ʻenau tauʻatāiná. (Tāniela 3:​1-30) ʻIkai ʻokú ke mālieʻia ʻi he angatonu ʻa e kau tangata kei talavoú ni? Te ke fakahāhā ʻokú ke mātuʻaki poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻo talangofua ki he ngaahi lao kotoa ʻa e ʻOtuá?​—Ngāue 5:29.

20. Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke ʻai kitautolu ke tau maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga totonu ʻo e fehokotaki fakasinó?

20 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe Sētane ke tau tauhi ʻa Sihova. ʻOkú ne fiemaʻu ke tau tauhi ia. Ko ia ʻokú ne feinga ke ʻai kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú, koeʻuhi ʻokú ne ʻiloʻi te tau hoko ko e kau tamaioʻeiki, pe kau sevāniti, ʻa ha taha pē ʻoku tau talangofua ki ai. (Loma 6:16) Fakafou mai ʻi he ngaahi founga kehekehe, ʻo kau ai ʻa e televīsoné, ngaahi hele ʻuhilá, ngaahi faʻahinga ʻo e hulá mo e ngaahi tohi taʻetaaú, ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻe Sētane ʻa e fehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga taʻemalí, pea pehē pē ki he tonó. ʻOku ʻai ʻa e ʻulungaanga peheé ke hā lelei, pea naʻa mo totonu foki. Kaekehe, ʻoku fakafepaki eni ia ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (Hepelū 13:4; ʻEfesō 5:​3-5) Pea ko ha taha ʻoku kau ʻi ha faʻahinga ʻulungaanga pehē ʻoku fakahā mahino ai ʻokú ne poupou ki he māmani ʻa Sētané.

21. Ko e hā mo ha toe tōʻonga kehe, kapau ʻoku kau ki ai ha taha, ʻe hā ai ʻokú ne poupou ki he māmani ʻa Sētané?

21 ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi tōʻonga kehe kuo ʻai ʻe he māmani ʻa Sētané ke manakoa ka ʻoku fepaki ia mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ʻo kinautolu ko e konā he inu ʻolokaholó. (1 Kolinitō 6:​9, 10) Ko e toe taha ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻo hangē ko e malisuaná mo e heloiní ke maʻu ʻa e mālie fakaekakanó, pea pehē ki hono ngāueʻaki ʻo e tapaká. Ko e ngaahi meʻá ni ʻoku kaungakovi ki he sinó pea ʻoku taʻemaʻa. Ko hono ngāueʻaki ʻo kinautolú ʻoku hā mahino ʻoku maumauʻi ai ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke “fakamaa akitautolu mei he uli kotoabe oe kakano moe laumalie.” (2 Kolinitō 7:​1PM [6:19]) ʻOku toe kaungakovi ʻa e ifi tapaká ki he moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku nofo ofi maí ʻa ia kuo pau ke nau mānavaʻaki ʻa e ʻahú, ko ia ʻoku maumauʻi ai ʻe he tokotaha ifi tapaká ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻoku pehē ʻoku totonu ke ʻofa ʻa e Kalisitiané ki hono kaungāʻapí.​—Mātiu 22:39.

22. (a) Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e totó? (e) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai faikehekehe ai ʻa e huhu totó mei he “kai” totó? (f) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e ‘fakaʻehiʻehi mei he toto’ ʻoku ʻuhingá ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻai ia ki ho sinó?

22 Ko e toe tōʻonga ʻe taha ʻoku lahi hono ngāueʻaki ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní ko e kai ʻo e totó. Hangē ko ia ko hono kai ʻa e fanga manu ʻoku ʻikai fakatafe totonu ʻa e totó pea mo hono ngāueʻaki ʻa e totó ʻi hano ngaohi ʻo ha meʻakai. Ka ʻoku tapui ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa hono kai ʻo e totó. (Sēnesi 9:​3, 4; Livitikō 17:10) Kae fēfē leva ʻa hono maʻu ha huhu toto? ʻOku fakaʻuhingaʻi nai ʻe ha faʻahinga ʻe niʻihi ko hano maʻu ha huhu toto ʻoku ʻikai ko ha “kai” toto ia. Kae ʻikai ʻoku moʻoni ʻi he ʻikai malava ʻe ha mahaki ke kai ʻaki hono ngutú ʻa e meʻakaí, ʻoku faʻa fokotuʻu ange ʻe he toketaá ke fafanga ia ʻi ha founga tatau mo ia ʻoku fai ai ʻa e huhu totó? ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú ke tau “fakaʻehiʻehi mei he . . . toto.” (Ngāue 15:​20, 29) ʻOku ʻuhinga eni ki he hā? Kapau ʻe tala atu ʻe ha toketā ke ke fakaʻehiʻehi mei he ʻolokaholó, ʻe ʻuhinga pē ia ʻe ʻikai totonu ke ke ʻai ia ʻi ho ngutú ka ʻe malava ke ke huhu fakahangatonu ia ki ho ngaahi kālavá? ʻIkai ʻaupito! Ko ia, ko e ‘fakaʻehiʻehi mei he totó’ ʻoku ʻuhingá ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻai ia ki ho sinó.

23. (a) Ko e hā ʻa e fili ʻoku fiemaʻu ke ke faí? (e) Ko e hā te ne fakahaaʻi ʻa e fili kuó ke faí?

23 ʻOku fiemaʻu ke ke fakahāhā ki he ʻOtua ko Sihová ʻokú ke poupou ki heʻene fokotuʻutuʻu foʻoú pea ʻoku ʻikai ko ha konga koe ʻo e māmani ko ení. ʻOku fiemaʻu ke fai ha fili ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni. Ko e fili ʻoku fiemaʻu ke ke faí ke tauhi ʻa Sihova pea fai hono finangaló. Heʻikai malava ke ke nofo taʻefakapapauʻi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻi he kuonga muʻá. (1 Tuʻi 18:21) Kae manatuʻi, kapau ʻoku ʻikai te ke tauhi ʻa Sihova, tā ʻokú ke tauhi ʻa Sētane. Te ke pehē nai ʻokú ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá, ka ko e hā ʻoku fakahā ʻe ho ʻulungaangá? Ke poupou ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga kotoa ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá pea ʻe ʻikai ke ʻi heʻene fokotuʻutuʻu foʻou angatonú.

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 209]

Ko e hā ʻa e māmani naʻe ʻikai lotu ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá pea ʻoku ʻikai ke kau ki ai ʻa ʻene kau ākongá?

[Fakatātā ʻi he peesi 211]

ʻI he Tohitapú, ʻoku fakatātaaʻi ʻa e lotu loí ko ha fefine paʻumutu konā, pea ko e puleʻanga ʻi māmani kotoa ʻokú ne heka aí ko ha manu fekai

Ko e anga-tākatuʻú ko ha konga ia ʻo e māmani ʻa Sētané. Ko e fokotuʻutuʻu fakakomēsiale mānumanú ko ha toe konga tuʻu-ki-muʻa ia ʻe taha

[Fakatātā ʻi he peesi 213]

Heʻikai malava ke pehē naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema ʻaho 25 koeʻuhi ʻi he ʻaloʻi ʻo iá naʻe kei ʻi he vaó ʻa e kau tauhi sipí mo ʻenau tākangá ʻi he taimi poʻulí

[Fakatātā ʻi he peesi 214]

Naʻe fakafisi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke lotu ki ha ʻīmisi naʻe fokotuʻu ʻe ha tuʻi. Ko e hā ʻa e meʻa te ke fai ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo eni?