Skip to content

Skip to table of contents

‘APENITIKI

Sīsū Kalaisi—Ko e Mīsaia Na‘e Tala‘ofa Maí

Sīsū Kalaisi—Ko e Mīsaia Na‘e Tala‘ofa Maí

KE TOKONI‘I kitautolu ke ‘ilo‘i ‘a e Mīsaiá, na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a e kau palōfita tokolahi ‘i he Tohi Tapú ke nau ‘omai ‘a e ngaahi fakaikiiki fekau‘aki mo e ‘alo‘i, ko e ngāue fakafaifekau pea mo e pekia ‘a e Tokotaha-Faifakahaofi ko eni na‘e tala‘ofa maí. Ko e ngaahi kikite Fakatohitapu kotoa ko ení na‘e fakahoko ia ‘ia Sīsū Kalaisi. ‘Oku nau totonu pea ‘i he tu‘unga fakaikiiki fakaofo. Ke fakatātaa‘i ení, tau vakai angé ki ha ngaahi kikite si‘i ‘a ia na‘e tomu‘a tala ai ‘a e ngaahi me‘a na‘e felāve‘i mo e ‘alo‘i pea mo e tu‘unga kei si‘i ‘o e Mīsaiá.

Na‘e tomu‘a tala ‘e he palōfita ko ‘Aiseá ko e Mīsaiá ‘e hoko ia ko ha hako ‘o Tu‘i Tēvita. (Aisea 9:7) Na‘e ‘alo‘i mo‘oni mai ‘a Sīsū ‘i he laine ‘o Tēvitá.—Mātiu 1:​1, 6-17.

Ko Maika, ko ha palōfita ia ‘e taha ‘a e ‘Otuá, na‘á ne tomu‘a tala ko e tamá ni ‘e faifai pē peá ne hoko ko ha pule pea ‘e ‘alo‘i ia ‘i “Petelihema Efalata.” (Maika 5:2) ‘I he taimi ‘o e ‘alo‘i ‘o Sīsuú, na‘e ‘i ai ‘a e ongo kolo ‘e ua ‘i ‘Isileli na‘e ui ko Pētelihema. Ko e taha na‘e tu‘u ia ‘o ofi ki Nasaleti ‘i he vahefonua fakatokelau ‘o e fonuá, pea ko e tahá, na‘e ofi ia ki Selusalema ‘i Siuta. Ko e Pētelihema ofi ki Selusalemá na‘e ui ia ki mu‘a ko ‘Efalata. Na‘e ‘alo‘i ‘a Sīsū ‘i he kolo ko iá, ‘o hangē tofu pē ko e me‘a na‘e tomu‘a tala ‘e he kikité!—Mātiu 2:1.

Na‘e tomu‘a tala ‘e he kikite Fakatohitapu ‘e taha ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ‘e ui ia “mei Isipite.” Ko e tama ko Sīsuú na‘e ‘ave ia ki ‘Isipite. Na‘e fakafoki ia mei ai hili ‘a e pekia ‘a Hēlotá, ‘o fakahoko ai ‘a e kikité.—Hosea 11:1; Mātiu 2:15.

‘I he saati “ Ngaahi Kikite Fekau‘aki mo e Mīsaiá,” ko e ngaahi konga Tohi Tapu ‘oku fakahokohoko ‘i lalo ‘i he kaveinga “Kikité” ‘oku ‘i ai ‘a e ngahi fakaikiiki ‘o fekau‘aki mo e Mīsaiá. Kātaki ‘o fakahoa ‘a e ngaahi me‘á ni mo e ngaahi konga Tohi Tapu ‘oku fakahokohoko ‘i lalo ‘i he kaveinga “Fakahokó.” Ko hono fai iá ‘e fakaivimālohi‘i lahi ange ai ho‘o tui ki he mo‘oni ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá.

Lolotonga ho‘o sivisivi‘i ‘a e ngaahi konga Tohi Tapu ko ení, manatu‘i ko e ngaahi konga Tohi Tapu ko ia ‘oku natula fakaekikité na‘e tohi ia ‘i he ngaahi ta‘u ‘e laui teau ki mu‘a ‘i hono ‘alo‘i ‘o Sīsuú. Na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū: “Kuo pau ke hoko ‘a e ngaahi me‘a kotoa pe kuo tohi kiate au ‘i he Lao ‘a Mosese, mo e Tohi Palofita, mo e Tohi Same.” (Luke 24:44) Hangē ko ia ‘oku lava ke ke fakapapau‘i ‘i ho‘o tatau Tohi Tapú tonu, na‘e fakahoko mo‘oni kinautolu—‘i he tu‘unga fakaikiiki kotoa pē!