Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀNIMA

Lotu ‘a Ia ‘Oku Hōifua ki Ai ‘a e ‘Otuá

Lotu ‘a Ia ‘Oku Hōifua ki Ai ‘a e ‘Otuá
  • ‘Oku fakahōifua ‘a e ngaahi lotu kotoa pē ki he ‘Otuá?

  • ‘E lava fēfē ke tau ‘ilo‘i ‘a e lotu mo‘oní?

  • Ko hai ‘a e kau lotu mo‘oni ‘a e ‘Otuá ‘i he māmaní he ‘aho ní?

1. Te tau ma‘u ‘aonga fēfē kapau ‘oku tau lotu ki he ‘Otuá ‘i he founga totonú?

KO Sihova ko e ‘Otuá ‘oku tokanga lahi mai kiate kitautolu pea ‘okú ne loto ke tau ma‘u ‘aonga mei he‘ene tataki ‘ofá. Kapau ‘oku tau lotu kiate ia ‘i he founga totonú, te tau fiefia pea te tau kalofi ai ‘a e ngaahi palopalema lahi ‘i he mo‘uí. Te tau toe ma‘u foki ai mo ‘ene tāpuakí pea mo ‘ene tokoní. (Aisea 48:17) Kae kehe, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi lotu ‘e laui teau ‘oku nau taukave‘i ‘oku nau ako‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá. Neongo ia, ‘oku nau kehekehe lahi ‘aupito ‘i he‘enau ngaahi akonaki fekau‘aki mo e ‘Otuá pe ko hai ia pea ko e hā ‘okú ne ‘amanekina meiate kitautolú.

2. ‘E lava fēfē ke tau ako ‘a e founga totonu ke lotu ai kia Sihová, pea ko e hā ‘a e fakatātā ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke mahino‘i ení?

2 ‘E lava fēfē ke ke ‘ilo‘i ‘a e founga totonu ke lotu ai kia Sihová? ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke ako pea fakahoa ‘a e ngaahi akonaki ‘a e ngaahi lotu kotoa pē. ‘Oku fiema‘u ke ke ako pē ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mo‘oni ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e lotu mo‘oní. Ke fakatātaa‘i: ‘I he ngaahi fonua lahi, ‘oku ‘i ai ha palopalema ‘i he pa‘anga loí. Kapau ‘oku ‘oatu kiate koe ‘a e ngāue ko hono vakai‘i ke ‘ilo ‘a e pa‘anga loi peheé, ‘e anga-fēfē ho‘o fai iá? ‘Aki hono ako ma‘uloto ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘o e pa‘anga loí? ‘Ikai. ‘E fakamoleki lelei ange ho taimí kapau te ke ako ki he pa‘anga mo‘oní. Hili ‘a ho‘o ‘ilo‘i pe ‘oku fōtunga fēfē ‘a e pa‘anga mo‘oní, ‘e lava ai ke ke ‘ilo‘i ha pa‘anga loi. ‘I he founga meimei tatau, ‘i he‘etau ako ‘a e founga ke ‘ilo‘i ai ‘a e lotu mo‘oní, ‘e lava ke tau fakatokanga‘i ai ‘a e ngaahi lotu ko ia ‘oku loí.

3. Fakatatau kia Sīsū, ko e hā kuo pau ke tau faí kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá?

3 ‘Oku mahu‘inga ke tau lotu kia Sihova ‘i he founga ‘okú ne hōifua ki aí. ‘Oku tui ‘a e kakai tokolahi ‘oku fakahōifua ‘a e ngaahi lotu kotoa pē ki he ‘Otuá, ka ‘oku ‘ikai ke ako‘i ia ‘e he Tohi Tapú. ‘Oku ‘ikai fe‘unga na‘a mo ha‘ate taukave‘i pē ‘o pehē ko ha Kalisitiane kita. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “ ‘Oku ‘ikai ko ia pe ‘oku ne lau mai, ‘Eī, ‘Eī, te ne hū ki he Pule‘anga ‘o Hevani; ka ko ia ‘oku ne fai ‘a e finangalo ‘o ‘eku Tamai ‘oku ‘i Hevani.” Ko ia ai, ke ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá, kuo pau ke tau ako ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá meiate kitautolú pea fai ia. Na‘e ui ‘e Sīsū ‘a e fa‘ahinga ko ē ‘oku ‘ikai ke nau fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ko e “kau maumau lao.” (Mātiu 7:​21-23) ‘I he hangē ko e pa‘anga loí, ko e lotu loí ‘oku ‘ikai hano mahu‘inga mo‘oni. ‘I he‘ene toe kovi angé, ko e lotu peheé ‘oku fakatupu maumau mo‘oni.

4. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ongo hala ‘e uá, pea ‘oku taki atu ki fē ‘a e hala taki taha?

4 ‘Oku foaki ‘e Sihova ki he tokotaha kotoa pē ‘i he māmaní ‘a e faingamālie ke ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Kae kehe, ke ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata ‘i Palataisí, kuo pau ke tau lotu ‘i he founga totonu ki he ‘Otuá pea mo‘ui he taimí ni ‘i ha founga ‘a ia ‘oku fakahōifua kiate iá. Ko e me‘a fakamamahí, he ‘oku fakafisi ‘a e tokolahi ke fai ia. Ko e ‘uhinga ia na‘e pehē ai ‘e Sīsū: “Mou hu ‘i he matapa fāsi‘i: he ‘oku fālahi ‘a e matapa, pea ‘atā ‘a e hala, ‘oku fakatau ki mala, pea toko lahi ‘a e kakai ‘oku hū atu ai: koe‘uhi ‘oku fāsi‘i ‘a e matapa, pea ‘efi‘efi ‘a e hala, ‘oku fakatau ki he mo‘ui; pea tokosi‘i ‘a e kakai ‘oku ‘ilo ia.” (Mātiu 7:​13, 14) Ko e lotu mo‘oní ‘oku taki atu ia ki he mo‘ui ta‘engatá. Ko e lotu loí ‘oku taki atu ia ki he ‘auha. ‘Oku ‘ikai finangalo ‘a Sihova ke ‘auha ha taha pē ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea ko e ‘uhinga ia ‘okú ne ‘oange ai ki he kakai ‘i he feitu‘u kotoa pē ha faingamālie ke ako ‘o fekau‘aki mo iá. (2 Pita 3:9) Ko ia ai, ko hono mo‘oní, ko e founga ‘o ‘etau lotu ki he ‘Otuá ‘oku ‘uhinga iá ko e mo‘ui pe ko e mate kiate kitautolu.

FOUNGA KE ‘ILO‘I AI ‘A E LOTU MO‘ONÍ

5. ‘E lava fēfē ke tau fakatokanga‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní?

5 ‘E lava ke ‘ilo‘i fēfē ‘a e ‘⁠hala ki he mo‘uí’? Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e lotu mo‘oní ‘e hā mahino ia ‘i he mo‘ui ‘a e kakai ‘oku nau tō‘onga‘aki iá. “Ko honau ngāhi fua te mou ‘ilo lelei ai kinautolu,” ko ‘ene leá ia. “ ‘Ilonga ha ‘akau lelei ‘oku ne fua ‘aonga.” (Mātiu 7:​16, 17) ‘I hono toe fakalea ‘e tahá, ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní ‘e ‘ilo‘i kinautolu ‘i he‘enau ngaahi tuí mo honau ‘ulungāangá. Neongo ‘oku ‘ikai ke nau haohaoa pea ‘oku nau fai ‘a e ngaahi fehālaaki, ko e kau lotu mo‘oní ‘i he tu‘unga ko ha kulupú ‘oku nau feinga ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. Tau lāulea angé ki he tafa‘aki ‘e ono ‘okú ne faka‘ilonga‘i ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní.

6, 7. ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ki he Tohi Tapú, pea na‘e anga-fēfē hono fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he fekau‘aki mo e me‘á ni?

6 Ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘oku fakatu‘unga ‘enau ngaahi akonakí ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú tonu: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ‘Otua, ‘oku ‘aonga foki ki he akonaki, ki he faka‘ilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke ma‘oni‘oni: koe‘uhiā ke tu‘u kakato ‘a e tangata [pe fefine] faka‘otua, kuo ‘osi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.” (2 Timote 3:​16, 17) Na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki hono kaungā Kalisitiané: “ ‘I ho‘omou tali ‘a e folofola ongo telinga—‘a ia na‘e fakafofonga ‘iate kimautolu, ka ko e me‘a ‘a e ‘Otua—fakafeta‘i na‘e ‘ikai ko e lea ‘a e tangata na‘a mou ma‘u, ka ko e folofola ‘a e ‘Otua, he ko ia maté pe.” (1 Tesalonaika 2:13) Ko ia ai, ko e ngaahi tui mo e ngaahi tō‘ongafai ‘a e lotu mo‘oní ‘oku ‘ikai fakatu‘unga ia ‘i he ngaahi vakai pe talatukufakaholo fakaetangatá. ‘Oku nau tupu mei he Folofola fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú.

7 Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga totonú ‘aki hono fakatu‘unga ‘ene ngaahi akonakí ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘I he lotu ki he‘ene Tamai fakahēvaní, na‘á ne pehē ai: “Ko e folofola a‘au ko e mo‘oni ia.” (Sione 17:17) Na‘e tui ‘a Sīsū ki he Folofola ‘a e ‘Otuá, pea ko e me‘a kotoa pē na‘á ne ako‘í na‘e fehoanakimālie mo e Tohi Tapú. Na‘e fa‘a pehē ‘e Sīsū: “Kuo tohi.” (Mātiu 4:​4, 7, 10) Pea na‘e lea leva ‘a Sīsū ‘aki ha konga Tohi Tapu. ‘I he founga meimei tatau, ko e kakai ‘a e ‘Otuá he ‘aho ní ‘oku ‘ikai te nau ako‘i ‘enau ngaahi fakakaukau pē ‘anautolú. ‘Oku nau tui ko e Tohi Tapú ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, pea ‘oku fakatu‘unga mālohi ‘enau ngaahi akonakí ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki aí.

8. Ko e hā ‘oku kau ‘i he lotu kia Sihová?

8 Ko e fa‘ahinga ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní ‘oku nau lotu kia Sihova pē pea ‘ai hono huafá ke ‘iloa. Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū: “Ko e ‘Eiki [Sihova] ko ho ‘Otua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ‘otua‘aki.” (Mātiu 4:10) Ko ia ai, ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘oku nau lotu ‘o ‘ikai ki ha toe taha kehe ka ko Sihova pē. Ko e lotu ko ení ‘oku kau ki ai hono ‘ai ke ‘ilo‘i ‘e he kakaí ‘a e huafa ‘o e ‘Otua mo‘oní mo ‘ilo‘i pe ‘okú Ne fēfē. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Sāme 83:18 (PM): “Ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e sīpinga ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá, ‘o hangē ko ia na‘á ne lea‘aki ‘i he‘ene lotú: “Kuo u fakamahino ho huafa ki he kakai na‘a ke foaki kiate au mei mamani.” (Sione 17:6) ‘I he founga meimei tatau, ko e kau lotu mo‘oni he ‘aho ní ‘oku nau ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e huafa ‘o e ‘Otuá, ko ‘ene ngaahi taumu‘á, mo hono ngaahi ‘ulungāangá.

9, 10. ‘I he ngaahi founga fē ‘oku fakahaa‘i ai ‘e he kau Kalisitiane mo‘oní ‘a e fe‘ofa‘akí?

9 Ko e kakai ‘a e ‘Otuá ‘oku nau fakahāhā ‘a e fe‘ofa‘aki mo‘oni mo ta‘esiokita. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e me‘a kó é ‘e ‘ilo ai ‘e he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu a‘aku, ‘o kapau ‘e ai ha‘amou fe‘ofa‘aki.” (Sione 13:35) Ko e mu‘aki kau Kalisitiané na‘a nau ma‘u ‘a e fe‘ofa‘aki pehē. Ko e ‘ofa faka‘otuá ‘okú ne iku‘i ‘a e ngaahi ‘ā vahevahe fakamatakalí, fakasōsialé, mo e fakafonuá, pea tohoaki‘i fakataha ‘a e kakaí ‘i ha ha‘i ta‘emamotu ‘o e fetokoua‘aki mo‘oni. (Kolose 3:14) Ko e kau mēmipa ‘o e ngaahi lotu loí ‘oku ‘ikai te nau ma‘u ha fetokoua‘aki ‘ofa pehē. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? ‘Oku nau fetāmate‘aki koe‘uhi ko e ngaahi faikehekehe fakafonuá pe fakafa‘ahingá. Ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku ‘ikai te nau to‘o me‘atau ke tāmate‘i ‘aki honau fanga tokoua Kalisitiané pe ko ha taha kehe pē. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú: “Ko e me‘a ko ia ‘oku mahino ai ‘a e fanau ‘a e ‘Otua pea mo e fanau ‘a e Tevolo: ko ia ‘oku ‘ikai ke fai ma‘oni‘oni ‘oku ‘ikai mei he ‘Otua ia, kae‘uma‘ā ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ‘ofa ki hono tokoua. . . . Ke tau fe‘ofa‘aki. He ko e pehe koā ke tau hange ko Keini ‘a ia ko e tupu-mei-he-Fili, ‘o ne tamate‘i hono tokoua.”—1 Sione 3:​10-12; 4:​20, 21.

10 Ko e mo‘oni, ko e ‘ofa mo‘oní ‘oku ‘uhinga ia ki he me‘a lahi ange ‘i he ‘ikai pē ke tāmate‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku nau ngāue‘aki ta‘esiokita honau taimí, iví, mo e koloá, ke fetokoni‘aki mo fefakalototo‘a‘aki ai. (Hepelu 10:​24, 25) ‘Oku nau fetokoni‘aki ‘i he ngaahi taimi ‘o e faingata‘á, pea ‘oku nau fakafeangai faitotonu ki he ni‘ihi kehé. Ko hono mo‘oní, ‘oku nau ngāue‘aki ‘i he‘enau mo‘uí ‘a e akonaki ‘a e Tohi Tapú ke “ngaue ‘aonga ki he kakai kotoa pe.”—Kaletia 6:10.

11. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke tali ‘a Sīsū Kalaisi ko e founga ia ‘a e ‘Otuá ki he fakamo‘uí?

11 ‘Oku tali ‘e he kau Kalisitiane mo‘oní ‘a Sīsū Kalaisi ko e founga ia ‘a e ‘Otuá ki he fakamo‘uí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “ ‘Oku ‘ikai ke tu‘u ‘i ha taha kehe ‘a e fakamo‘ui; he tala‘ehai ‘oku ‘i ai mo ha hingoa kehe ‘i he lalo langi kuo fokotu‘u ‘i he lotolotonga ‘o e kakai, ‘a ia kuo tu‘utu‘uni ke tau mo‘ui ai.” (Ngāue 4:12) Hangē ko ia na‘a tau ‘ilo‘i ‘i he Vahe 5, na‘e foaki ‘e Sīsū ‘a ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i ma‘á e fa‘ahinga talangofua ‘o e tangatá. (Mātiu 20:28) Tānaki atu ki ai, ko Sīsū ‘a e Tu‘i fakanofo ‘a e ‘Otuá ‘i he Pule‘anga fakahēvaní ‘a ia ‘e pule mai ki he māmaní fakakātoa. Pea ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke tau talangofua kia Sīsū pea ngāue‘aki ‘a ‘ene ngaahi akonakí kapau ‘oku tau fiema‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Ko e ‘uhinga ia ‘oku pehē ai ‘e he Tohi Tapú: “Ko ia ‘oku ne tui pikitai ki he ‘Alo ‘oku ne ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata: ka ko ia ‘oku ‘ikai te ne talangofua ki he ‘Alo ‘e ‘ikai te ne mamata ia ki he mo‘ui.”—Sione 3:36.

12. Ko e hā ‘oku kau ki he ‘ikai hoko ko e konga ‘o e māmaní?

12 Ko e kau lotu mo‘oní ‘oku ‘ikai ko e konga kinautolu ‘o e māmaní. ‘I hono fakamāu‘i ‘i he ‘ao ‘o e pule Loma ko Pailató, na‘e pehē ai ‘e Sīsū: “Ko hoku pule‘anga ‘oku ‘ikai ‘o e maama ko eni.” (Sione 18:36) Tatau ai pē pe ko fē ‘a e fonua ‘oku nau nofo aí, ko e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú ‘a e fa‘ahinga ‘e pule mai ki ai ‘a hono Pule‘anga fakahēvaní pea ko ia ai, ‘oku nau tauhi ma‘u ‘a e tu‘u-‘atā mālohi ‘i he ngaahi me‘a fakapolitikale ‘a e māmaní. ‘Oku ‘ikai te nau kau ‘i he‘ene ngaahi fepakí. Kae kehe, ko e kau lotu ‘a Sihová ‘oku ‘ikai te nau kaunoa ‘i he me‘a ‘oku fili ‘e he ni‘ihi kehé ke fai fekau‘aki mo e kau ki ha fa‘ahi fakapolitikalé, kau ‘i ha kanititeiti fakapolitikale, pe kau ‘i ha fili. Pea lolotonga ko e kau lotu mo‘oni ‘a e ‘Otuá ‘oku nau tu‘u-‘atā ‘i he fekau‘aki mo e ngaahi me‘a fakapolitikí, ‘oku nau tauhi lao. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘oku fekau‘i kinautolu ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ke nau “anganofo” ki he “ngaahi pule ‘oku ma‘olunga” fakapule‘angá. (Loma 13:1) ‘I he taimi ‘oku hoko ai ha fepaki ‘i he vaha‘a ‘o e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá mo e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e ha fokotu‘utu‘u fakapolitikalé, ko e kau lotu mo‘oní ‘oku nau muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau ‘apositoló, ‘a ia na‘a nau pehē: “ ‘Oku totonu pe ke fai ki he pule ‘a e ‘Otua ‘i he pule ‘a e tangata.”—Ngāue 5:29; Maake 12:17.

13. ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, pea ko ia ai, ko e hā ‘a e ngāue ‘oku nau faí?

13 Ko e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú ‘oku nau malanga‘i ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e ‘amanaki‘anga pē ‘e taha ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:​14PM) ‘I he ‘ikai fakalototo‘a‘i ‘a e kakaí ke nau hanga ki he kau pule fakaetangatá ke nau solova ‘enau ngaahi palopalemá, ko e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsū Kalaisí ‘oku nau fanongonongo ko e Pule‘anga fakahēvani ‘o e ‘Otuá ‘a e ‘amanaki‘anga pē ‘e taha ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Sāme 146:3) Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ke tau lotu ki he founga-pule haohaoa ko iá ‘i he‘ene pehē: “Ke hoko mai ho Pule‘angá. Ke fai ho finangaló ‘i māmani, ‘o hangē ko ia ‘oku fai ‘i Hēvaní.” (Mātiu 6:​10, KF ) Na‘e tomu‘a tala ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē ko e Pule‘anga fakahēvani ko ení “te ne laiki mo faka‘auha ‘a e ngaahi pule‘anga ko ia [‘oku lolotonga ‘i ai ní], kae tu‘u pe ia ‘o ta‘engata.”—Taniela 2:44.

14. Ko e hā ‘a e kulupu fakalotu ‘okú ke tui ‘okú ne a‘usia ‘a e ngaahi fiema‘u ki he lotu mo‘oní?

14 Makatu‘unga ‘i he me‘a kuo tau toki ‘osi lāulea ki aí, ‘eke hifo kiate koe: ‘⁠Ko e hā ‘a e kulupu fakalotu ‘oku fakatu‘unga ‘a e kotoa ‘o ‘ene ngaahi akonakí ‘i he Tohi Tapú pea ‘ai ke ‘iloa ‘a e huafa ‘o Sihová? Ko e hā ‘a e kulupu ‘okú ne tō‘onga‘aki ‘a e ‘ofa faka‘otuá, ngāue‘i ‘a e tui kia Sīsuú, ‘ikai hoko ko e konga ‘o e māmaní, pea fanongonongo ‘o pehē ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e ‘amanaki‘anga mo‘oni pē taha ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá? ‘I he kotoa ‘o e ngaahi kulupu fakalotu ‘i he māmaní, ko fē ‘a e taha ‘okú ne a‘usia ‘a e ngaahi fiema‘u kotoa ko ení?’ ‘Oku fakahaa‘i mahino ‘e he ngaahi mo‘oni‘i me‘á ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.—Aisea 43:​10-12.

KO E HĀ TE KE FAÍ?

15. Ko e hā ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ‘o tānaki atu ki he tui pē ‘okú ne ‘i aí?

15 ‘Oku ‘ikai fe‘unga ‘a e tui pē ki he ‘Otuá ke fakahōifua‘i ai ia. He ko ē, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú na‘a mo e kau tēmenioó ‘oku nau tui ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua. (Semisi 2:19) Ko ia ai, ‘oku hā mahino, ‘oku ‘ikai te nau fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá pea ‘oku ‘ikai te nau ma‘u ‘a ‘ene hōifuá. Ke hoko ‘o fakahōifua ki he ‘Otuá, ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he pau ke tau tui ki he‘ene ‘i aí ka kuo pau ke tau toe fai foki ‘a hono finangaló. Kuo pau ke tau mavahe foki mei he lotu loí pea koloa‘aki ‘a e lotu mo‘oní.

16. Ko e hā ‘oku totonu ke fai fekau‘aki mo e kau ‘i he lotu loí?

16 Na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá kuo pau ke ‘oua te tau kau ki he lotu loí. Na‘á ne tohi: “Mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ‘oua te mou ala ki he me‘a ta‘ema‘a—ko e folofola é ‘a e ‘Eiki⁠—Pea te u ma‘u kimoutolu ‘e au.” (2 Kolinito 6:​17, 18a; Aisea 52:11) Ko ia ai, ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku nau faka‘ehi‘ehi mei ha me‘a pē ‘a ia ‘oku felāve‘i mo e lotu loí.

17, 18. Ko e hā ‘a “Babilone koe Lahi,” pea ko e hā ‘oku fiema‘u fakavavevave ai ke “hiki meiate ia”?

17 ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko e ngaahi founga kotoa pē ‘o e lotu loí ko e konga ia ‘o “Babilone koe Lahi.” * (Fakahā 17:​5PM) Ko e hingoa ko iá ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e kolo motu‘a ko Pāpiloné, ‘a ia na‘e kamata hake ai ‘a e lotu loí ‘i he hili ‘a e Lōmaki he ‘aho ‘o Noá. Ko e ngaahi akonaki mo e ngaahi tō‘ongafai lahi ‘oku failahia he ‘ahó ni ‘i he lotu loí na‘e tupu fuoloa ‘aupito ia ‘i Pāpilone. Ko e fakatātaá, na‘e lotu ‘a e kau Pāpiloné ki he ngaahi tolu-taha‘i-‘otua, pe ngaahi ‘otua-tautau-toko-tolu. ‘I he ‘ahó ni, ko e tokāteline tefito ‘a e ngaahi lotu lahi ko e Tolu-Taha‘i-‘Otuá. Ka ko e Tohi Tapú ‘okú ne ako‘i mā‘ala‘ala ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otua mo‘oni pē taha, ko Sihova, pea ko Sīsū Kalaisi ‘a hono ‘Aló. (Sione 17:3) Na‘e toe tui foki ‘a e kau Pāpiloné ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘oku nau ma‘u ha soulu ta‘efa‘amate ‘a ia ‘oku hao mo‘ui atu mei he sinó hili ‘a e maté pea ‘e lava ke faingata‘a‘ia ‘i ha feitu‘u ‘o e fakamamahi. ‘I he ‘ahó ni, ko e tui ki he soulu pe laumālie ta‘efa‘amate ‘a ia ‘e lava ke faingata‘a‘ia ‘i ha afi ko helí ‘oku ako‘i ia ‘e he lahi taha ‘o e ngaahi lotú.

18 Koe‘uhi ko e lotu faka-Pāpilone motu‘á ‘oku mafola ia ‘i he kotoa ‘o e māmaní, ko Pāpilone ko e Lahi ‘i onopōní ‘e lava mo‘oni ke ‘ilo‘i ko e ‘emipaea fakaemāmani ia ‘o e lotu loí. Pea kuo tomu‘a tala ‘e he ‘Otuá ‘o pehē ko e ‘emipaea ko eni ‘o e lotu loí ‘e hoko ia ‘o ngata fakafokifā. (Fakahā 18:8) ‘Okú ke sio ki he ‘uhinga ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ke ke fakamavahe‘i ‘a koe tonu mei he konga kotoa pē ‘o Pāpilone ko e Lahí? ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke ke “hiki [fakavavevave] meiate ia” lolotonga ‘oku kei ‘i ai ‘a e taimí.—Fakahā 18:4.

‘I he tauhi kia Sihova fakataha mo ‘ene kakaí, te ke ma‘u ai ‘a e me‘a lahi mama‘o ange ‘i he me‘a ‘e faifai pea lava ke ke fakamolekí

19. Ko e hā te ke ma‘u ‘i he tauhi kia Sihová?

19 Ko e ola ‘o ho‘o fili ke li‘aki hono tō‘onga‘aki ‘a e lotu loí, ‘e fili nai ai ‘a e ni‘ihi ke tuku ‘enau feohi mo koé. Kae kehe, ‘i he tauhi kia Sihova fakataha mo ‘ene kakaí, te ke ma‘u ai ‘a e me‘a lahi mama‘o ange ‘i he me‘a ‘e faifai pea lava ke ke fakamolekí. ‘I he hangē ko e mu‘aki kau ākonga ‘a Sīsuú ‘a ia na‘a nau tukuange ‘a e ngaahi me‘a kehé kae muimui ‘iate iá, te ke hoko ai ‘o ma‘u ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie tokolahi. Te ke hoko ai ko e konga ‘o ha fu‘u fāmili ‘i māmani lahi ‘o e laui miliona ‘o e kau Kalisitiane mo‘oní, ‘a ia ‘oku nau fakahāhā kiate koe ‘a e ‘ofa mo‘oni. Pea te ke ma‘u ai ‘a e ‘amanaki fakaofo ‘o e mo‘ui ta‘engata “ ‘i he maama ka ha‘u.” (Maake 10:​28-30) Mahalo pē ‘i he faai atu ‘a e taimí, ko e fa‘ahinga na‘a nau li‘aki koe koe‘uhi ko ho‘o ngaahi tuí te nau vakai ki he me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú pea hoko ai ko e kau lotu kia Sihova.

20. Ko e hā ‘oku tuku tauhi mai ‘i he kaha‘ú ma‘á e fa‘ahinga ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní?

20 ‘Oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú kuo vavé ni ke ‘omai ‘e he ‘Otuá ha ngata‘anga ki he fokotu‘utu‘u fulikivanu ko eni ‘o e ngaahi me‘á pea fetongi ia ‘aki ha māmani fo‘ou mā‘oni‘oni ‘i he malumalu ‘o e tu‘unga-pule ‘a hono Pule‘angá. (2 Pita 3:​9, 13) Ko ha māmani fakaofo ē ko ia ‘e hokó! Pea ‘i he fokotu‘utu‘u fo‘ou mā‘oni‘oni ko iá, ‘e ‘i ai ‘a e lotu pē taha, ko e founga lotu mo‘oni pē ‘e taha. ‘Ikai ko e ‘alunga ia ‘o e potó ke ke fou ‘i he ngaahi sitepu ‘oku fiema‘ú ke hoko ai ‘o feohi mo e kau lotu mo‘oní ‘i he taimí ni pē?

^ pal. 17 Ki ha fakamatala lahi ange fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘oku fakafofonga‘i ai ‘e Pāpilone ko e Lahi ‘a e ‘emipaea fakaemāmani ‘o e lotu loí, sio ki he ‘Apenitiki “Ko Hono ‘Ilo‘i ‘o ‘Babilone koe Lahi.’