Skip to content

Skip to table of contents

KONGA 4

Halaia​—“Fakamaa Au mei he Eku Agahala”

Halaia​—“Fakamaa Au mei he Eku Agahala”

“Naʻe lelei ange ʻa e tuʻunga homau fāmilí ʻi heʻeku ngāue foʻoú, ka naʻe taki atu au ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue ko eni naʻe ala fehuʻiá. Naʻe kamata ke u kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó, kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pea aʻu ʻo u ʻalu ki he ngaahi lotu kehé. Naʻe ʻikai ke u longomoʻui ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taʻu ʻe 40. Ko e fuoloa ange ʻeku mavahé, ko e lahi ange ia ʻeku fakakaukau heʻikai toe fakamolemoleʻi au ʻe Sihova. Naʻá ku ongoʻi halaia maʻu pē. Neongo naʻá ku ʻiloʻi ʻa e moʻoní ki muʻa ke u tūʻulu atu ki he ʻalunga halá.”—Martha.

KO E halaiá ʻe lava ke hoko ko ha kavenga fakamafasia. “Ko ʻeku ngaahi kovi kuo nau lomakiʻi hoku ʻulu,” ko e tohi ia ʻa Tuʻi Tēvitá. “Hange ha kavenga mamafa kuo nau taʻomi au.” (Saame 38:4) Kuo lōmekina ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻe he loto-mamahi tōtuʻá, ʻo nau tuipau heʻikai ʻaupito fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova. (2 Kolinitō 2:7) ʻOku totonu ʻa e fakamulituku ko ení? Neongo kapau kuó ke fai ha ngaahi angahala mamafa, ʻokú ke mamaʻo ʻaupito meia Sihova ʻo pehē heʻikai ʻaupito te ne fakamolemoleʻi koe? ʻIkai ʻaupito!

“Haʻu Muʻa Ke Ta Sivi”

ʻOku ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa e kau angahala fakatomalá. Ko hono moʻoní, ʻokú ne kumi kia kinautolu! ʻI he pealapeli fekauʻaki mo e foha maumau-koloá, naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha tamai ʻofa ʻa ia naʻe liʻaki ʻe hono fohá hono fāmilí pea tuli ki ha moʻui fakalusa. Faifai atu pē, naʻe fili ʻa e fohá ke foki ki ʻapi. “Lolotonga ʻene [fohá] kei mamaʻó, naʻe fakatokangaʻi atu ia ʻe heʻene tamaí pea naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá, ʻo ne lele ʻo fāʻofua māfana ʻiate ia mo ʻuma lolomi kiate ia.” (Luke 15:11-20) ʻOkú ke fakaʻamu ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ka ʻokú ke ongoʻi ‘kei mamaʻo’ meiate ia? Hangē ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻoku ʻofa kaungāongoʻi atu ʻa Sihova. ʻOkú ne vēkeveke ke toe talitali lelei koe.

Kae fēfē kapau ʻokú ke tui ʻoku fuʻu mafatukituki pe fuʻu lahi hoʻo ngaahi angahalá ke fakamolemoleʻi ʻe Sihova? Kātaki ʻo fakakaukau ki he fakaafe ʻa Sihova ʻoku lēkooti ʻi he ʻAisea 1:18: “Haʻu muʻa ke ta sivi—ko e folofola ʻa Sihova ia: neongo ʻe ha kulokula hoʻomou hia, ʻe hoko ʻo hinehina hange ko e sinou.” ʻIo, naʻa mo e ngaahi angahala ʻoku hā ngali faingataʻa ke toʻó ʻo hangē ko e taumaʻu ʻi ha tupenu hinehina ʻa e lanu kulokula ʻahoʻahó ʻoku malava ke fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova.

ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke ke hanganaki faingataʻaʻia ʻi ha konisēnisi halaia. ʻE lava fēfē leva ke ke hokosia ʻa e fiemālie ʻoku maʻu mei he fakamolemole ʻa e ʻOtuá mo ha konisēnisi maʻa? Fakakaukau ki he founga ʻe ua naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvitá. ʻUluakí, naʻá ne pehē: “Teu vete eku gaahi talagataa kia Jihova.” (Saame 32:5PM) Manatuʻi, kuo ʻosi fakaafeʻi koe ʻe Sihova ke ke fakaofiofi ange ʻi he lotu pea ke mo “sivi.” Tali ʻa e fakaafe ko iá. Vete hoʻo ngaahi angahalá kia Sihova, pea tala kiate ia hoʻo ngaahi ongoʻí. Mei he hokosia tonu ʻa Tēvitá, naʻe malava ke ne lotu ʻi he tuipau: “Fakamaa au mei he eku agahala. . . . koe loto mafeji mo māfofoa, E Otua, e ikai te ke manukiʻi.”—Saame 51:2, 17PM.

Uá, naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻa e tokoni mei he fakafofonga ʻosi fakanofo ʻe he ʻOtuá, ʻa e palōfita ko Nētané. (2 Sāmiuela 12:13) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokonaki ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia kuo akoʻi ke nau tokoniʻi ʻa e kau angahala fakatomalá ke nau toe kaumeʻa mo Sihova. ʻI hoʻo fakaofiofi ki he kau mātuʻá, te nau ngāueʻaki ʻa e Folofolá pea fai mo e ngaahi lotu loto-moʻoni ke fakafiemālieʻi ho lotó, fakasiʻisiʻi pe toʻo atu hoʻo ngaahi ongoʻi ʻikai leleí, pea tokoniʻi koe ke ke toe fakaakeake fakalaumālie.—Sēmisi 5:14-16.

ʻOku loto ʻa Sihova ke ke hokosia ʻa e nonga ʻi hono maʻu ha konisēnisi maʻa

“Monuʻiaa ka ko e Toko Taha Kuo Fakamolemole ʻEne Talangataʻa”

Ko hono moʻoní, te ke ongoʻi nai ko hono vete hoʻo ngaahi angahalá kia Sihova ko e ʻOtuá mo fakaofiofi ki he kau mātuʻá ʻe kau ia ʻi he ongo meʻa faingataʻa taha ʻe lava ke ke faí. Naʻe maʻu moʻoni ʻe Tēvita ʻa e ngaahi ongoʻi meimei tatau. Naʻá ne “fakalongo pe” ʻi ha kiʻi taimi fekauʻaki mo ʻene ngaahi angahalá. (Saame 32:3) Kae kehe, hili iá, naʻá ne houngaʻia ʻi he ngaahi ʻaonga ʻo e vete ʻene ngaahi angahalá mo fakatonutonu hono ʻalungá.

Ko e ʻaonga lahi taha naʻe maʻu ʻe Tēvitá ko ʻene toe fiefia. Naʻá ne tohi: “Monuʻiaa ka ko e toko taha kuo fakamolemole ʻene talangataʻa, kuo ʻufiʻufi ʻene faihala.” (Saame 32:1) Naʻá ne toe lotu: “Atonai e ko hoku loungutu ke ke toʻo, kae aʻau ʻe hoku ngutu ho fakamālō.” (Saame 51:15) ʻI he mole atu ʻa e ongoʻi halaia ʻa Tēvita pea houngaʻia ʻi he fakamolemole ʻa e ʻOtuá, naʻe ueʻi ai ia ke ne lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova.

ʻOku loto ʻa Sihova ke ke hokosia ʻa e nonga ʻi hono maʻu ha konisēnisi maʻa. Pea ʻokú ne loto ke ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia mo ʻene ngaahi taumuʻá, ʻo ʻikai ongoʻi halaia, ka ʻi he loto-moʻoni mo e fiefia lahi. (Saame 65:1-4) Manatuʻi ko ʻene fakaafé ke “tāmateʻi hoʻomou ngaahi angahalá, koeʻuhi kae hoko mai ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú mei he fofonga ʻo Sihová.”—Ngāue 3:19.

Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Martha. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻomai maʻu pē ʻe heʻeku tamasiʻí ʻa e makasini Taua Leʻo mo e Awake! Naʻá ku hoko māmālie ʻo toe kaumeʻa mo Sihova. Ko e tafaʻaki faingataʻa taha ʻo e foki maí ko e kole ha fakamolemole ki he kotoa ʻo e ngaahi angahala naʻá ku faí. Kae faifai atu pē, naʻá ku fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻo kole ke ne fakamolemoleʻi au. ʻOku faingataʻa ke tui kuo ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe 40 peá u toki foki kia Sihova. Ko ʻeku hokosiá ko ha fakamoʻoni ia naʻa mo e hili atu ʻa e ngaahi taʻu lahi, ʻe lava ʻe ha taha ke toe maʻu ʻa e faingamālie ke tauhi ki he ʻOtuá mo toe maʻu ʻene ʻofá.”