Skip to content

Skip to table of contents

KONGA 1

“Ko Ia Kuo Mole Te U Kumia”

“Ko Ia Kuo Mole Te U Kumia”

ʻOku moʻutāfuʻua ʻa e sipí. Lolotonga nai haʻane kaikai ʻi he kaikaiʻangá, ʻokú ne mavahe mei he fanga sipi kehé. ʻI he taimi ko ení, ʻoku ʻikai lava ke ne sio ki he tākangá pe tauhi-sipí. ʻOku mamalu ʻa e poʻulí. ʻI heʻene hē atu ʻi he teleʻa ʻoku ʻalu holo ai ʻa e fanga manu fekaí, ʻoku ʻikai ha maluʻi ki he sipí. Faifai atu pē, ʻoku fanongo ʻa e sipí ki ha leʻo ʻokú ne maheni mo ia—ko e tauhi-sipí, ʻa ia ʻokú ne lele atu ki ai, fua hake ia, kofuʻaki ʻa e ngaahi pelu hono kofú, pea ʻave ia ki ʻapi.

ʻOKU toutou fakahoa ʻe Sihova ʻa ia tonu ki ha tauhi-sipi pehē. ʻI heʻene Folofolá, ʻokú ne fakapapauʻi mai kia kitautolu: “Te u ʻeke [pe kumi] ʻe au ʻeku fanga sipi, pea te u tokangaʻi kinautolu ʻe au.”—ʻIsikeli 34:11, 12.

Ko e “Faga Sibi Oku Ou Tauhi”

Ko hai ʻa e fanga sipi ʻa Sihová? Ko hono ʻai mahinó, ko e fanga sipi ʻa Sihová ko e kakai ʻoku nau ʻofa mo lotu kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Tau tuʻulutui ʻi he ʻao ʻo Sihova ne ne ngaohi kitautolu: he ko hotau ʻOtua ia, pea ko kitautolu ko e kakai ʻoku ne fafanga, mo e sipi ʻoku ne tauhia.” (Saame 95:6, 7) Hangē ko e muimui ʻa e fanga sipí ʻi honau tauhí, ʻoku vēkeveke ʻa e kau lotu ʻa Sihová ke muimui ʻi honau Tauhí. ʻOku nau haohaoa? ʻIkai. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ko e “fanga sipi kuo movete,” “fanga sipi mole,” mo e “fanga sipi ʻoku ʻalu heé.” (ʻIsikeli 34:12; Mātiu 15:24; 1 Pita 2:25) Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku ʻauhia ai ha taha, heʻikai mole ʻa e ʻamanaki ʻa Sihová te ne foki mai.

ʻOkú ke ongoʻi ʻoku kei hoko ʻa Sihova ko ho Tauhi-Sipi? ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene hoko ko ha Tauhi-Sipi he ʻaho ní? Fakakaukau ki he founga ʻe tolu:

ʻOkú ne fafanga fakalaumālie kitautolu. “Te u fafanga ʻa kinautolu ʻi ha potu meʻakai lelei,” ko e folofola ia ʻa Sihová. “Te nau takoto ai ʻi ha kaikaiʻanga lelei, ʻio ko e potu mahu te nau kaikai ai.” (ʻIsikeli 34:14) Kuo ʻomai taimi totonu maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻakai fakalaumālie fakaivifoʻou ʻi he founga kehekehe. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha kupu, ki ha malanga, pe ki ha vitiō ʻa ia naʻe ʻomai ai ʻa e tali ki hoʻo lotu fekauʻaki mo ha tokoní? ʻIkai naʻe fakatuipauʻi ai koe ʻoku tokanga fakafoʻituitui atu ʻa Sihova kiate koe?

ʻOkú ne maluʻi mo poupouʻi kitautolu. ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova: “Ko ia ne seseʻe te u fakafoki mai, pea ko ia kuo lavea te u haʻihaʻi, pea ko ia kuo vaivai te u ʻai ke malohi.” (ʻIsikeli 34:16) ʻOku fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku vaivai pe lōmekina ʻe he loto-moʻuá. ʻOkú ne haʻihaʻi ʻene fanga sipí, tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau mamahí—naʻa mo hono fakalotomamahiʻi ʻe he kaungātuí. Pea ʻokú ne fakafoki mai ʻa e faʻahinga kuo heé mo e faʻahinga kuo nau fāinga nai mo ha ngaahi ongoʻi ʻikai lelei.

ʻOkú ne ongoʻi ko hono fatongia ia ke tokoniʻi kitautolu. “Te u fakahaofi kinautolu mei he ngaahi potu kehekehe ne veteki kinautolu ki ai,” ko e folofola ia ʻa Sihová. “Ko ia kuo mole te u kumia.” (ʻIsikeli 34:12, 16) Kia Sihova, ko ha sipi ʻoku mole heʻikai ke mole ʻaupito. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku puli ai ha sipi, ʻokú ne kumi ki he sipi ko iá, pea ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai iá. (Mātiu 18:12-14) Ko hono moʻoní, ʻokú ne ui ʻene kau lotu moʻoní ko e “faga sibi oku ou tauhi.” (ʻIsikeli 34:31PM) Ko e taha koe ʻo e fanga sipi ko iá.

Kia Sihova, ko ha sipi ʻoku mole heʻikai ke mole ʻaupito. ʻOkú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻa e sipi ko iá

“Fakafoʻou Homau Taimi ke Hange ko e Taimi Muʻa”

Ko e hā ʻoku kumi ai koe ʻe Sihova mo fakaafeʻi ke ke foki ange kiate iá? Koeʻuhí ʻokú ne loto ke ke fiefia. ʻOkú ne talaʻofa mai “ʻe lolo ha ngaahi ʻuha tapuaki” ki heʻene fanga sipí. (ʻIsikeli 34:26) Ko e talaʻofa moʻoni ia. Kuó ke ʻosi siotonu ʻi he fakamoʻoni ko iá.

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi hokosia ʻi he taimi naʻá ke ʻuluaki ʻiloʻi ai ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke ʻuluaki ako ai ʻa e ngaahi moʻoni fakafiefia fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá mo ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá? ʻOkú ke manatuʻi ʻa e fakaivifoʻou ʻo e taimi naʻá ke fakataha ai mo e kaungā-Kalisitiané ʻi he ngaahi ʻasemipilií mo e fakataha-lahí? ʻI he taimi naʻe malava ai ke ke vahevahe ʻa e ongoongo leleí mo ha taha naʻá ne fakahāhā ʻa e mahuʻinga moʻoní, ʻikai naʻá ke foki fiefia ki ʻapi mo e ongoʻi fiemālie moʻoni?

ʻE lava ke ke toe maʻu ʻa e ngaahi fiefia ko iá. “ʻE Sihova, fakafoki mai kimautolu ki he ʻAfiona,” ko e lotu ia ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí, “pea te mau foki ai; fakafoʻou homau taimi ke hange ko e taimi muʻa.” (Tangilāulau 5:21) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko iá, pea naʻe foki ʻene kakaí ʻo tauhi fiefia ange kiate ia. (Nehemaia 8:17) ʻE fai ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau kiate koe.

Neongo ia, ko e foki kia Sihová ʻoku faingofua ange hono leaʻakí ʻi hono faí. Fakakaukau ki he pole ʻe niʻihi ʻo e foki maí mo e founga ʻe lava ke ke ikuʻi ai iá.