Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀTAHA

Ko e Hā ‘Oku Faka‘atā Ai ‘e he ‘Otuá ‘a e Faingata‘á?

Ko e Hā ‘Oku Faka‘atā Ai ‘e he ‘Otuá ‘a e Faingata‘á?
  • Kuo fakatupunga ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘a ‘i he māmaní?

  • Ko e hā ‘a e ‘īsiu na‘e langa‘i hake ‘i he ngoue ko ‘Ītení?

  • ‘E anga-fēfē hono fakalelei‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi nunu‘a ‘o e faingata‘a‘ia ‘a e tangatá?

1, 2. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga faingata‘a ‘oku fehangahangai mo e kakaí he ‘aho ní, ‘o tataki atu ai ‘a e tokolahi ke nau ‘eke ‘a e ongo fehu‘i ko e hā?

HILI ha tau fakamanavahē ‘i ha fonua ‘e taha ‘a ia na‘e haveki ‘e he taú, na‘e tanu ai ‘a e laui afe ‘o e kakai fefine mo e fānau siviliane ‘a ia na‘a nau maté ‘i ha fu‘u luo lahi ‘a ia na‘e fokotu‘u takai holo ai ha ngaahi faka‘ilonga. Ko e faka‘ilonga taki taha na‘e tongi ai eni: “Ko e hā hono ‘uhingá?” ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ko e fehu‘i fakamamahi tahá ia. ‘Oku ‘eke ia ‘e he kakaí ‘i he loto-mamahi ‘i he taimi ‘oku to‘o ai ‘i he taú, fakatamakí, mahakí, pe faihiá ‘a e fa‘ahinga tonuhia ‘oku nau ‘ofa aí, faka‘auha honau ‘apí, pe ‘omai kiate kinautolu ‘a e faingata‘a ta‘ealafakamatala‘i ‘i he ngaahi founga kehe. ‘Oku nau loto ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku hoko ai kiate kinautolu ‘a e ngaahi me‘a fakamamahi peheé.

2 Ko e hā ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á? Kapau ‘oku mālohi faka‘aufuli ‘a Sihova ko e ‘Otuá, ‘ofa, poto mo faitotonu, ko e hā ‘oku fonu pehē ai ‘a e māmaní ‘i he tāufehi‘á mo e fakamaau ta‘etotonú? Kuó ke fifili ‘i ha taimi ‘iate koe pē ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni?

3, 4. (a) Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i ‘oku ‘ikai hala ke ‘eke pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e fulikivanú pea mo e faingata‘á?

3 ‘Oku hala ke ‘eke pe ko e hā ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á? ‘Oku hoha‘a ‘a e ni‘ihi na‘a ko hono ‘eke ha fehu‘i peheé ‘oku ‘uhinga ai iá ‘oku ‘ikai te nau ma‘u ‘a e tui fe‘unga, pe ‘oku nau fakahāhā ai ‘a e ta‘e‘apasia ki he ‘Otuá. Kae kehe, ‘i hono lau ‘o e Tohi Tapú, te ke ‘ilo‘i ai ko e kakai faitōnunga mo manavahē-‘Otuá na‘e ‘i ai ‘enau ngaahi fehu‘i meimei tatau. Ko e fakatātaá, na‘e ‘eke ‘e he palōfita ko Hapakuké kia Sihova: “Ko e ha ‘oku ke tuku ai ke u sio ki he kovi? pea ke mo‘u vakaia ‘e koe ‘a e fakamamahi? Seuke, ‘oku fe‘ao mo au ‘a e fakamalohi mo e fakaehaua: pea ‘oku hoko ‘a e fepaki, pea ‘oku tupu ‘a e vakovi”?—Hapakuke 1:3.

‘E fakangata ‘e Sihova ‘a e faingata‘á kotoa

4 Na‘e ngāhi‘i ‘e Sihova ‘a e palōfita faitōnunga ko Hapakuké ‘i he‘ene ‘eke ‘a e ngaahi fehu‘i peheé? ‘Ikai. ‘I hono kehé, na‘e fakakau ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi lea loto-mo‘oni ‘a Hapakuké ‘i he lēkooti fakamānava‘i ‘o e Tohi Tapú. Na‘e toe tokoni‘i ia ‘e he ‘Otuá ke ne ma‘u ha mahino mā‘ala‘ala ange ‘o e ngaahi me‘á pea ke ne ma‘u ai ‘a e tui lahi ange. ‘Oku finangalo ‘a Sihova ke ne fai ‘a e me‘a tatau ma‘au. Manatu‘i, ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú ‘o pehē “ ‘oku ne mamahi‘i kimoutolu.” (1 Pita 5:7) ‘Oku fehi‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he fulikivanú mo e faingata‘a ‘oku tupu mei aí ‘o laka mama‘o ange ia ‘i he fehi‘a ‘a e tangatá. (Aisea 55:​8, 9) Ko e hā leva ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á ‘i he māmaní?

KO E HĀ ‘OKU LAHI FAU AI ‘A E FAINGATA‘Á?

5. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku ‘omai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke fakamatala‘i ‘aki ‘a e faingata‘a‘ia ‘a e tangatá, ka ko e hā ‘oku ako‘i ia ‘e he Tohi Tapú?

5 Kuo ‘alu ‘a e kakai ‘o e ngaahi lotu kehekehe ki he‘enau kau takí mo e kau faiako fakalotú ke ‘eke ‘a e ‘uhinga ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á. ‘Oku fa‘a hoko ko e talí ‘a e pehē ko ia ko e faingata‘á ko e finangalo ia ‘o e ‘Otuá pea na‘á ne fakapapau‘i fuoloa ‘i he kuohilí ‘a e me‘a kotoa pē ‘e hokó, ‘o kau ai ‘a e ngaahi me‘a fakamamahí. ‘Oku tala ki he tokolahi ko e ngaahi founga ‘a e ‘Otuá ‘oku misiteli pe ‘okú ne ‘omai ‘a e maté ki he kakaí—na‘a mo e fānaú⁠—koe‘uhí ke lava ai ‘o ne ma‘u kinautolu ‘i hēvani fakataha mo ia. Neongo ia, hangē ko ia kuó ke akó, ko Sihova ko e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ‘aupito te ne fakatupunga ‘a e me‘a ‘oku koví. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Mole ke mama‘o ‘a e fai angahala ‘a Ela; mo e faikovi ‘a Satai”!—Siope 34:10.

6. Ko e hā ‘oku fai ai ‘e he kakai tokolahi ‘a e fehālaaki ‘o hono tukuaki‘i ‘a e ‘Otuá ki he faingata‘a ‘i he māmaní?

6 ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fai ai ‘e he kakaí ‘a e fehālaaki ‘o hono tukuaki‘i ‘a e ‘Otuá ki he faingata‘a kotoa ‘i he māmaní? ‘I he ngaahi tu‘unga lahi, ‘oku nau tukuaki‘i ‘a e ‘Otua Māfimafi-Aoniú koe‘uhí ‘oku nau fakakaukau ko ia ‘a e pule mo‘oni ‘o e māmani ko ení. ‘Oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a e fo‘i mo‘oni faingofua kae mahu‘inga ‘a ē ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú. Na‘á ke ako ‘a e mo‘oni ko iá ‘i he Vahe 3 ‘o e tohí ni. Ko e pule mo‘oni ‘o e māmani ko ení ko Sētane ko e Tēvoló.

7, 8. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e tapua mei he māmaní ‘a e ‘ulungāanga ‘o hono pulé? (e) Kuo anga-fēfē ‘a e tānaki atu ‘a e ta‘ehaohaoa fakaetangatá mo e “hokonoa . . . ‘a e faingamalie mo e tu‘utamaki” ki he faingata‘á?

7 ‘Oku fakahaa‘i mahino ‘e he Tohi Tapú: “Ko hono kotoa ‘o mamani ‘oku ‘i he nima ‘o e Fili.” (1 Sione 5:19) ‘I ho‘o fakakaukau atu fekau‘aki mo iá, ‘ikai ‘oku ‘uhinga lelei ia? ‘Oku tapua atu ‘i he māmani ko ení ‘a e ‘ulungāanga ‘o e me‘amo‘ui laumālie ta‘ehāmai ‘a ia ‘okú ne “kākā‘i ‘a mamani kātoa.” (Fakahā 12:9) ‘Oku fonu tāufehi‘a, kākā mo anga-fakamamahi ‘a Sētane. Ko ia ai ko e māmaní, ‘i he malumalu ‘o ‘ene tākiekiná, ‘oku fonu ia ‘i he tāufehi‘á, kākaá mo e anga-fakamamahí. Ko e ‘uhinga ia ‘e taha ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á.

8 Ko ha ‘uhinga hono ua ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á koe‘uhí hangē ko ia na‘e lāulea ki ai ‘i he Vahe 3, ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá kuo nau ta‘ehaohaoa mo angahala‘ia talu pē mei he angatu‘u ‘i he ngoue ko ‘Ītení. ‘Oku hehema ‘a e tangata angahala‘iá ke feinga mālohi ki he tu‘unga pulé pea ‘oku iku eni ki he ngaahi tau, fakafe‘ātungia mo e faingata‘a. (Koheleti 4:1; 8:9) Ko ha ‘uhinga hono tolu ki he faingata‘á ko e “hokonoa . . . ‘a e faingamalie mo e tu‘utamaki.” (Koheleti 9:11) ‘I ha māmani ‘oku ‘ikai ‘i ai ‘a Sihova ko hono Pule fakaemalu‘í, ‘oku faingata‘a‘ia nai ai ‘a e kakaí koe‘uhi ko e hoko ‘o nau ‘i he feitu‘u hala ‘i he taimi hala.

9. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘oku ma‘u ‘e Sihova ha ‘uhinga lelei ki hono faka‘atā ‘a e faingata‘á ke hokohoko atú?

9 ‘Oku fakafiemālie kiate kitautolu ke ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai fakatupunga ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á. ‘Oku ‘ikai ke tupu meiate ia ‘a e ngaahi taú, ko e ngaahi faihiá, ko e fakafe‘ātungiá, pe na‘a mo e ngaahi fakatamaki fakanatula ‘a ia ‘oku nau fakatupunga ‘a e kakaí ke nau faingata‘a‘iá. Neongo ia, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i, Ko e hā ‘oku faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e faingata‘a kotoa ko ení? Kapau ko e Māfimafi-Aoniú ia, ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke ta‘ofi ia. Ko e hā leva ‘okú ne fakatoupīkoi aí? Ko e ‘Otua ‘ofa kuo tau hoko ‘o ‘ilo‘í kuo pau pē ‘oku ‘i ai ‘ene ‘uhinga lelei.—1 Sione 4:8.

‘OKU LANGA‘I HAKE HA ‘ĪSIU MĀTU‘AKI MAHU‘INGA

10. Ko e hā na‘e fehu‘ia ‘e Sētané, pea na‘e anga-fēfē?

10 Ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á, ‘oku fiema‘u ke foki ‘etau fakakaukaú ki he taimi na‘e kamata ai ‘a e faingata‘á. ‘I he taimi na‘e tataki ai ‘e Sētane ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ke na talangata‘a kia Sihová, na‘e langa‘i hake ai ha fehu‘i mahu‘inga. Na‘e ‘ikai ke fehu‘ia ‘e Sētane ‘a e mālohi ‘o Sihová. Na‘a mo Sētane ‘okú ne ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ha fakangatangata ki he mālohi ‘o Sihová. ‘I hono kehé, na‘e fehu‘ia ‘e Sētane ‘a e totonu ke pule ‘a Sihová. ‘I hono ui ‘a e ‘Otuá ko ha tokotaha loi ‘okú ne ta‘ofi ha lelei mei he fa‘ahinga ‘okú ne pule ki aí, na‘e tukuaki‘i ai ‘e Sētane ko Sihová ko ha pule kovi. (Senesi 3:​2-5) Na‘e fakahu‘unga ‘e Sētane ‘e lelei ange ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he ‘ikai kau ki ai ‘a e pule ‘a e ‘Otuá. Ko hano ‘ohofi eni ‘o e tu‘unga-hau ‘o Sihová, ‘a ‘ene totonu ke pulé.

11. Ko e hā na‘e ‘ikai ke faka‘auha ai pē ‘e Sihova ‘a e kau angatu‘ú ‘i he ngoue ko ‘Ītení?

11 Na‘e angatu‘u ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi kia Sihova. Na‘e hangē na‘á na pehē: ‘ ‘Oku ‘ikai te ma fiema‘u ‘a Sihova ke ne hoko ko homa Pule. ‘E lava pē ke ma fili ma‘amaua ‘a e me‘a ‘oku tonú mo e me‘a ‘oku halá.’ ‘E lava fēfē ke fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e ‘īsiu ko iá? ‘E lava fēfē ke ne ako‘i ki he me‘amo‘ui ma‘u ‘atamai kotoa pē na‘e hala ‘a e kau angatu‘ú pea ko ‘Ene foungá ‘oku lelei taha mo‘oní? ‘E pehē nai ‘e ha taha na‘e totonu ke hanga ai pē ‘e he ‘Otuá ‘o faka‘auha ‘a e kau angatu‘ú pea fai ha kamata fo‘ou. Ka na‘e fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene taumu‘a ke fakafonu ‘a e māmaní ‘aki ‘a e fānau ‘a ‘Ātama mo ‘Iví pea na‘á ne loto ke nau mo‘ui ‘i ha palataisi fakaemāmani. (Senesi 1:28) ‘Oku fakahoko ma‘u pē ‘e Sihova ‘a ‘ene ngaahi taumu‘á. (Aisea 55:​10, 11) Tuku kehe ia, ko hono to‘o ‘osi ‘a e kau angatu‘u ‘i ‘Ītení ne ‘ikai mei tali ai ‘a e fehu‘i ko ia ne langa‘i hake fekau‘aki mo e totonu ‘a Sihova ke pulé.

12, 13. Fakatātaa‘i ‘a e ‘uhinga kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne hoko ko e pule ‘o e māmani ko ení mo e ‘uhinga kuo fakangofua ai ‘e he ‘Otuá ‘a e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolú.

12 Tau vakai angé ki ha fakatātā. Faka‘uta atu ‘oku tala ‘e ha faiako ki he‘ene kau akó ‘a e founga ke solova ai ha palopalema faingata‘a. ‘Oku taukave‘i ‘e ha tokotaha ako poto kae angatu‘u ko e founga ‘a e faiakó ki hono solova ‘o e palopalemá ‘oku hala. ‘I he fakahu‘uhu‘u ‘oku ‘ikai ke lavame‘a ‘a e faiakó, ‘oku vilitaki ‘a e angatu‘ú ni ‘o pehē ‘okú ne ‘ilo‘i ha founga lelei ange ke solova ‘aki ‘a e palopalemá. ‘Oku fakakaukau ‘a e kau ako ‘e ni‘ihi ‘okú ne mo‘oni pea nau toe hoko mo kinautolu ‘o angatu‘u. Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e he faiakó? Kapau te ne tuli ‘a e kau angatu‘ú mei he kalasí, ko e hā ‘a e ola ‘e hoko ki he kau ako kehé? ‘Ikai te nau tui ko honau kaungāakó mo e fa‘ahinga na‘e kau mo iá ‘oku nau mo‘oni? Ko e kau ako kehe kotoa ‘i he kalasí ‘e mole nai ai ‘enau faka‘apa‘apa ki he faiakó, ‘i he fakakaukau ‘okú ne ilifia ‘i hano fakamo‘oni‘i ‘okú ne halá. Kae fakakaukau atu ‘oku faka‘atā ‘e he faiakó ‘a e tokotaha angatu‘ú ke ne fakahaa‘i ki he kalasí ‘a e founga te ne solova ai ‘a e palopalemá.

‘Oku taau ange ‘a e tokotaha akó ‘i he faiakó?

13 Kuo fai ‘e Sihova ‘a e me‘a meimei tatau mo e me‘a ko ia ‘oku fai ‘e he faiakó. Manatu‘i ko e kau angatu‘u ‘i ‘Ītení na‘e ‘ikai ko kinautolu pē na‘e kau ki aí. Na‘e siofi ia ‘e he kau ‘āngelo ‘e laui miliona. (Siope 38:7; Taniela 7:10) Ko e founga hono fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e angatu‘ú ‘e uesia lahi ai ‘a e kau ‘āngelo kotoa ko iá pea ki mui ai ko e me‘amo‘ui ‘atamai poto kotoa pē. Ko ia, ko e hā kuo fai ‘e Sihová? Kuó ne faka‘atā ‘a Sētane ke ne fakahaa‘i ‘a e founga te ne pule ai ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Kuo toe faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a e tangatá ke nau pule kiate kinautolu pē ‘i he malumalu ‘o e tataki ‘a Sētané.

14. Ko e hā ‘a e ‘aonga ‘e hoko mei he fili ‘e Sihova ke faka‘atā ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolú?

14 Ko e faiako ‘i he‘etau fakatātaá ‘okú ne ‘ilo‘i ko e tokotaha angatu‘ú mo e kau ako ‘oku ‘i he‘ene fa‘ahí ‘oku nau hala. Ka ‘okú ne toe ‘ilo‘i ko hono faka‘atā ange kiate kinautolu ‘a e faingamālie ke nau feinga ke fakamo‘oni‘i ‘enau poiní ‘e ‘aonga ia ki he kalasí kotoa. ‘I he ta‘elavame‘a ‘a e kau angatu‘ú, ‘e sio ai ‘a e kau ako faitotonu kotoa pē ko e faiakó pē ‘a e tokotaha ‘oku taau ke ne tataki ‘a e kalasí. Te nau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku to‘o ai mei he kalasí ‘e he faiakó ki mui, ha kau angatu‘u pē. ‘I he founga meimei tatau, ‘oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘e ma‘u ‘aonga ‘a e fa‘ahinga loto-totonu kotoa pē ‘o e tangatá mo e kau ‘āngeló mei he sio kuo ta‘elavame‘a ‘a Sētane mo hono kaungā angatu‘ú pea ‘oku ‘ikai lava ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu. ‘I he hangē ko Selemaia ‘i he kuonga mu‘á, te nau ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni mātu‘aki mahu‘inga ko ení: “ ‘Oku ou ‘ilo, ‘e Sihova, ‘oku ‘ikai ‘i he tangata hono hala: ‘oku ‘ikai ‘i he tangata ‘oku ha‘ele ke faka‘uli ‘ene ‘alu.”—Selemaia 10:23.

KO E HĀ KUO FU‘U FUOLOA AÍ?

15, 16. (a) Ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e faingata‘á ke hokohoko atu ‘o fu‘u fuoloá? (e) Ko e hā kuo ‘ikai ta‘ofi ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a hangē ko e ngaahi faihia fakalilifú?

15 Ko ia ai, ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e faingata‘á ke hokohoko atu ‘o fu‘u fuoloá? Pea ko e hā ‘oku ‘ikai ai te ne ta‘ofi ‘a e ngaahi me‘a koví mei he‘ene hokó? Sai, vakai angé ki he me‘a ‘e ua na‘e ‘ikai ke fai ‘e he faiako ‘i he‘etau fakatātaá. ‘Uluakí, na‘e ‘ikai te ne ta‘ofi ‘a e tokotaha ako angatu‘ú mei he‘ene fakahaa‘i ‘a ‘ene foungá. Uá, na‘e ‘ikai tokoni‘i ‘e he faiakó ‘a e tokotaha ako angatu‘ú ke ne fakahoko ‘a ‘ene foungá. ‘I he tu‘unga meimei tatau, fakakaukau angé ki he me‘a ‘e ua kuo fakapapau‘i ‘e Sihova ke ‘oua te ne faí. ‘Uluakí, kuo ‘ikai te ne ta‘ofi ‘a Sētane mo e fa‘ahinga ‘oku ‘i he‘ene fa‘ahí mei he‘enau feinga ke fakamo‘oni‘i ‘oku nau mo‘oní. Kuo hoko ai ‘o fiema‘u ke faka‘atā ha taimi ke mahili atu mei ai. ‘I he ngaahi ta‘u ‘e laui afe ‘o e hisitōlia ‘o e tangatá, kuo malava ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke ‘ahi‘ahi‘i ‘a e fa‘ahinga founga kotoa pē ‘o e pule fakaekitá, pe founga-pule fakaetangatá. Kuo fai ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ha ngaahi fakalakalaka ‘i he saienisí mo e ngaahi mala‘e kehé, ka ko e fakamaau ta‘etotonú, masivá, faihiá mo e taú, kuo fakautuutu ia ki he kovi ange. Ko e pule fakaetangatá kuo fakahaa‘i he taimí ni ‘oku ta‘elavame‘a.

16 Ko hono uá, kuo ‘ikai tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne pule‘i ‘a e māmani ko ení. Hangē ko ení, kapau na‘e ta‘ofi ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi faihia fakalilifú, ‘ikai ko hono mo‘oní, te ne poupou‘i ai ‘a e tu‘unga ‘a e kau angatu‘ú? ‘Ikai ‘e ‘ai ai ‘e he ‘Otuá ‘a e kakaí ke nau fakakaukau ‘o pehē mahalo ‘e lava ke pule‘i pē ‘e he tangatá kinautolu ‘o ‘ikai ha ngaahi ola fakatupu ‘auha? Kapau ne fai pehē ‘a Sihova, te ne hoko ai ‘o kau ki ha loi. Kae kehe, ‘oku ‘ ‘ikai ‘aupito lava ke loi ‘a e ‘Otuá.’—Hepelu 6:18.

17, 18. Ko e hā ‘e fai ‘e Sihova fekau‘aki mo e maumau kotoa kuo tupu mei he pule ‘a e tangatá pea mo e tākiekina ‘a Sētané?

17 Fēfē leva ‘a e maumau kotoa kuo fai lolotonga ‘a e angatu‘u fuoloa ki he ‘Otuá? ‘Oku lelei ke tau manatu‘i ko Sihová ‘oku māfimafi-aoniu. Ko ia ai, te ne lava pea te ne fakalelei‘i ‘a e ngaahi nunu‘a ‘o e faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Hangē ko ia kuo tau ‘osi akó, ko hono maumau‘i ‘o hotau palanité ‘e fakalelei‘i ia ‘aki hono liliu ‘a e māmaní ki ha Palataisi. Ko e ngaahi nunu‘a ‘o e angahalá ‘e to‘o atu ia fakafou ‘i he tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú, pea ko e ngaahi nunu‘a ‘o e maté ‘e fakangata ia fakafou ‘i he toetu‘ú. ‘E ngāue‘aki ai ‘e he ‘Otuá ‘a Sīsū “ke ne holoki ‘a e ngaahi ngaue ‘a e Tevolo.” (1 Sione 3:8) ‘E fakahoko ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa ko ení ‘i he taimi tonu matematē. ‘Oku lava ke tau fiefia ‘i he ‘ikai te ne ngāue vave ange ki aí, he ko ‘ene kātakí kuo ‘omai ai kiate kitautolu ‘a e faingamālie ke ako ‘a e mo‘oní pea ke tauhi kiate ia. (2 Pita 3:​9, 10) Lolotonga iá, kuo kumi longomo‘ui ‘a e ‘Otuá ki he kau lotu loto-mo‘oní pea tokoni‘i kinautolu ke nau kātekina ha faingata‘a pē ‘e hoko mai nai kiate kinautolu ‘i he māmani faingata‘a ko ení.—Sione 4:23; 1 Kolinito 10:13.

18 ‘E fifili nai ha ni‘ihi, Na‘e mei lava ke ta‘ofi ‘a e faingata‘a kotoa ko ení kapau na‘e fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i ha founga na‘e ‘ikai lava ai ke na angatu‘u? Ke tali ‘a e fehu‘i ko iá, ‘oku fiema‘u ke ke manatu‘i ha me‘a‘ofa mahu‘inga kuo ‘oatu ‘e Sihova kiate koe.

‘E ANGA-FĒFĒ HA‘O NGĀUE‘AKI ‘A E ME‘A‘OFA MEI HE ‘OTUÁ?

‘E tokoni‘i koe ‘e he ‘Otuá ke kātekina ‘a e faingata‘á

19. Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa mahu‘inga kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolú, pea ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakamahu‘inga‘i iá?

19 Hangē ko ia na‘e fakahaa‘i ‘i he Vahe 5, na‘e fakatupu ‘a e tangatá fakataha mo e tau‘atāina ke fili. ‘Okú ke ‘ilo‘i pe ‘oku mahu‘inga fēfē ‘a e me‘a‘ofa ko iá? Kuo ngaohi ‘e he ‘Otuá ‘a e fanga manu ta‘efa‘alaua, pea ko e fanga manú ni ‘oku nau ngāue lahi ‘aki ‘a e poto fakanatulá. (Palovepi 30:24) Kuo ngaohi ‘e he tangatá ‘a e fanga lōpoti ‘a ia ‘e lava ke fakapolokalama‘i ke nau muimui ki he fekau kotoa pē. Na‘a tau mei fiefia kapau na‘e ngaohi kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘o hangē ko iá? ‘Ikai, ‘oku tau fiefia ke ma‘u ‘a e tau‘atāina ke fai ‘a e ngaahi fili fekau‘aki mo e fa‘ahinga tokotaha ke hoko ki aí, ko e ‘alunga ‘o e mo‘ui ke tuli ki aí, ko e ngaahi kaume‘a ke fokotu‘ú, mo e hā fua. ‘Oku tau sai‘ia ke ma‘u ha tu‘unga ‘o e tau‘atāiná pea ko e me‘a ia ‘oku loto ‘a e ‘Otuá ke tau ma‘ú.

20, 21. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e me‘a‘ofa ko e tau‘atāina ke filí ‘i he founga lelei taha ‘oku ala lavá, pea ko e hā ‘oku totonu ai ke tau loto ke fai iá?

20 ‘Oku ‘ikai mahu‘inga‘ia ‘a Sihova ‘i he ngāue ‘oku fakahoko ‘i hono fakapu‘iá. (2 Kolinito 9:7) Ke fakatātaa‘i: Ko e hā te ne fakafiefia‘i lahi ange ha mātu‘a—ko ha pehē ‘e ha ki‘i tama “ ‘Oku ou ‘ofa ‘iate koe” koe‘uhí ko hono tala ange ke ne lea‘aki iá pe ko ‘ene lea tau‘atāina ‘aki ia mei hono lotó? Ko ia ai, ko e fehu‘í eni, ‘E anga-fēfē ha‘o ngāue‘aki ‘a e tau‘atāina ke filí ‘a ia kuo ‘oatu ‘e Sihova kiate koé? Ko Sētane, ‘Ātama pea mo ‘Ivi, na‘a nau ngāue‘aki ‘a e tau‘atāina ke filí ‘i he tu‘unga kovi taha na‘e ala lavá. Na‘a nau si‘aki ‘a Sihova ko e ‘Otuá. Ko e hā te ke faí?

21 ‘Okú ke ma‘u ‘a e faingamālie ke ngāue‘aki ‘a e me‘a‘ofa fakaofo ‘o e tau‘atāina ke filí ‘i he founga lelei taha ‘e ala lavá. ‘E lava ke ke kau fakataha mo e laui miliona ‘a ia kuo nau fai ha tu‘u ‘i he tafa‘aki ‘a Sihová. ‘Oku nau ‘ai ‘a e ‘Otuá ke fiefia koe‘uhi ko ‘enau fakahoko ha tafa‘aki longomo‘ui ‘i hono fakamo‘oni‘i ko Sētané ko ha tokotaha loi pea ‘okú ne ta‘elavame‘a fakamamahi ‘i he tu‘unga ko ha pulé. (Palovepi 27:11) Ko koe foki ‘e lava ke ke fai ia ‘aki ‘a hono fili ‘a e ‘alunga totonu ‘i he mo‘uí. ‘E fakamatala‘i eni ‘i he vahe hokó.