Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 37

Manatu‘i ‘a Sihova mo Hono ‘Aló

Manatu‘i ‘a Sihova mo Hono ‘Aló

PEHĒ eni na‘e ‘oatu ‘e ha taha kia koe ha me‘a‘ofa makehe ‘aupito. Ko e hā ho‘o ongo‘i ki aí?— Te ke lea fakamālō pē pea fakangalo‘i ‘aupito leva ‘a e tokotaha ia na‘á ne ‘oatu ia kia koé? Pe te ke manatu‘i ia mo e me‘a na‘á ne fai ma‘aú?—

Na‘e foaki mai ‘e Sihova ko e ‘Otuá kia kitaua ha me‘a‘ofa makehe ‘aupito. Na‘á ne fekau hifo hono ‘Aló ki he māmaní ke pekia ma‘ataua. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e ‘uhinga na‘e pau ai ke pekia ‘a Sīsū ma‘atauá?— Ko ha me‘a mātu‘aki mahu‘inga eni ‘oku totonu ke ta mahino‘i.

Hangē ko ia na‘á ta ako ‘i he Vahe 23, na‘e faiangahala ‘a ‘Ātama ‘i he taimi na‘á ne maumau‘i ai ‘a e lao haohaoa ‘a e ‘Otuá. Pea na‘á ta ma‘u ‘a e angahalá meia ‘Ātama, ko e tamai kia kitautolu kotoa. Ko ia, ko e hā ‘okú ke fakakaukau ‘okú ta fiema‘ú?— ‘Okú ta fiema‘u, ‘o hangē ia ha tamai fo‘oú, ha tokotaha na‘á ne mo‘ui‘aki ha mo‘ui haohaoa ‘i he māmaní. Ko hai ‘okú ke fakakaukau ‘e lava ke hoko ko e tamai ko iá kia kitauá?— Ko Sīsū.

Na‘e fekau hifo ‘e Sihova ‘a Sīsū ki he māmaní koe‘uhi ke ne hoko ‘o hangē ha tamaí kia kitaua kae ‘ikai ko ‘Ātama. ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: “Na‘e hoko ‘a e ‘uluaki tangata, ‘a Atama, ko e kakano mo‘ui; na‘e hoko ‘a e Atama ki mui, ko e laumalie fakamo‘ui.” Ko hai ‘a e ‘uluaki ‘Ātamá?— ‘Io, ko e tokotaha na‘e fakatupu ‘e he ‘Otuá mei he kelekele ‘o e māmaní. Ko hai ‘a e ‘Ātama hono uá?— Ko Sīsū. ‘Oku fakahaa‘i eni ‘e he Tohitapú ‘i he‘ene pehē: “Ko e ‘uluaki Tangata [‘Ātama] ko e tupu fakaemamani, ko ha me‘a-efu pe: ko hono ua ‘o e Tangata [Sīsū] ko e tupufakalangi.”—Faka‘ītali ‘amautolu; 1 Kolinito 15:45, 47; Senesi 2:7.

Koe‘uhi na‘e to‘o ‘e he ‘Otuá ‘a e mo‘ui ‘a Sīsuú mei hēvani pea ‘ai ia ki loto ki he fefine ko Melé, na‘e ‘ikai ai ke ma‘u ‘e Sīsū ia ha angahala meia ‘Ātama. Ko e ‘uhinga ia na‘e hoko ai ‘a Sīsū ko ha tangata haohaoá. (Luke 1:30-35) Ko e toe ‘uhinga ia na‘e pehē ai ‘e ha ‘āngelo ki he kau tauhi-sipí ‘i he taimi na‘e fā‘ele‘i ai ‘a Sīsuú: ‘Na‘e ‘alo‘i kiate kimoutolu ‘anenai ha Fakamo‘ui.’ (Luke 2:11) Ka ke hoko ko hota Fakamo‘uí, ko e hā na‘e fiema‘u ke ‘uluaki fai ‘e he pēpē ko Sīsuú?— Na‘e fiema‘u ke ne tupu hake ‘o hoko ko ha tangata lahi, hangē pē ko ‘Ātamá. Pea ‘e toki lava leva ai ke hoko ‘a Sīsū ‘ko e ‘Ātama hono uá.’

Ko Sīsū, ko hota Fakamo‘uí, ‘e toe hoko ko ‘eta “Tamai Ta‘engata.” ‘Oku ui ‘aki ia ‘a e hingoa ko iá ‘i he Tohitapú. (Aisea 9:6, 7 [Ai 9:5, 6PM]) ‘Io, ko e tokotaha haohaoa ko Sīsuú ‘e lava ke hoko ko ‘eta tamaí kae ‘ikai ko ‘Ātama, ‘a ia na‘á ne hoko ‘o ta‘ehaohaoa ‘i he taimi na‘á ne faiangahala aí. ‘I he founga ko iá, ‘e lava ai ke ta fili ‘a e ‘ ‘Ātama hono uá’ ko ‘eta tamaí. Ko e mo‘oni, ko Sīsū tonu ko ha ‘Alo ia ‘o Sihova ko e ‘Otuá.

Na‘e anga-fēfē ‘a e tatau ‘a ‘Ātama mo Sīsuú, pea ko e hā na‘e mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a ‘ena tataú?

‘I he hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sīsuú, ‘e lava ke ta tali ia ko hota Fakamo‘uí. ‘Okú ke manatu‘i ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke fakahaofi kitaua mei aí?— ‘Io, mei he angahala mo e mate na‘á ta ma‘u mai meia ‘Ātamá. Ko e mo‘ui haohaoa ‘i he tu‘unga ko ha tangata lahi na‘e feilaulau‘i, pe foaki, ‘e Sīsū ma‘atauá ‘oku ui ia ko e huhu‘i. Na‘e ‘omai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í koe‘uhi ke lava ai ‘o to‘o ‘eta angahalá.—Mātiu 20:28; Loma 5:8; 6:23.

Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai te ta loto ke fakangalo‘i ‘a e me‘a kuo fai ‘e he ‘Otuá mo hono ‘Aló ma‘atauá, ‘ikai ko ia?— Na‘e fakahā ‘e Sīsū ki hono kau muimuí ha founga makehe ‘e lava ke tokoni kia kitaua ke ta manatu‘i ai ‘a e me‘a na‘á ne faí. Ta talanoa angé ki aí.

Fakakaukauloto atu ‘okú ke ‘i he loki ‘i ‘olunga ‘o ha fale ‘i Selusalema. Ko e taimi po‘ulí eni. ‘Oku ‘i ha tēpile ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositoló. ‘I he tēpilé, ‘oku ‘i ai ha lami tunu, ngaahi fo‘i mā lafalafa, mo ha uaine kulokula. ‘Oku nau fai ha kai makehe. ‘Okú ke ‘ilo ‘a hono ‘uhingá?—

Ko e kai eni ke fakamanatu kia kinautolu ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ‘i he ta‘u ‘e laui teau ki mu‘a ‘i he taimi na‘e nofo pōpula ai ‘a hono kakaí, ‘a e kau ‘Isilelí, ‘i ‘Isipité. ‘I he taimi ko iá, na‘e tala ‘e Sihova ki hono kakaí: ‘Tāmate‘i ha lami ma‘á e fāmili taki taha, pea ‘ai hono totó ki he ngaahi pou matapā ‘o homou falé.’ Hili iá, na‘á ne pehē: ‘Hū ki loto ki homou ngaahi falé, pea kai ‘a e lamí.’

Na‘e anga-fēfē hono malu‘i ‘e he toto ‘o e lamí ‘a e kakai ‘o ‘Isilelí?

Na‘e fai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e me‘a ko iá. Pea ‘i he pō pē ko iá, na‘e laka atu ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘i he fonua ko ‘Isipité. ‘I he lahi taha ‘o e ngaahi falé, na‘e tāmate‘i ai ‘e he ‘āngeló ‘a e ‘uluaki tama na‘e fā‘ele‘í. Ka ‘i he taimi na‘e sio ai ‘a e ‘āngeló ki he toto ‘o e lamí ‘i he ngaahi pou matapaá, na‘á ne fakalaka atu ‘i he fale ko iá. ‘I he ngaahi fale ko iá, na‘e ‘ikai ha fānau ai ‘e mate. Ko Felo, ‘a e tu‘i ‘o ‘Isipité, na‘á ne manavahē ‘i he me‘a na‘e fai ‘e he ‘āngelo ‘a Sihová. Ko ia, na‘e tala ‘e Felo ki he kau ‘Isilelí: ‘Kuo mou tau‘atāina ke mou ‘alu. Mou mavahe mei ‘Isipite!’ ‘I he me‘a ko iá, na‘a nau fakaheka ‘enau ‘ū me‘á ki he fanga kāmelí mo e fanga ‘así pea nau mavahe.

Na‘e ‘ikai ke fiema‘u ‘e Sihova ke ngalo ‘i hono kakaí ‘a e founga na‘á ne fakatau‘atāina‘i ai kinautolú. Ko ia, na‘á ne pehē: ‘Kuo pau ke mou kai ‘o tu‘o taha ‘i he ta‘u ha me‘akai ‘o hangē ko e me‘akai na‘a mou kai ‘i he pōní.’ Na‘a nau ui ‘a e kai makehe ko ení ko e Laka-Atu. ‘Okú ke ‘ilo ‘a hono ‘uhingá?— Koe‘uhi ‘i he pō ko iá na‘e ‘fakalaka atu’ ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi fale na‘e faka‘ilonga‘i ‘aki ‘a e totó.—Ekisoto 12:1-13, 24-27, 31.

‘Oku fakakaukau ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositoló ‘o fekau‘aki mo e me‘á ni ‘i he‘enau kai ‘a e me‘akai ‘o e Laka-Atú. Hili iá, ‘oku fai ‘e Sīsū ha me‘a mātu‘aki mahu‘inga. Kae kehe, ki mu‘a ke ne fai iá, ‘okú ne fekau ke mavahe ‘a e ‘apositolo ta‘efaitōnunga ko Siutasí. ‘Oku to‘o hake leva ‘e Sīsū ha taha ‘o e ngaahi fo‘i mā na‘e toé ‘o lotu‘i ia, pea pakipaki ‘o ne tufotufa ki he‘ene kau ākongá. “To‘o ‘o kai,” ko ‘ene leá ia. ‘Okú ne tala leva kia kinautolu: ‘Ko e maá ni ‘okú ne fakafofonga‘i hoku sinó ‘a ia te u foaki ‘i he‘eku pekia ma‘amoutolú.’

Hokó, ‘oku to‘o hake ‘e Sīsū ha ipu uaine kulokula. ‘I he hili ha toe lotu fakamālō, ‘okú ne tufa takai atu ia ‘o ne pehē: “Mou inu kotoa pe mei ai.” Pea ‘okú ne tala kia kinautolu: ‘Ko e uainé ni ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a hoku totó. ‘Oku vavé ni ke u lilingi ‘a hoku totó ke fakatau‘atāina‘i kimoutolu mei ho‘omou ngaahi angahalá. Hokohoko fai ‘a e me‘á ni ke fakamanatu kiate au.’—Mātiu 26:26-28; 1 Kolinito 11:23-26.

Ko e hā ‘e lava ke fai ma‘ataua ‘e he toto ‘o Sīsuú, ‘a ia na‘e fakatatau ‘e Sīsū ki he uainé?

Na‘á ke fakatokanga‘i na‘e pehē ‘e Sīsū ‘oku totonu ke hokohoko fai eni ‘e he kau ākongá ke manatu‘i ai ia?— ‘E ‘ikai te nau toe fai ‘a e kai ‘o e Laka-Atú. ‘I hono kehé, te nau fai ‘a e kai makehé ni ‘o tu‘o taha ‘i he ta‘u taki taha ke manatu‘i ai ‘a Sīsū mo ‘ene pekiá. Ko e kai ko ení ‘oku ui ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau fa‘a ui ia ko e Fakamanatú. Ko e hā hono ‘uhingá?— Koe‘uhí he ‘okú ne fakamanatu mai ai kia kitaua ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sīsū mo ‘ene Tamaí, ‘a Sihova ko e ‘Otuá, ma‘atauá.

Ko e maá ‘oku totonu ke ne ‘ai kitaua ke ta fakakaukau ki he sino ‘o Sīsuú. Na‘á ne loto-lelei ke foaki ‘a e sino ko iá koe‘uhi ke ta lava ai ‘o ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Pea fēfē ‘a e uaine kulokulá?— ‘Oku totonu ke ne fakamanatu mai kia kitaua ‘a e mahu‘inga ‘o e toto ‘o Sīsuú. ‘Oku mahu‘inga ange ia ‘i he toto ‘o e lami ‘o e Laka-Atu ‘i ‘Isipité. ‘Okú ke ‘ilo ‘a hono ‘uhingá?— ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú ‘oku malava ke ‘omai ‘e he toto ‘o Sīsuú kia kitaua ‘a e fakamolemole ‘o e angahalá. Pea ‘i he taimi ‘e mole kotoa ai ‘eta angahalá, ‘e ‘ikai ke ta toe puke, tupu ‘o motu‘a mo mate. ‘Oku totonu ke ta fakakaukau ki he me‘a ko iá ‘i he‘eta kau ki he Fakamanatú.

‘Oku totonu ke kai ‘e he tokotaha kotoa ‘a e maá mo inu ‘a e uainé ‘i he Fakamanatú?— Sai, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he fa‘ahinga ‘oku nau kai mo inú: ‘Te mou kau ‘i hoku pule‘angá mo nofo ‘i ha ngaahi nofo‘anga ‘i hēvani mo au.’ (Luke 22:19, 20, 30) ‘Oku ‘uhinga ení te nau ō ki hēvani ke hoko ko e ngaahi tu‘i fakataha mo Sīsū. Ko ia, ko e fa‘ahinga pē ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e pule fakataha mo Sīsū ‘i hēvaní ‘oku totonu ke nau kai ‘a e maá mo inu ‘a e uainé.

Ka na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te nau kai ‘a e maá pe inu ‘a e uainé ‘oku totonu ke nau kau ‘i he Fakamanatú. ‘Okú ke ‘ilo ‘a hono ‘uhingá?— Koe‘uhí he na‘e foaki ‘e Sīsū ‘a ‘ene mo‘uí foki ma‘a kitautolu. ‘I he ‘alu ki he Fakamanatú, ‘okú ta fakahā ai ‘oku ‘ikai ngalo ia ‘ia kitaua. ‘Okú ta manatu‘i ‘a e me‘a‘ofa makehe ‘a e ‘Otuá.

Ko e ngaahi Konga Tohitapu ‘oku fakahā ai ‘a e mahu‘inga ‘o e huhu‘i ‘a Sīsuú ‘oku kau ai ‘a e 1 Kolinito 5:7; Efeso 1:7; 1 Timote 2:5, 6; mo e 1 Pita 1:18, 19.