Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

Ko Hono ‘Ilo‘i ‘o “Babilone koe Lahi”

Ko Hono ‘Ilo‘i ‘o “Babilone koe Lahi”

KO E tohi Fakahaá ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi kupu‘i lea ai ‘oku ‘ikai fiema‘u ke mahino‘i fakahangatonu. (Fakahā 1:1) Ko e fakatātaá, ‘oku lave ai ki ha fefine ‘oku hingoa ko “Babilone koe Lahi” ‘oku tohi ‘i hono fo‘i la‘é. ‘Oku pehē ko e fefiné ni ‘okú ne tangutu ‘i he “fuu toko lahi, moe gaahi buleaga.” (Fakahā 17:​1, 5, 15PM) Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ha fefine mo‘oni ‘e lava ke ne fai eni, ko Pāpilone ko e Lahí kuo pau pē ‘oku fakaefakatātā. Ko ia, ko e hā ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e fu‘u fe‘auaki fakaefakatātā ko ení?

‘I he Fakahā 17:​18, ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e fefine fakaefakatātā tatau “ko e fu‘u kolo ia ‘oku pule ki he ngaahi tu‘i ‘o mamani.” Ko e fo‘i lea “kolo” ‘oku fakahaa‘i ai ha kulupu fokotu‘utu‘u maau ‘o e kakaí. Koe‘uhi ko e “fu‘u kolo” ‘okú ne pule‘i ‘a e “ngaahi tu‘i ‘o mamani,” ko e fefine ‘oku ui ko Pāpilone ko e Lahí kuo pau pē ko ha kautaha faitākiekina ia ‘oku fakavaha‘apule‘anga ‘a hono lahí. ‘E lava mo‘oni ke ui ia ko ha ‘emipaea ‘i he māmaní. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga ‘emipaea ko iá? Ko ha ‘emipaea fakalotu. Fakatokanga‘i ange ‘a e founga ‘oku taki ai kitautolu ‘e ha ngaahi kupu felāve‘i mo ia ‘i he tohi Fakahaá ki he fakamulituku ko ení.

Ko ha ‘emipaea, ‘oku lava ke hoko ia ‘o fakapolitikale, fakakomēsiale, pe fakalotu. Ko e fefine ‘oku ui ko Pāpilone ko e Lahí ‘oku ‘ikai ko ha ‘emipaea fakapolitikale ia koe‘uhi ‘oku fakahaa‘i ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē ko e “ngaahi tu‘i ‘o mamani,” pe ko e ngaahi ‘elemēniti fakapolitikale ‘o e māmani ko ení, “kuo [nau] fai fe‘auaki” mo ia. Ko ‘ene fe‘auakí ‘oku ‘uhinga iá ki he ngaahi talite kuó ne fai mo e kau pule ‘o e māmani ko ení pea ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku ui ai ia ko e “fu‘u fe‘auaki.”—Fakahā 17:​1, 2; Semisi 4:4.

Ko Pāpilone ko e Lahí ‘e ‘ikai lava ke hoko ia ko ha ‘emipaea fakakomēsiale koe‘uhí ko e “kau mesianiti ‘o mamani,” ‘a ia ‘oku nau fakafofonga‘i ‘a e ngaahi ‘elemēniti fakakomēsialé, te nau tengihia‘i ia ‘i he taimi ‘o hono faka‘auhá. Ko hono mo‘oní, ko e ngaahi tu‘í mo e kau mēsianití fakatou‘osi ‘oku fakamatala‘i ‘oku nau sio ki Pāpilone ko e Lahi mei he “mama‘o.” (Fakahā 18:​3, 9, 10, 15-17) Ko ia ai, ‘oku ‘uhinga lelei ke faka‘osi‘aki ko Pāpilone ko e Lahí, ‘oku ‘ikai ko ha ‘emipaea fakapolitikale pe ko ha ‘emipaea fakakomēsiale ia, ka ko ha ‘emipaea fakalotu.

Ko e faka‘ilonga fakalotu ‘o Pāpilone ko e Lahí ‘oku toe fakapapau‘i ia ‘e he fakamatala ‘o pehē ‘okú ne takihala‘i ‘a e ngaahi pule‘angá kotoa fakafou ‘i he‘ene “fai fakalou‘akau.” (Fakahā 18:23) Koe‘uhi ko e founga kotoa ‘o e fakaha‘ele fa‘ahikehé ‘oku mei he matavai fakalotu mo fakatēmeniō, ‘oku ‘ikai faka‘ohovale ai ‘a hono ui ‘e he Tohi Tapú ‘a Pāpilone ko e Lahi “ko e nofo ‘anga tevolo [pe tēmenioó].” (Fakahā 18:2; Teutalonome 18:​10-12) Ko e ‘emipaeá ni ‘oku toe fakamatala‘i ia ‘oku fakafepaki longomo‘ui ki he lotu mo‘oní, ‘i hono fakatanga‘i ‘a e “kau balofita” mo e “kakai maonioni.” (Fakahā 18:​24PM) Ko hono mo‘oní, ko Pāpilone ko e Lahí ‘okú ne ma‘u ‘a e tāufehi‘a lahi pehē ki he lotu mo‘oní ‘o ne fakatanga‘i anga-fakamālohi ai pea a‘u ‘o ne fakapoongi “ ‘a e kau fakamo‘oni kia Sīsuú.” (Fakahā 17:​6NW) Ko ia ai, ko e fefine ko eni ‘oku ui ko Pāpilone ko e Lahí ‘okú ne fakafofonga‘i mahino ‘a e ‘emipaea ‘i māmani ‘o e lotu loí, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a e lotu kotoa pē ‘oku tu‘u ‘o fakafepaki kia Sihova ko e ‘Otuá.