Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 7

ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

“Ko koe ʻa e matavai ʻo e moʻuí.”​—SAAME 36:9.

1, 2. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú?

 KUO ʻomai ʻe Sihova ki he tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ha meʻaʻofa fisifisimuʻa. Ko e meʻaʻofa ia ko e moʻuí. (Sēnesi 1:27) ʻOkú ne finangalo ke tau maʻu ʻa e moʻui lelei taha ʻe ala lavá. Ko ia kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke tau fai ai ha ngaahi fili lelei. ʻOku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ke “fakafaikehekeheʻi” ʻa e “tonú mo e halá.” (Hepelū 5:14) ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa Sihova ke ne akoʻi kitautolu ke tau fakakaukau lelei. ʻI heʻetau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá pea sio ki he anga ʻo ʻene ʻai ke lelei ange ʻetau moʻuí, ʻoku tau mahinoʻi ai ʻa ʻene mahuʻinga moʻoní.

2 Ko e moʻuí ʻoku lava ke mātuʻaki fihi. ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ke kaunga ki ai ha lao ʻoku tala hangatonu mai ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ʻe fiemaʻu nai ke tau fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafaitoʻo ʻoku kau ki ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e totó. ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi fili ʻe fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova? ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne akoʻi kitautolu fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he moʻuí mo e totó. Kapau ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení, te tau malava ai ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto pea tauhi maʻu ha konisēnisi lelei. (Palōveepi 2:6-11) Sai, tau sivisiviʻi angé ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá.

ANGA-FĒFĒ ʻA E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ KI HE MOʻUÍ MO E TOTÓ?

3, 4. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene vakai ki he totó? (e) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he totó?

3 ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e totó ʻoku toputapu he ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e moʻuí. Pea ko e moʻuí ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Hili hono fakapoongi ʻe Keini ʻa hono tokouá, naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: “Ko e toto ē ʻo ho tokouá ʻoku tangi hake kiate au mei he kelekelé.” (Sēnesi 4:10) Ko e toto ʻo ʻĒpelí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻene moʻuí; ʻi hono tāmateʻi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí, naʻá ne toʻo ʻa ʻene moʻuí.

4 ʻI he hili ʻa e Lōmaki ʻi he ʻaho ʻo Noá, naʻe tala ai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe lava ke nau kai kakanoʻi-manu. Ka naʻá ne tala ange hangatonu: “Ko e kakano pē ʻoku ʻi ai ʻene moʻuí​—ʻa hono totó—​kuo pau ke ʻoua te mou kai ia.” (Sēnesi 9:4) Ko e fekaú ni ʻoku ngāueʻaki ia ki he hako kotoa ʻo Noá, ʻo kau ai mo kitautolu. ʻOku hā mahino, kia Sihová, ko e totó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e moʻuí. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki he totó ʻi he founga tatau.​—Saame 36:9.

5, 6. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he moʻuí mo e totó?

5 ʻI he lao naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Mōsesé, naʻá Ne fakahaaʻi ai: “‘Kapau ʻe ʻi ai ha tangata . . . te ne kai ha faʻahinga toto pē, te u siʻaki moʻoni ʻa e tokotaha ko ia ʻoku kai totó, pea te u tuʻusi ia mei he lotolotonga ʻo hono kakaí. He ko e moʻui ʻa e kakanó ʻoku ʻi he totó.”​—Livitiko 17:10, 11.

6 Naʻe pehē ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻe ha taha ha monumanu ke kai, naʻe pau ke ne lilingi ʻa hono totó ki he kelekelé. Naʻe fakahaaʻi ʻi he meʻá ni ko e moʻui ʻa e monumanú naʻe fakafoki ki hono Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova. (Teutalōnome 12:16; ʻIsikeli 18:4) Ka naʻe ʻikai ʻamanekina ʻe Sihova ke fai ʻe he kau ʻIsilelí ha meʻa tōtuʻa ʻi heʻenau fakatafe ha toto ʻo ha monumanu. Kehe pē naʻa nau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke toʻo ʻa e totó, naʻe lava ai ke nau kai ʻa e kakanoʻi-manú mo ha konisēnisi maʻa. ʻI hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he toto ʻo e monumanú, naʻa nau fakahaaʻi ai naʻa nau fakaʻapaʻapa ki he Tokotaha-Foaki ʻo e moʻuí, ʻa Sihova. Naʻe toe fekauʻi ʻi he Laó ʻa e kau ʻIsilelí ke nau foaki ha fanga monumanu ko e ngaahi feilaulau ke ʻufiʻufi ai ʻa e angahalá.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 19 mo e 20.

7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Tēvita ʻa e fakaʻapaʻapa ki he totó?

7 ʻOku lava ke tau sio ki he mahuʻinga ʻo e totó mei he meʻa naʻe fai ʻe Tēvita ʻi he taimi naʻá ne tauʻi ai ʻa e kau Filisitiá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau tangata ʻa Tēvitá naʻá ne fieinua ʻaupito, ko ia naʻa nau ō ai ki he feituʻu fakatuʻutāmaki ʻo e filí neongo naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí ke ʻomai kiate ia ha vai. Ka ʻi heʻenau ʻomi ia kia Tēvitá, naʻá ne fakafisi ke inu ia peá ne “lilingi atu ia kia Sihova.” Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Mole ke mamaʻo, ʻe Sihova, haʻaku fakakaukau ke u fai ʻa e meʻá ni! Te u inu koā ʻa e toto ʻo e kau tangata naʻa nau ō neongo ʻene ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí?” Naʻe mahinoʻi ʻe Tēvita ʻa e mahuʻinga ʻa e moʻuí mo e totó ki he ʻOtuá.​—2 Sāmiuela 23:15-17.

8, 9. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai he ʻahó ni ʻa e kau Kalisitiané ki he totó?

8 ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané, naʻe ʻikai kei fiemaʻu ai ke fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha ngaahi feilaulau monumanu. Ka naʻe kei fiemaʻu pē ke nau maʻu ha vakai totonu ki he totó. Ko e “fakaʻehiʻehi . . . mei he totó” ʻa e taha ʻo e konga siʻi ʻo e Lao naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke tauhi ʻe he kau Kalisitiané. Naʻe mahuʻinga tatau pē eni mo e fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetāú pe tauhi ʻaitolí.​—Ngāue 15:28, 29.

Te u fakamatalaʻi fēfē ʻa ʻeku fili fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó?

9 ʻOku meimei tatau pē ia mo e ʻahó ni. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e moʻuí pea ʻoku ʻaʻana ʻa e moʻui kotoa. ʻOku tau toe ʻiloʻi foki ko e totó ʻoku toputapu pea ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e moʻuí. Ko ia ʻoku tau fakapapauʻi ai ke fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻetau fai ha ngaahi fili pē fekauʻaki mo e faitoʻo ʻoku kau ki ai hono ngāueʻaki ʻo e totó.

NGĀUEʻAKI FAKAFAITOʻO ʻO E TOTÓ

10, 11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hono huhu ʻo ha toto kakato pe ko e konga tefito ʻe fā ʻo e totó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe he Kalisitiane taki taha?

10 ʻOku mahinoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e “fakaʻehiʻehi . . . mei he totó” ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ʻikai ke kai pe inu iá. ʻOku ʻuhinga iá ko e ʻikai ke tali ha huhu toto ki hotau sinó, ʻikai tokoni ʻaki hotau totó, pea ʻikai tuku tauhi ʻa hotau totó ki ha huhu toto. ʻOku toe ʻuhinga iá ke ʻoua ʻe tali ke huhu ha taha pē ʻo e konga tefito ʻe fā ʻo e totó​—sela kulokula, sela hinehina, peletileti, mo e pelesimā.

11 Ko e konga tefito ʻe fā ko eni ʻo e totó ʻoku veteki ia ki he fanga kiʻi kongokonga iiki ange. Kuo pau ke fili ʻa e Kalisitiane taki taha pe te ne tali pe ʻikai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. ʻOku ngāueʻaki ʻa e meʻa tatau ki he founga fakafaitoʻo ʻoku ngāueʻaki ai ha toto tonu ʻo ha tokotaha mahaki. Kuo pau ke fili ʻe he tokotaha taki taha ʻa e founga ʻe ngāueʻaki ai hono totó ʻi ha fai ha tafa, sivi fakafaitoʻo pe ko e faitoʻo fakamuimui tahá.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 21.

12. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kia Sihova ʻetau fili ʻi he ngaahi meʻa fakakonisēnisí? (e) ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo e ngaahi founga fakafaitoʻó?

12 ʻOku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau filí ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e konisēnisí? ʻIo, ʻoku pehē. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú mo e fakaueʻilotó. (Lau ʻa e Palōveepi 17:3; 24:12.) Koeʻuhi ko e tuʻungá ia, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fili fekauʻaki mo ha faitoʻo, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa Sihová pea fai leva ha fekumi ki he faitoʻó. Hili iá, ʻoku tau ngāueʻaki ʻa hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke fai ʻetau filí. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻeke ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa te nau fai kapau naʻa nau ʻi hotau tuʻungá, pea ʻoku ʻikai totonu ke feinga ʻa e niʻihi kehé ke tākiekina ʻetau filí. Ko e Kalisitiane taki taha te ne “fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.”​—Kalētia 6:5; Loma 14:12.

FAKAHAAʻI ʻI HE NGAAHI LAO ʻA SIHOVÁ ʻA ʻENE ʻOFA KIATE KITAUTOLÚ

13. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi heʻene ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e totó?

13 Ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fai ko e lelei pē ia maʻatautolu pea ʻoku fakahaaʻi ai ʻene ʻofa kiate kitautolú. (Saame 19:7-11) Ka ʻoku ʻikai ke tau talangofua pē kiate iá koeʻuhí ko e ʻaonga kiate kitautolu ʻa ʻene ngaahi fekaú. ʻOku tau talangofua kiate iá koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻiate ia. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he huhu totó. (Ngāue 15:20) ʻOku toe maluʻi ʻe he meʻá ni ʻa ʻetau moʻui leleí. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai he ʻaho ní ʻoku nau ʻilo ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe niʻihi ʻo e huhu totó, pea ʻoku tui ʻa e kau toketā tokolahi ko e tafa ʻo ʻikai kau ai ha totó ʻoku lelei ange ia ki he moʻui lelei ʻa ʻenau kau mahakí. ʻOku hā mahino ʻoku fakapotopoto mo anga-ʻofa ʻa e ngaahi founga ʻa Sihová.​—Lau ʻa e ʻAisea 55:9; Sione 14:21, 23.

14, 15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki hono kakaí ke maluʻiʻaki kinautolú? (e) ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tuʻu mei mui ʻi he lao ko iá?

14 Ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá kuo hoko maʻu pē ia ko e lelei maʻa hono kakaí. Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e ngaahi lao ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki mafatukitukí. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻi he lao ʻe taha ʻoku totonu ke langa ʻe ha tokotaha ʻoku ʻoʻona ha ʻapi ha ʻā māʻulalo takatakai ʻi hono ʻato lafalafá koeʻuhi ke ʻoua naʻa tō mei ai ha taha. (Teutalōnome 22:8) Ko ha lao ʻe taha naʻe fekauʻaki ia mo e fanga monumanú. Kapau naʻe maʻu ʻe ha taha ha pulu naʻe pauʻu, ko hono fatongia ia ke puleʻi ʻa e pulú koeʻuhi ke ʻoua naʻá ne ʻohofi pe tāmateʻi ha taha. (ʻEkisoto 21:28, 29) Kapau naʻe ʻikai talangofua ha tokotaha ʻIsileli ki he ngaahi lao ko ení, ko e foʻui ia ʻoʻona kapau naʻe mate ha taha tupu mei ai.

15 ʻOku lava ke tau ʻilo mei he ngaahi laó ni ʻoku mahuʻinga ʻa e moʻuí kia Sihova. ʻOku totonu ke kaunga fēfē ʻa e meʻá ni kiate kitautolú? ʻOku totonu ke tau fakahaaʻi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻuí ʻi he anga ʻo ʻetau tokangaʻi ʻa hotau ʻapí mo e meʻalelé, ko e anga ʻo ʻetau fakaʻulí, mo e anga ʻo ʻetau fili ʻa ʻetau fakafiefiá. Ko e kakai ʻe niʻihi, tautefito ki he toʻutupú, ʻoku nau ongoʻi heʻikai lava ke hoko ha kovi kiate kinautolu, ko ia ʻoku nau tuku ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pea tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hokó. Ka ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻoku loto ʻa Sihova ke tau tōʻongaʻakí. ʻOkú ne loto ke tau fakafeangai ki he moʻuí kotoa ko e meʻa mahuʻinga​—fakatouʻosi ʻa ʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.​—Tangata Malanga 11:9, 10.

16. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa Sihova ki he fakatōtamá?

16 Ko e moʻui ʻa e tangata kotoa pē ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Naʻa mo ha pēpē ʻoku teʻeki ke fanauʻi ʻoku mahuʻinga kiate ia. ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, kapau naʻe fakalaveaʻi ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻe ha tokotaha ha fefine feitama peá ne mate pe mate ʻa ʻene pēpeé, naʻe vakai mai ʻa Sihova ʻoku halaia ʻa e tokotaha ko iá ʻi he tāmate tangata. Naʻe ʻuhinga ení neongo ko ha fakatuʻutāmaki, ʻo mate ai ha tokotaha kuo pau ke fai ha totongi huhuʻi maʻá e moʻui ko iá. (Lau ʻa e ʻEkisoto 21:22, 23.) Ki he ʻOtuá, ko ha pēpē teʻeki fanauʻi ko ha tokotaha moʻui ia. ʻI hono ʻiloʻi iá, ʻokú ke pehē ʻoku fēfē ʻa ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e fakatōtamá? ʻOkú ke pehē ʻoku fēfē ʻa ʻene ongoʻí ʻi heʻene vakai mai ki he tāmateʻi ʻa e fanga kiʻi pēpē teʻeki fanauʻi ʻe laui miliona ʻi he taʻu kotoa pē?

17. Ko e hā ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi ha fefine naʻe fakatōtama ki muʻa ke ne ʻiloʻi ʻa Sihová?

17 Fēfē kapau naʻe fakatōtama ha fefine ki muʻa ke ne ako ki he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová? ʻOku lava ke ne fakapapauʻi ʻe lava ke fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú. (Luke 5:32; ʻEfesō 1:7) Ko ha fefine naʻá ne fai ha fehālaaki pehē ʻi he kuohilí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne hanganaki ongoʻi halaia ʻo kapau ʻokú ne fakatomala moʻoni. “Ko Sihová ʻoku mohu meesi mo manavaʻofa . . . Hangē ko e mamaʻo ʻa e hopoʻanga laʻaá mei he tōʻanga laʻaá, ʻoku pehē ʻa e mamaʻo ʻo ʻene ʻave meiate kitautolu ʻa ʻetau laka halá.”​—Saame 103:8-14.

FAKAʻEHIʻEHI MEI HE FAKAKAUKAU TĀUFEHIʻÁ

18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke toʻo ʻosi ʻa e fakakaukau tāufehiʻá?

18 Ko e fakaʻapaʻapa ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻoku kamata loloto ia ʻi hotau lotó. ʻOku kau ki ai ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e niʻihi kehé. “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fehiʻa ʻi hono tokouá ko ha tokotaha fakapō ia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sione 3:15) Ki muʻa ke tau ʻiloʻí, ko e fehiʻa ʻi ha tokotaha ʻe tahá ʻe lava ke tupu ia ʻo hoko ko e tāufehiʻa. Ko e tāufehiʻá ʻe lava ke ne fakatupunga ha taha ke ne taʻefakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, fai ha ngaahi tukuakiʻi loi fekauʻaki mo kinautolu, pe aʻu ʻo ne fakaʻamu ke nau mate. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e kakai kehé. (Livitiko 19:16; Teutalōnome 19:18-21; Mātiu 5:22) Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ha fakakaukau tāufehiʻa ki ha taha, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke toʻo ʻosi ʻa e fakakaukau ko ení.​—Sēmisi 1:14, 15; 4:1-3.

19. ʻOku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he vakai ʻa Sihova ki he fakamālohí?

19 ʻOku toe ʻi ai ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻuí. ʻI he Saame 11:5, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko Sihová ʻokú ne “fehiʻa ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ki he fakamālohí.” Kapau ʻoku tau fili ʻa e fakafiefia fakamālohí, ʻoku tau fakahaaʻi nai ai ʻoku tau ʻofa ki he fakamālohí. Ko e hā ke tau loto ai ke ʻai ʻa e ngaahi lea, fakakaukau, mo e fakatātā fakamālohí ki hotau ʻatamaí? ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e fakakaukau maʻa mo melino.​—Lau ʻa e Filipai 4:8, 9.

ʻOUA ʻE HOKO KO E KONGA ʻO HA NGAAHI KAUTAHA ʻOKU ʻIKAI TE NAU FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E MOʻUÍ

20-22. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he māmani ʻo Sētane? (e) ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku “ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní”?

20 Ko e māmani ʻo Sētané ʻoku ʻikai te ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻuí, pea ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ko e halaia ʻi he toto, ʻa ia ko e halaia ʻi he fakapō. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, kuo fakatupunga ʻe he ngaahi mafai fakapolitikalé ke mate ʻa e kakai ʻe laui miliona, ʻo kau ai ʻa e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi mafai, pe puleʻanga ko ení ko e fanga manu fekai fakatuʻutāmaki mo anga-fakamamahi. (Taniela 8:3, 4, 20-22; Fakahā 13:1, 2, 7, 8) ʻI he māmani ʻo e ʻaho ní, ko e pisinisi lahi ʻa hono fakatau atu ʻo e ngaahi meʻataú. ʻOku maʻu ʻe he kakaí ʻa e tupu lahi fakaʻulia ʻi hono fakatau atu ʻa e ngaahi meʻatau fakatupu mate ko iá. ʻOku hā mahino “ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.”​—1 Sione 5:19.

21 Ka ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku “ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní.” Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pea mo e taú. Hangē pē ko e ʻikai te nau tāmaté, ʻoku ʻikai te nau poupou ki ha faʻahinga kautaha pē ʻokú ne tāmateʻi ʻa e kakaí. (Sione 15:19; 17:16) ʻI hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai te nau taliʻaki ʻa e fakamālohi. Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ke tau ʻofa ʻo aʻu ki hotau ngaahi filí.​—Mātiu 5:44; Loma 12:17-21.

22 Ko e lotú foki ʻoku tupu mei ai ʻa e mate ʻa e kakai ʻe laui miliona. ʻI he lea fekauʻaki mo Pāpilone ko e Lahí, ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻilo ʻiate ia ʻa e toto ʻo e kau palōfitá pea mo e kakai tapú pea mo e faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.” ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fekau mai ai ʻa Sihova: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai”? Ko e faʻahinga ʻoku lotu kia Sihová ʻoku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e lotu loí.​—Fakahā 17:6; 18:2, 4, 24.

23. Ko e hā ʻoku kau ki he “hiki” mei Pāpilone ko e Lahí?

23 Ke “hiki” mei Pāpilone ko e Lahí ʻoku kau ki ai ʻa hono ʻai ke mātuʻaki hā mahino ʻoku ʻikai ke tau kei hoko ko ha konga ʻo ha lotu loi pē. Ko e fakatātaá, ʻe fiemaʻu nai ke tau fakapapauʻi kuo toʻo ʻa hotau hingoá mei he lisi ʻo e mēmipa ʻi ha lotu. Ka ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau fehiʻa pea talitekeʻi ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻoku fai ʻe he lotu loí. ʻOku fakaʻatā mo pouaki ʻe he lotu loí ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, ngaahi meʻa fakapolitikalé, mo e mānumanú. (Lau ʻa e Saame 97:10; Fakahā 18:7, 9, 11-17) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuo mole ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona ko e tupu mei ai.

24, 25. ʻE lava fēfē ke ʻomai kiate kitautolu ʻa e nonga mo ha konisēnisi lelei ʻi hono ʻiloʻi ʻa Sihová?

24 Ki muʻa ke ʻiloʻi ʻa Sihová, ko kitautolu taki taha kuo tau poupou ʻi ha founga ki he ngaahi meʻa kovi ʻoku fai ʻe he māmani ʻo Sētané. Ka kuo tau liliu he taimí ni. Kuo tau tali ʻa e huhuʻí pea fakatapui ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá. ʻOku tau hokosia “ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú meia Sihova tonu.” ʻOku tau maʻu ʻa e nonga mo ha konisēnisi lelei, ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau fakahōifua ki he ʻOtuá.​—Ngāue 3:19; ʻAisea 1:18.

25 Neongo kapau naʻa tau hoko ʻi ha taimi ko e konga ʻo ha kautaha ʻoku ʻikai ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻuí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova makatuʻunga ʻi he huhuʻí. ʻOku tau houngaʻia moʻoni ʻi he meʻaʻofa ʻa Sihova ko e moʻuí. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá ʻaki hono fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo Sihova, mavahe mei he māmani ʻo Sētané, pea fiefia ʻi he kaumeʻa ofi mo e ʻOtuá.​—2 Kolinitō 6:1, 2.

TALANOA KI HE NIʻIHI KEHÉ FEKAUʻAKI MO E PULEʻANGÁ

26-28. (a) Ko e hā ʻa e ngāue makehe naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻIsikelí? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fai he ʻaho ní?

26 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe tala ai ʻe Sihova ki he palōfita ko ʻIsikelí ke ne fakatokanga ki he kakaí kuo vavé ni ke fakaʻauha ʻa Selusalema pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke nau fai ke nau hao aí. Kapau naʻe ʻikai ke fakatokanga ʻa ʻIsikeli ki he kakaí, ʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke ne fai ha fakamatala koeʻuhi ko ʻenau moʻuí. (ʻIsikeli 33:7-9) Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIsikeli naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻuí ʻaki ʻene fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ʻi hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki mahuʻinga ko iá.

27 Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e vāhenga-ngāue ko e fakatokanga ki he kakaí kuo vavé ni ke fakaʻauha ʻa e māmani ʻo Sētané pea tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova pea hao ki he māmani foʻoú. (ʻAisea 61:2; Mātiu 24:14) ʻOku tau loto ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke vahevahe atu ʻa e pōpoaki ko iá ki he niʻihi kehé. ʻOku tau ʻamanaki ke leaʻaki ʻo hangē ko Paulá: “ʻOku ou ʻataʻatā au mei he toto ʻo e tangata kotoa pē, he kuo ʻikai te u tauholomui mei hono tala atu kiate kimoutolu ʻa e finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá.”​—Ngāue 20:26, 27.

28 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ʻi he moʻuí ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau maʻa. Tau sivisiviʻi angé ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he vahe hono hokó.