Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀHIVA

Nofo Ma‘u ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá

Nofo Ma‘u ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá
  • Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ‘ofa ki he ‘Otuá?

  • ‘E lava fēfē ke tau nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá?

  • ‘E anga-fēfē hono fakapale‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau nofo ma‘u ‘i he‘ene ‘ofá?

Te ke ‘ai ‘a Sihova ko ho hūfanga‘anga lolotonga ‘a e ngaahi taimi fakapōpō‘uli ko ení?

1, 2. ‘E lava ke tau ma‘u mei fē ha hūfanga‘anga malu ‘i he ‘ahó ni?

FAKA‘UTA ATU kiate koe ‘okú ke luelue ‘i ha ve‘ehala ‘i ha ‘aho fakapōpō‘uli. ‘Oku hoko ‘o toe fakapo‘uli ange ‘a e langí. ‘Oku kamata ke tapa ‘a e ‘uhilá, pā ‘a e maná, pea tō mālohi hifo leva ‘a e ‘uhá. ‘Okú ke fakavavevave, ‘i he kumi vavale ki ha hūfanga‘anga. ‘I ai, ‘i he ve‘ehalá, ‘okú ke sio atu ai ki ha toitoi‘anga. ‘Oku mālohi, mōmoa pea hā fakamānako mai ia. He fakamahu‘inga‘i mo‘oni ē ‘e koe ‘a e feitu‘u malu ko iá!

2 ‘Oku tau mo‘ui ‘i he ngaahi taimi fakapōpō‘uli. Ko e ngaahi tu‘unga ‘o e māmaní ‘oku ‘alu ia mei he kovi ki he kovi ange. Ka ‘oku ‘i ai ha toitoi‘anga malu, ko ha hūfanga‘anga ‘a ia ‘e lava ke ne tauhi kitautolu ke tau malu mei he maumau tu‘uloá. Ko e hā ia? Fakatokanga‘i ange ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú: “Ko ‘eku lau e kia Sihova, Ko hoku hufanga ia mo hoku talitau‘anga: ko hoku ‘Otua falala‘anga.”—Sāme 91:2.

3. ‘E lava fēfē ke tau ‘ai ‘a Sihova ko hotau hūfanga‘angá?

3 Faka‘uta atu ki he me‘a ko iá! Ko Sihova, ‘a e Tokotaha-Fakatupú mo e Hau ‘o e ‘univēsí, ‘e lava ke ne hoko ko hotau hūfanga‘anga fakaemalu‘i. ‘E lava ke ne tauhi kitautolu ke tau malu, he ‘okú ne mālohi mama‘o ange ‘i ha taha pē, pe ko ha me‘a pē ‘a ia ‘e hoko mai nai kiate kitautolu. Neongo kapau ‘oku hoko ha maumau kiate kitautolu, ‘e lava ke to‘o ‘e Sihova ‘a e ngaahi nunu‘a koví kotoa. ‘E lava fēfē ke tau ‘ai ‘a Sihova ko hotau hūfanga‘angá? ‘Oku fiema‘u ke tau falala kiate ia. ‘Ikai ko ia pē, ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku ekinaki mai ai kiate kitautolu: “Tauhi ai kimoutolu ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otua.” (Siutasi 21) ‘Io, ‘oku fiema‘u ke tau nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá, ‘o tauhi ma‘u ha ha‘i ‘ofa mo ‘etau Tamai fakahēvaní. ‘E lava leva ai ke tau fakapapau‘i ko Ia ‘a hotau hūfanga‘angá. Ka ‘e lava fēfē ke tau fa‘u ha ha‘i pehē?

‘ILO‘I PEA TALI ‘A E ‘OFA ‘A E ‘OTUÁ

4, 5. Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e ni‘ihi kuo fakahāhā ai ‘e Sihova ‘a ‘ene ‘ofa kiate kitautolú?

4 Ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke tau mahino‘i ‘a e anga hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene ‘ofa kiate kitautolú. Fakakaukau atu ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi akonaki Fakatohitapu kuó ke akó ‘i he tokoni ‘a e tohi ko ení. ‘I he tu‘unga ko e Tokotaha-Fakatupú, kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e fo‘i māmaní ko hotau ‘api fakalata. Kuó ne fakafonu ia ‘aki ‘a e me‘akai lahi fau pea mo e vai, ngaahi koloa fakanatula, mo‘ui fakato‘oaloto ‘a e fanga manú pea mo e mātanga faka‘ofo‘ofa. ‘I hono tu‘unga ko e Fa‘u-Tohi ‘o e Tohi Tapú, kuo fakahaa‘i mai ‘e he ‘Otuá ‘a hono huafá mo hono ngaahi ‘ulungāangá kiate kitautolu. ‘Ikai ngata aí, ko ‘ene Folofolá ‘oku fakahaa‘i ai na‘á ne fekau mai ‘a hono ‘Alo ‘ofa‘angá tonu ki he māmaní, ‘o faka‘atā ai ‘a Sīsū ke ne faingata‘a‘ia mo pekia ma‘atautolu. (Sione 3:16) Pea ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a‘ofa ko iá kiate kitautolú? ‘Okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e ‘amanaki ki ha kaha‘u fisifisimu‘a.

5 Ko ‘etau ‘amanaki ki he kaha‘ú ‘oku toe fakatu‘unga ia ‘i he me‘a kehe kuo fai ‘e he ‘Otuá. Kuo fokotu‘u ‘e Sihova ha founga-pule fakahēvani, ko e Pule‘anga Faka-Mīsaiá. ‘E vavé ni ke ne fakangata ‘a e faingata‘á kotoa pea te ne ‘ai ‘a e māmaní ke hoko ko ha palataisi. Fakakaukau ange pē! ‘E lava ke tau mo‘ui ‘i ai ‘i he melino mo e fiefia ‘o ta‘engata. (Sāme 37:29) ‘I he taimi tatau pē, kuo ‘omai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu ‘a e tataki ki he founga ke mo‘ui ai ‘i he founga lelei taha ‘oku ala lavá he taimí ni pē. Kuó ne toe ‘omai kiate kitautolu ‘a e me‘a‘ofa ko e lea ‘o lotú, ko ha laine ‘atā ‘o e fetu‘utaki mo iá. Ko e ngaahi founga si‘i pē eni kuo fakahaa‘i mai ai ‘e Sihova ‘a ‘ene ‘ofa ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá fakalūkufua pea kiate koe ‘i ho tu‘unga fakatāutahá.

6. ‘E anga-fēfē nai ha‘o tali ki he ‘ofa kuo fakahāhā ‘e Sihova kiate koé?

6 Ko e fehu‘i mātu‘aki mahu‘inga kiate koe ke ke fakakaukau ki aí ‘a eni: ‘E anga-fēfē ha‘aku tali ‘a e ‘ofa ‘a Sihová? ‘E pehē ‘e he tokolahi, “Sai, ‘oku fiema‘u ke u totongi fakafoki ia ‘aki ‘a e ‘ofa kia Sihova.” Ko e anga ia ho‘o ongo‘í? Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e fekau ko ‘ení ‘a e lahi taha ‘i he ngaahi fekaú: “Te ke ‘ofa ki he ‘Eiki [Sihova] ko ho ‘Otua, ‘o fai ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto, mo e kotoa ‘o ho laumalie, mo e kotoa ‘o ho ‘atamai.” (Mātiu 22:37) ‘Okú ke ma‘u mo‘oni ‘a e ngaahi ‘uhinga lahi ke ‘ofa ai kia Sihova ko e ‘Otuá. Ka ko e ongo‘i pē ‘okú ke ma‘u ‘a e ‘ofa ko iá ‘a e me‘a kotoa ‘oku kau ki he ‘ofa kia Sihova ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho lotó, laumālié mo e ‘atamaí?

7. ‘Oku ‘i ai ha me‘a lahi ange ‘i he ‘ofa ki he ‘Otuá ‘o ‘ikai ko hono hokosia pē ha ongo‘í? Fakamatala‘i.

7 Hangē ko ia ‘oku fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú, ko e ‘ofa ki he ‘Otuá ‘oku lahi ange ia ‘i ha ongo‘i pē. Ko hono mo‘oní, neongo ko e ongo‘i ‘o e ‘ofa kia Sihová ‘oku fiema‘u pau, ko e ongo‘i ko iá ko e kamata‘anga pē ia ‘o e ‘ofa mo‘oni kiate iá. Ko ha tenga‘i ‘āpele ‘oku fiema‘u pau ia ki he fakatupu ‘o ha fu‘u ‘āpele ‘omi fua. Kae kehe, kapau na‘á ke fiema‘u ha fo‘i ‘āpele, te ke fiemālie kapau na‘e ‘oatu pē ‘e ha taha kiate koe ha tenga‘i ‘āpele? Mole ke mama‘o! ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko ha ongo‘i ‘o e ‘ofa kia Sihova ko e ‘Otuá ko ha kamata pē ia. ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú: “Ko eni ia ‘a e ‘ofa ki he ‘Otua, ‘a ‘etau tauhi ki he‘ene ngaahi tu‘utu‘uni. Pea ‘oku ‘ikai ke fakamafasia ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni.” (1 Sione 5:​3, 4a) Ke hoko ‘o mo‘oni, ko e ‘ofa ki he ‘Otuá kuo pau ke ne ‘omai ha fua lelei. Kuo pau ke fakahāhā ia ‘i he ngaahi ngāué.—Mātiu 7:​16-20.

8, 9. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘etau ‘ofa mo e hounga‘ia ki he ‘Otuá?

8 ‘Oku tau fakahaa‘i ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá ‘i he taimi ‘oku tau tauhi ai ‘ene ngaahi tu‘utu‘uní pea ngāue‘aki ‘ene ngaahi tefito‘i mo‘oní. ‘Oku ‘ikai fu‘u faingata‘a ke fai pehē. ‘I he ‘ikai hoko ‘o fakamafasiá, ko e ngaahi lao ‘a Sihová ‘oku fa‘ufa‘u ia ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau mo‘ui‘aki ha mo‘ui lelei, fiefia mo fakafiemālie. (Aisea 48:​17, 18) ‘I he mo‘ui ‘o fehoanakimālie mo e tataki ‘a Sihová, ‘oku tau fakahaa‘i ai ki he‘etau Tamai fakahēvaní ‘oku tau hounga‘ia mo‘oni ‘i he me‘a kotoa kuó ne fai ma‘atautolú. Ko e me‘a fakamamahí, ko e tokosi‘i ‘aupito ‘i he māmani he ‘aho ní ‘oku nau fakahāhā ‘a e hounga‘ia peheé. ‘Oku ‘ikai te tau loto ke hoko ‘o ta‘ehounga‘ia, hangē ko e kakai ‘e ni‘ihi na‘a nau mo‘ui ‘i he taimi na‘e ‘i māmani ai ‘a Sīsuú. Na‘e fakamo‘ui ‘e Sīsū ‘a e kau kilia ‘e toko hongofulu, ka ko e toko taha pē na‘e foki ‘o fakamālō kiate iá. (Luke 17:​12-17) Ko e mo‘oni te tau loto ke hangē ko e tokotaha hounga‘iá, ‘o ‘ikai ko e toko hiva ta‘ehounga‘iá!

9 Ko e hā leva ‘a e tu‘utu‘uni ‘a Sihova ‘oku fiema‘u ke tau tauhí? Kuo tau lāulea ki ha ni‘ihi ‘o kinautolu ‘i he tohí ni, ka tau fakamanatu angé ha ni‘ihi si‘i. Ko hono tauhi ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a e ‘Otuá ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.

‘UNU‘UNU KE OFI ANGE AI PĒ KIA SIHOVA

10. Fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ke hokohoko atu ‘a hono ma‘u ‘a e ‘ilo fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá.

10 Ko e ako fekau‘aki mo Sihová ko ha sitepu mātu‘aki mahu‘inga ia ‘i he ‘unu‘unu ke ofi ange kiate iá. Ko ha founga ia ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke tuku. Kapau na‘á ke ‘i tu‘a ‘i ha pō momoko ‘aupito ‘o fakamāfana ‘i ha afi, te ke tuku ke holo ‘a e uló pea mate leva? ‘Ikai. Te ke hokohoko tolo ‘aki ‘a e fefié ‘a e afí ke ulo lahi mo vela ma‘u pē. ‘Oku fakafalala ‘a ho‘o mo‘uí ki he ulo ‘a e afí! Hangē ko hono tafunaki ‘e he fefié ha afí, ‘oku pehē pē “ ‘a e ‘ilo‘i ‘o e ‘Otua” ‘okú ne ‘ai ma‘u pē ‘etau ‘ofa kia Sihová ke mālohi.—Palovepi 2:​1-5.

‘I he hangē ha afí, ko ho‘o ‘ofa kia Sihová ‘oku fiema‘u ki ai ha fefie koe‘uhí ke hokohoko ulo

11. Ko e hā ‘a e ola ‘o e me‘a na‘e ako‘i ‘e Sīsuú ki hono kau muimuí?

11 Na‘e fiema‘u ‘e Sīsū ‘a hono kau muimuí ke nau ‘ai ke mo‘ui mo ulo lahi ma‘u pē ‘enau ‘ofa kia Sihova mo ‘Ene Folofola mahu‘inga ‘o e mo‘oní. Hili ‘ene toetu‘ú, na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘a e toko ua ‘o ‘ene kau ākongá ‘o fekau‘aki mo e ni‘ihi ‘o e ngaahi kikite ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘a ia na‘e fakahoko ‘iate iá. Ko e hā ‘a e olá? Na‘á na pehē ai ki mui: “Hono ‘ikai ne vela hota loto lolotonga ‘ene talanoa mai ‘i he hala, mo ‘ene vete kiate kitaua ‘a e Tohi tapu”?—Luke 24:32.

12, 13. (a) ‘I he lotolotonga ‘o e tokolahi taha ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá he ‘aho ní, ko e hā kuo hoko ki he ‘ofa ki he ‘Otuá pea ki he Tohi Tapú? (e) ‘E lava fēfē ke tau ta‘ofi ‘etau ‘ofá mei he‘ene faka‘a‘au ke momokó?

12 ‘I ho‘o ‘uluaki ako ki he me‘a ‘oku ako‘i mo‘oni ‘e he Tohi Tapú, na‘á ke ‘ilo‘i na‘e kamata ke vela ‘a ho lotó ‘i he fiefia, faivelenga pea mo e ‘ofa ki he ‘Otuá? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e pehē. Kuo ongo‘i ‘e he tokolahi ‘a e founga tatau. Ko e pole he taimi ní ke ‘ai ‘a e ‘ofa lahi ko iá ke mo‘ui ma‘u pē pea ke tokoni‘i ia ke tupu. ‘Oku ‘ikai te tau loto ke muimui ‘i he ākenga ‘o e māmani he ‘aho ní. Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū: “ ‘E fakaa‘au ‘o momoko ‘a e ‘ofa ‘a e tokolahi.” (Mātiu 24:12) ‘E lava fēfē ke ke ta‘ofi ‘a ho‘o ‘ofa kia Sihová pea ki he ngaahi mo‘oni ‘o e Tohi Tapú mei he‘ene faka‘a‘au ke momokó?

13 Hanganaki ma‘u ‘a e ‘ilo fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá mo Sīsū Kalaisí. (Sione 17:3) Fakalaulauloto, pe fakakaukau loloto, ki he me‘a ‘okú ke ako mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘o ‘eke hifo kiate koe: ‘⁠Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he me‘á ni kiate au ‘o fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá? Ko e hā ‘a e ‘uhinga lahi ange ‘okú ne ‘omai kiate au ke ‘ofa ai kiate ia ‘aki ‘a e kotoa ‘o hoku lotó, ‘atamaí mo e mo‘uí?’ (1 Timote 4:15) Ko e fakalaulauloto peheé te ne ‘ai ho‘o ‘ofa kia Sihová ke vela lahi ma‘u pē.

14. ‘Oku lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú ke ‘ai ‘etau ‘ofa kia Sihová ke mo‘ui ma‘u peé?

14 Ko e toe founga ‘e taha ke ‘ai ai ho‘o ‘ofa kia Sihová ke vela lahi ma‘u peé ko e lotu tu‘uma‘u. (1 Tesalonaika 5:17) ‘I he Vahe 17 ‘o e tohí ni, na‘a tau ako ai ko e lotú ko ha me‘a‘ofa mahu‘inga ia mei he ‘Otuá. Hangē tofu pē ko e longomo‘ui ‘a e ngaahi vaha‘angatae fakaetangatá ‘i he fetu‘utaki tu‘uma‘u mo tau‘atāiná, ‘oku pehē pē ‘a e hokohoko māfana mo mo‘ui ‘a hotau vaha‘angatae mo Sihová ‘i he taimi ‘oku tau lotu ma‘u ai pē kiate iá. ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ke ‘oua ‘aupito te tau tuku ‘etau ngaahi lotú ke hoko ‘o fai fakafounga—ko e ngaahi lea ‘i he founga-tu‘uma‘u pē ‘a ia ‘oku tau toutou lea‘aki ‘o ‘ikai ha ongo‘i mo‘oni pe ko hano ‘uhinga. ‘Oku fiema‘u ke tau lea kia Sihova ‘o hangē ko e talanoa ‘a ha ki‘i tama ki ha tamai ‘ofeiná. Ko e mo‘oni, ‘oku tau loto ke lea fakataha mo e faka‘apa‘apa, kae tau‘atāina, faitotonu, pea mei he lotó. (Sāme 62:8) ‘Io, ko e ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí mo e lotu fakamātoató ‘a e ongo tafa‘aki mahu‘inga ‘o ‘etau lotú, pea ‘okú na tokoni‘i kitautolu ke tau nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.

MA‘U ‘A E FIEFIA ‘I HO‘O LOTÚ

15, 16. Ko e hā ‘e lava ai ke tau vakai totonu ki he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá ko ha monū pea ko ha koloá?

15 Ko e ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí mo e lea ‘o lotú ko e ongo ngāue ia ‘o e lotú ‘e lava ke tau fakahoko fakafo‘ituitui. Kae kehe, tau vakai he taimí ni ki ha tafa‘aki ‘o e lotú ‘e lava ke tau fakahoko fakahāhā: ko e lea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo ‘etau ngaahi tuí. Kuó ke ‘osi vahevahe ‘a e ngaahi mo‘oni ‘o e Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé? Kapau ko ia, kuó ke ma‘u ha monū fisifisimu‘a. (Luke 1:74) ‘I he taimi ‘oku tau vahevahe atu ai ‘a e ngaahi mo‘oni kuo tau ako fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá, ‘oku tau fakahoko ai ha konga mahu‘inga ‘aupito ‘oku ‘omai ki he kau Kalisitiane mo‘oní kotoa—‘a ia ko hono malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.—Mātiu 24:14; 28:​19, 20.

16 Na‘e vakai ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he‘ene ngāue fakafaifekaú ko e me‘a mahu‘inga, ‘o ui ia ko ha koloa. (2 Kolinito 4:7) Ko e talanoa ki he kakaí fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá mo ‘ene ngaahi taumu‘á ‘a e ngāue lelei taha ‘e lava ke ke faí. Ko e ngāue ia ki he Pule lelei tahá, pea ‘oku ‘omai ai ‘a e ngaahi ‘aonga lelei taha ‘oku ala lavá. ‘I he kau he ngāue ko ení, ‘okú ke tokoni‘i ai ‘a e kakai loto-totonú ke nau ‘unu‘unu ofi ki he‘etau Tamai fakahēvaní pea ke kamata fononga ai ‘i he hala ki he mo‘ui ta‘engatá! Ko e hā ‘a e ngāue ‘e lava ke toe fakafiemālie ange hení? ‘Ikai ko ia pē, ko e faifakamo‘oni fekau‘aki mo Sihova mo ‘ene Folofolá ‘oku fakalahi ai ‘a ho‘o tuí tonu pea fakamālohi‘i ai ‘a ho‘o ‘ofa kiate iá. Pea ‘oku fakahounga‘i lahi ‘e Sihova ho‘o ngaahi feingá. (Hepelu 6:10) Ko e hanganaki femo‘uekina ‘i he ngāue peheé ‘oku tokoni‘i ai koe ke ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.—1 Kolinito 15:58.

17. Ko e hā ‘oku fakavavevave ai he ‘ahó ni ‘a e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?

17 ‘Oku mahu‘inga ke manatu‘i ko e ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá ‘oku fakavavevave. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Malanga‘i ‘a e folofolá, ‘o fakahoko fakavavevave ia.” (2 Timote 4:​2NW) Ko e hā ‘oku mātu‘aki fakavavevave ai hono fai eni ‘i he ‘aho ní? ‘Oku tala mai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu: “Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito.” (Sefanaia 1:​14PM) ‘Io, ‘oku hoko vave mai ‘a e taimi ‘e ‘omai ai ‘e Sihova ‘a e ngata‘anga ki he fokotu‘utu‘u kotoa ko eni ‘o e ngaahi me‘á. ‘Oku fiema‘u ke fai ha fakatokanga ki he kakaí! ‘Oku fiema‘u ke nau ‘ilo‘i ko e taimi eni ke fili ai ‘a Sihova ke hoko ko honau Haú. Ko e ngata‘angá “ ‘e ‘ikai tuai.”—Hapakuke 2:3.

18. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lotu fakahāhā kia Sihova ‘i he feohi mo e kau Kalisitiane mo‘oní?

18 ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau lotu fakahāhā kiate ia ‘i he feohi mo e kau Kalisitiane mo‘oní. Ko e ‘uhinga ia ‘oku pehē ai ‘e he‘ene Folofolá: “Ke tau fetokanga‘aki, ke fefaka‘ai‘ai‘aki ‘a kitautolu ki he fe‘ofa‘aki mo e ngaue lelei: ‘o ‘oua na‘a tau li‘aki ‘etau ngaahi fakataha, ‘o hange ko e anga ‘o e ni‘ihi; ka mou feenginaki‘aki, pea ‘asili he ‘oku mou sio ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘aho.” (Hepelu 10:​24, 25) ‘I he taimi ‘oku tau fakatahataha ai mo e ngaahi kaungātuí ‘i he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ‘oku tau ma‘u ai ha faingamālie fisifisimu‘a ke fakahīkihiki mo lotu ki hotau ‘Otua ‘ofeiná. ‘Oku tau toe felangahake‘aki ai mo fefakalototo‘a‘aki.

19. ‘E lava fēfē ke tau ngāue ke fakaivimālohi‘i ‘a e ngaahi ha‘i ‘o e ‘ofá ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané?

19 ‘I he‘etau feohi mo e kau lotu kehe ‘a Sihová, ‘oku tau fakaivimālohi‘i ai ‘a e ngaahi ha‘i ‘o e ‘ofa mo e kaume‘a ‘i he fakataha‘angá. ‘Oku mahu‘inga ke tau fefakasio‘aki ki he lelei ‘iate kitautolú, ‘o hangē ko e fakasio mai ‘a Sihova ki he‘etau leleí. ‘Oua ‘e ‘amanekina ‘a e haohaoá mei ho kaungātuí. Manatu‘i ko e tokotaha kotoa ‘oku ‘i he ngaahi tu‘unga kehekehe ‘o e tupu fakalaumālié pea ko e tokotaha taki taha ‘o kitautolú ‘okú ne fai ‘a e ngaahi fehālaaki. (Kolose 3:13) Feinga ke langa hake ‘a e ngaahi kaume‘a vāofi mo e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa lahi kia Sihová, pea te ke ‘ilo ai ‘okú ke tupu fakalaumālie. ‘Io, ko e lotu kia Sihova fakataha mo ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ‘e tokoni‘i ai koe ke ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá. ‘Oku anga-fēfē hono fakapale‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau lotu faitōnunga kiate ia pea nofo ma‘u ‘i he‘ene ‘ofá?

KAKAPA ATU KI HE “MO‘UI MO‘ONI”

20, 21. Ko e hā ‘a e “mo‘ui mo‘oni,” pea ko e hā ko ha ‘amanaki fisifisimu‘a ai iá?

20 ‘Oku fakapale‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene kau sevāniti faitōnungá ‘aki ‘a e mo‘uí, ka ko e fa‘ahinga mo‘ui fēfē? Sai, ‘okú ke mo‘ui mo‘oni he taimí ni? Ko e tokolahi taha ‘o kitautolú te tau pehē ko e talí ‘oku hā mahino. He ko ē, ‘oku tau mānava, ‘oku tau kai pea ‘oku tau inu. ‘Oku pau mo‘oni pē ‘oku tau mo‘ui. Pea ‘i hotau ngaahi mōmeniti fakafiefia angé, ‘e a‘u nai ‘o tau pehē, “Sai ko e mo‘ui mo‘oní eni!” Kae kehe, ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ‘i ha ‘uhinga mahu‘inga, ‘oku ‘ikai ha tangata he ‘ahó ni ‘oku mo‘ui mo‘oni.

‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke ke ma‘u ‘a e “mo‘ui mo‘oni.” Te ke ma‘u ia?

21 ‘Oku ekinaki mai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu ke “puke ki he mo‘ui mo‘oni.” (1 Timote 6:19) ‘Oku fakahaa‘i ‘i he ngaahi lea ko iá ko e “mo‘ui mo‘oni” ko ha me‘a ia ‘oku tau ‘amanaki ke ma‘u ‘i he kaha‘ú. ‘Io, ‘i he taimi ‘o ‘etau haohaoá, te tau mo‘ui ai ‘i he ‘uhinga kakato taha ‘o e fo‘i leá, he te tau mo‘ui ‘o hangē ko ia na‘e mu‘aki fakataumu‘a ‘e he ‘Otuá ke tau mo‘ui aí. ‘I he taimi te tau nofo ai ‘i ha māmani palataisi ‘i he mo‘ui lelei haohaoa, melino, mo e fiefiá, te tau toki ma‘u ai ‘a e “mo‘ui mo‘oni”—ko e mo‘ui ta‘engatá. (1 Timote 6:12) ‘Ikai ko ha ‘amanaki fisifisimu‘a ia?

22. ‘E lava fēfē ke ke “puke ki he mo‘ui mo‘oni”?

22 ‘E lava fēfē ke tau “puke ki he mo‘ui mo‘oni”? ‘I he potutohi tatau, na‘e ekinaki ai ‘a Paula ki he kau Kalisitiané ke nau “ngāue ‘aonga” pea “ke nau koloa‘ia ‘i he ngāue lelei.” (1 Timote 6:18) ‘Oku hā mahino leva, ‘oku fakatu‘unga ‘a e me‘a lahi ‘i he founga ‘o ‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi mo‘oni kuo tau ako mei he Tohi Tapú. Ka na‘e ‘uhinga ‘a Paulá ‘oku tau ma‘u ‘i he ngāué ‘a e “mo‘ui mo‘oni” ‘aki hono fakahoko ‘a e ngaahi ngāue leleí? ‘Ikai, he ko e ngaahi ‘amanaki fisifisimu‘a peheé ‘oku fakatu‘unga mo‘oni ia ‘i he‘etau ma‘u ‘a e “ ‘ofa ma‘ata‘atā” mei he ‘Otuá. (Loma 5:​15NW) Kae kehe, ‘oku fiefia ‘a Sihova ‘i hono fakapale‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau tauhi faitōnunga kiate iá. ‘Okú ne loto ke vakai mai ‘okú ke mo‘ui ‘i he “mo‘ui mo‘oni.” Ko ha mo‘ui fiefia, melino mo ta‘engata pehē ‘oku toka mei mu‘a ki he fa‘ahinga ‘oku nau nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.

23. Ko e hā ‘oku fiema‘u pau ai ke nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá?

23 Ko kitautolu taki taha ‘oku lelei ke tau ‘eke hifo kiate kitautolu, ‘⁠‘Oku ou lotu ki he ‘Otuá ‘i he founga kuó ne fokotu‘u ‘i he Tohi Tapú?’ Kapau ‘oku tau fakapapau‘i ‘i he ‘aho ki he ‘aho, ko e talí ko e ‘io, tā ‘oku tau ‘i he hala totonú leva. ‘E lava ke tau tuipau ko Sihova ‘a hotau hūfanga‘angá. Te ne tauhi ke malu ‘a ‘ene kakai faitōnungá ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osi faingata‘a ‘o e fokotu‘utu‘u motu‘a ko eni ‘o e ngaahi me‘á. ‘E toe fakahaofi kitautolu ‘e Sihova ki he fokotu‘utu‘u fo‘ou lāngilangi‘ia ‘o e ngaahi me‘á ‘oku ofi he taimi ní. He fiefia ē ko kitautolu ke hokosia ‘a e taimi ko iá! Pea he fiefia ē ko kitautolu ‘i he‘etau fai ‘a e ngaahi fili totonú lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi ko ení! Kapau ‘okú ke fai ‘a e ngaahi fili ko iá he taimí ni, te ke ma‘u ai ‘a e “mo‘ui mo‘oni,” ‘a e mo‘ui ‘i he tu‘unga na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sihova ko e ‘Otuá, ‘i he kotoa ‘o ‘itānití!