Skip to content

Skip to table of contents

Fakamatala ʻi he Ngataʻangá

Fakamatala ʻi he Ngataʻangá

 1 TEFITOʻI MOʻONI

Ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ko e ngaahi moʻoni tefito ia ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi meʻá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoní ke tau fai ha ngaahi fili lelei ʻi he moʻuí pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku tautefito ʻenau ʻaongá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ke kaunga fakahangatonu ki ai ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.

Vahe 1, palakalafi 8

 2 TALANGOFUA

Ko e talangofua kia Sihová ʻoku ʻuhinga iá ʻoku tau loto-lelei ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne tala mai ke tau faí. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau talangofua kiate ia koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻiate ia. (1 Sione 5:3) Kapau ʻoku tau ʻofa mo falala ki he ʻOtuá, te tau muimui ki heʻene akonakí ʻi he tafaʻaki kotoa pē. Te tau talangofua kiate ia naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai kiate kitautolú. ʻOku lelei ke tau talangofua kia Sihova, koeʻuhí ʻokú ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau maʻu ai ha moʻui ʻoku lelei ʻi he taimí ni pea ʻokú ne talaʻofa mai te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi he kahaʻú.​—ʻAisea 48:17.

Vahe 1, palakalafi 10

 3 TAUʻATĀINA KE FILI

Kuo foaki ʻe Sihova ki he tokotaha taki taha ʻa e tauʻatāina ke fili, pe ko e malava ke fai ha ngaahi fili. Naʻe ʻikai te ne fakatupu kitautolú ke tau hangē ha lōpotí. (Teutalōnome 30:19; Siosiua 24:15) ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ke fai ha ngaahi fili lelei. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fai ha ngaahi fili taʻefakapotopoto. Ko hono maʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke tau fai ha fili fakafoʻituitui pe ʻoku tau loto ke mateaki kia Sihova mo fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻofa moʻoni kiate ia.

Vahe 1, palakalafi 12

 4 TUʻUNGA FAKAEʻULUNGAANGA

ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi tuʻunga pe tataki fakaeʻulungaanga ki heʻetau tōʻongá mo e ngāué. ʻI he Tohi Tapú, ʻe lava ke tau ako ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ko ení mo e founga ʻe lava ke nau tokoniʻi ai kitautolu ke moʻuiʻaki ha moʻui ʻoku lelei. (Palōveepi 6:16-19; 1 Kolinitō 6:9-11) Ko e ngaahi tataki ko ení ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku tonú pe halá. ʻOku nau toe tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke hoko ai ʻo anga-ʻofá, founga ke fai ai ha ngaahi fili ʻoku leleí, mo e founga ke anga-lelei ai ki he niʻihi kehé. Neongo ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻalu ke toe tōlalo ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní, ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke liliu. (Teutalōnome 32:4-6; Malakai 3:6) Ko e muimui aí ʻoku maluʻi ai kitautolu mei he maumau lahi fakaesino mo fakaeongo.

Vahe 1, palakalafi 17

 5 KONISĒNISI

Ko hotau konisēnisí ko ʻetau ongoʻi ia ʻi loto ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá. Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu taki taha ha konisēnisi. (Loma 2:14, 15) Ke ngāue totonu ʻa hotau konisēnisí, kuo pau ke tau akoʻi ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová. ʻE lava leva ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. (1 Pita 3:16) ʻOku lava ke fakatokanga mai hotau konisēnisí ʻi he taimi ʻoku teu ai ke tau fai ha fili fakavalevale, pe ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi ʻa e mamahi lahi ʻi he hili ʻetau fai ha meʻa ʻoku hala. ʻE lava ke hoko ʻo vaivai ʻa hotau konisēnisí, ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau ʻai ia ke toe mālohi. Ko ha konisēnisi lelei ʻokú ne ʻomai ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú mo e tokaʻi-kita.

Vahe 2, palakalafi 3

 6 MANAVAHĒ KI HE ʻOTUA

Ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ʻoku tau ʻofa lahi mo fakaʻapaʻapa kiate ia ʻo ʻikai ai ke tau loto ke fai ha meʻa ʻe taʻefakahōifua kiate ia. Ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku leleí pea fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví. (Saame 111:10) ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke tau fanongo lelei ki he meʻa kotoa pē ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihová. ʻOkú ne toe tokoniʻi kitautolu ke tau fai ki heʻetau palōmesi kiate iá koeʻuhi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi lahi ia. Ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻokú ne tākiekina ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú, anga ʻo ʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé, mo e ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi he ʻaho kotoa pē.

Vahe 2, palakalafi 9

 7 FAKATOMALA

Ko e fakatomalá ʻoku kau ki ai ʻa e mamahi lahi ʻoku ongoʻi ʻe ha taha koeʻuhí ko ʻene fai ha meʻa ʻoku hala. Ko e faʻahinga ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku nau ongoʻi mamahi ʻaupito ʻi heʻenau ʻiloʻi kuo nau fai ha meʻa ʻoku fepaki mo ʻene ngaahi tuʻungá. Kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻoku hala, ʻoku totonu ke tau kōlenga kia Sihova ke ne fakamolemoleʻi kitautolu makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (Mātiu 26:28; 1 Sione 2:1, 2) ʻI heʻetau fakatomala loto-moʻoni pea tuku hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví, ʻe lava ke tau falala pau ai ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. ʻE ʻikai kei fiemaʻu ai ke tau ongoʻi halaia fekauʻaki mo e meʻa kuo tau fai ʻi he kuohilí. (Saame 103:10-14; 1 Sione 1:9; 3:19-22) Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke ako mei heʻetau ngaahi fehālaakí, liliu ha fakakaukau pē ʻoku hala, pea moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová.

Vahe 2, palakalafi 18

 8 TUʻUSI

ʻI he ʻikai ke fakatomala ha taha kuo faiangahala mamafa peá ne fakafisi ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, heʻikai lava ke ne kei hoko ko ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku fiemaʻu ke tuʻusi ia. ʻI hono tuʻusi ʻo ha tahá, ʻoku ʻikai ke tau toe feohi mo e tokotaha ko iá pea ʻikai ke tau toe talanoa mo ia. (1 Kolinitō 5:11; 2 Sione 9-11) Ko e fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí ʻoku maluʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová mo e fakatahaʻangá. (1 Kolinitō 5:6) Ko e tuʻusí ko e akonaki foki ia ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke ne fakatomala koeʻuhi kae lava ʻo ne toe foki kia Sihova.​—Luke 15:17.

Vahe 3, palakalafi 19

 9 TATAKI, FAKAHINOHINO, MO E AKONAKI

ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne ʻomai ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e akonaki fakafou ʻi he Tohi Tapú pea ʻi he kakai ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku tau mātuʻaki fiemaʻu ʻa e tokoni ko ení. (Selemaia 17:9) ʻI heʻetau fanongo anga-fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke nau tataki kitautolú, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ia pea loto ke talangofua kiate ia.​—Hepelū 13:7.

Vahe 4, palakalafi 2

 10 PŌLEPOLE MO E ANGA-FAKATŌKILALO

Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku faingofua ke tau siokita mo pōlepole. Ka ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau anga-fakatōkilalo. ʻOku faʻa kamata ke tau ako ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he taimi ʻoku tau fakahoa ai kitautolu kia Sihova pea ʻiloʻi ʻa ʻetau siʻisiʻi faú. (Siope 38:1-4) Ko ha toe tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e anga-fakatōkilaló ko e ako ke fakakaukau lahi ange fekauʻaki mo e niʻihi kehé mo e meʻa ʻe lelei kiate kinautolú kae ʻikai ko kitautolu. ʻOku faʻa ʻai ʻe he pōlepolé ha tokotaha ke ne fakakaukau ʻokú ne lelei ange ʻi he niʻihi kehé. Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne vakai faitotonu kiate ia pea ʻiloʻi fakatouʻosi ʻa hono mālohingá mo ʻene ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai te ne ilifia ke fakahaaʻi ʻene ngaahi fehālaakí, kole fakamolemole, pea tali ʻa e ngaahi fokotuʻú mo e akonakí. Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne falala kia Sihova pea muimui ʻi heʻene fakahinohinó.​—1 Pita 5:5.

Vahe 4, palakalafi 4

 11 TUʻUNGA MAFAI

Ko e tuʻunga mafaí ko e totonu ia ke ʻoatu ha ngaahi tuʻutuʻuni mo fai ha ngaahi fili. Ko Sihova ʻa e toko taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai māʻolunga taha ʻi hēvani pea mo māmaní. Koeʻuhi naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē, ko ia ʻa e Tokotaha mālohi taha ʻi he ʻunivēsí. ʻOkú ne ngāueʻaki maʻu pē ʻa hono mafaí ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e niʻihi kehé. Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fatongia ke nau tokangaʻi kitautolu. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi mātuʻá, kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, mo e ngaahi puleʻangá ʻoku nau maʻu ha mafai pea ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ngāue fāitaha mo kinautolu. (Loma 13:1-5; 1 Tīmote 5:17) Ka ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ʻa e lao ʻa e tangatá mo e lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ki he tangatá. (Ngāue 5:29) ʻI heʻetau tali ʻa e mafai ʻo e faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fili ʻokú ne faí.

Vahe 4, palakalafi 7

 12 KAU MĀTUʻA

ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau mātuʻá, ʻa ia ko e fanga tokoua taukei, ke nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. (Teutalōnome 1:13; Ngāue 20:28) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau tangata ko ení ke tau tauhi ke mālohi ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová pea lotu kiate ia ʻi ha founga melino mo fokotuʻutuʻu maau. (1 Kolinitō 14:33, 40) Ke fakanofo ʻa e kau mātuʻá ʻe he laumālie māʻoniʻoní, kuo pau ke nau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga taau makehe ʻoku ʻi he Tohi Tapú. (1 Tīmote 3:1-7; Taitusi 1:5-9; 1 Pita 5:2, 3) ʻOku tau falala mo poupouʻi ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá, ko ia tau fiefia ke ngāue fāitaha mo e kau mātuʻá.​—Saame 138:6; Hepelū 13:17.

Vahe 4, palakalafi 8

 13 ʻULU ʻO E FĀMILI

Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he ongo mātuʻá ʻa e fatongia ke na tokangaʻi ʻena fānaú mo hona falé. Kae kehe, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ʻulu ʻo e fāmilí ʻa e husepānití. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tamai, ʻoku hoko ʻa e faʻeé ko e ʻulu ʻo e fāmilí. Ko e ngaahi fatongia ʻo e ʻulu ʻo e fāmilí ʻoku kau ki ai ʻa e tokonaki maʻá e fāmilí ʻa e meʻakai, vala, mo ha feituʻu ke nau nofo ai. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke takimuʻa ʻa e ʻulu ʻo e fāmilí ʻi hono tokoniʻi ʻa e fāmilí ke nau lotu kia Sihova. Ko e fakatātaá, ʻokú ne fakapapauʻi ʻoku nau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea ako fakataha ʻa e Tohi Tapú. Ko e ʻulu ʻo e fāmilí ʻokú ne takimuʻa foki ʻi hono fai ʻo e ngaahi filí. ʻOkú ne feinga maʻu pē ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki ʻene anga-lelei mo fakaʻatuʻi, ʻo ʻikai ʻaupito te ne anga-fakamamahi pe anga-fefeka. ʻOku tokoni eni ki hono fakatupu ha ʻātakai ʻofa, ʻa ia ʻe lava ke ongoʻi malu ai ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fāmilí pea tupulekina honau vahaʻangatae mo Sihová.

Vahe 4, palakalafi 12

 14 KULUPU PULE

Ko e Kulupu Pulé ko e kulupu ia ʻo e kau tangata ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke nau tataki ʻa e ngāue ʻa hono kakaí. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ha kulupu pule ke ne tataki ʻa e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi heʻenau lotú mo ʻenau ngāue fakamalangá. (Ngāue 15:2) ʻI he ʻahó ni, ʻoku takimuʻa ʻa e kulupu ʻo e fanga tokoua ʻoku ngāue ʻi he Kulupu Pulé ʻi hono fakahinohino, tataki mo maluʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fai ʻe he fanga tokoua ko ení ʻa e ngaahi filí, ʻoku nau falala ki he tataki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoní. Naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kulupu ko eni ʻo e kau tangata kuo paní ko kinautolu ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.”​—Mātiu 24:45-47.

Vahe 4, palakalafi 15

 15 PŪLOU

ʻE ʻi ai nai ʻa e ngaahi taimi ʻe fiemaʻu ai ke fai ʻe ha tuofefine ha meʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ʻi he tuʻunga anga-mahení ʻoku fai ia ʻe ha tokoua. ʻI heʻene fai ʻa e ngāue ko ení, ʻokú ne fakahāhā ʻa ʻene fakaʻapaʻapa ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová ʻaki ʻene tui ha pūlou. Ka ko e fiemaʻu ke ne tui ha pūloú ʻoku toki ngāueʻaki pē ia ʻi he ngaahi tuʻunga pau. Ko e fakatātaá, ʻe tui ʻe ha tuofefine ha pūlou kapau ʻokú ne fai ha ako Tohi Tapu ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai hono husepānití pe ko ha tokoua ʻosi papitaiso.​—1 Kolinitō 11:11-15.

Vahe 4, palakalafi 17

 16 TUʻU-ʻATĀ

ʻI he taimi ʻoku tau tuʻu-ʻatā aí, ʻoku tau fakafisi ke kau ki ha faʻahi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. (Sione 17:16) Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau poupouʻi ʻa hono Puleʻangá. ʻOku tau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa ʻa e māmaní, ʻo hangē pē ko Sīsuú.

ʻOku fekau mai ʻe Sihova kiate kitautolu ke tau “talangofua ki he ngaahi founga-pulé mo e kau maʻu mafaí.” (Taitusi 3:1, 2; Loma 13:1-7) Ka ʻoku toe pehē ʻe he lao ʻa e ʻOtuá ke ʻoua naʻa tau fakapō. Ko ia ko e konisēnisi ʻo ha Kalisitiane heʻikai te ne fakaʻatā ia ke ne kau ʻi he taú. Kapau ʻoku tuku ki ha Kalisitiane ke ne fili ke fai ha ngāue fakasiviliane ko ha fetongi ʻo e ngāue fakakautaú, kuo pau ke ne fakakaukau lelei pe ʻoku fakaʻatā ia ʻe hono konisēnisí ke ne fai pehē.

ʻOku tau lotu kia Sihova toko taha pē, koeʻuhi ko ia ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú. Neongo ʻoku tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi fakaʻilonga fakafonuá, heʻikai ke tau salute ki ha fuka pe hiva ʻi ha fasi fakafonua. (ʻAisea 43:11; Taniela 3:1-30; 1 Kolinitō 10:14) Pehē foki, ʻoku fai ʻe he kakai ʻa Sihová ha fili fakafoʻituitui ke ʻoua te nau kau ʻi he fili ki ha faʻahi fakapolitikale pe kanititeiti. ʻOku pehení he ʻoku tau kau ki he faʻahi ʻa e founga-pule ʻa e ʻOtuá.​—Mātiu 22:21; Sione 15:19; 18:36.

Vahe 5, palakalafi 2

 17 LAUMĀLIE ʻO E MĀMANÍ

ʻOku pouaki ʻe he māmaní ʻa e fakakaukau ʻa Sētané. Ko e fakakaukau ko ení ʻoku hoko lahi ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻofa mo faʻifaʻitaki kia Sihova pea tukunoaʻi ʻene ngaahi tuʻungá. (1 Sione 5:19) Ko e fakakaukau peheé mo e ngaahi tōʻonga ʻoku iku ki aí ʻoku fakamatalaʻi ia ko e laumālie ʻo e māmaní. (ʻEfesō 2:2) ʻOku fakapapauʻi ʻe he kakai ʻa Sihová heʻikai ke ikuʻi kinautolu ʻe he laumālie ko ení. (ʻEfesō 6:10-18) ʻI hono kehé, ʻoku tau ʻofa ʻi he ngaahi founga ʻa Sihová pea ngāue mālohi ke pīkitai ki heʻene fakakaukaú.

Vahe 5, palakalafi 7

 18 TAFOKI ʻO FAKAFEPAKI KI HE MOʻONÍ

Ko e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ko hono liʻaki ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻoku nau angatuʻu kia Sihova mo Sīsū, ʻa e Tuʻi fakanofo ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea feinga ke tākiekina ʻa e niʻihi kehé ke kau mo kinautolu. (Loma 1:25) ʻOku nau loto ke fakatupunga ha veiveiua ʻi he ʻatamai ʻo e faʻahinga ʻoku nau lotu kia Sihová. Naʻe hoko ha niʻihi ʻi he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané ko e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, pea ʻoku pehē pē mo e niʻihi ʻi hotau ʻahó ni. (2 Tesalonaika 2:3) Ko e faʻahinga ʻoku mateaki kia Sihová ʻoku ʻikai haʻanau kaunga ki he kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Heʻikai ʻaupito ke tau fakaʻatā ʻa e fieʻiló pe ko e tenge mei he niʻihi kehé ke nau ʻai kitautolu ke tau lau pe fanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻa ha taha ʻoku tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. ʻOku tau mateaki kia Sihova pea ʻoku tau lotu pē kiate ia.

Vahe 5, palakalafi 9

 19 FEILAULAU ʻUFIʻUFI ANGAHALA

ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, naʻe kole ai ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí kia Sihova ke ne fakamolemoleʻi ʻenau angahalá. Naʻa nau ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻufiʻufi angahala ʻo e uite, lolo, mo e fanga monumanu ki he temipalé. ʻI he foungá ni, naʻe fakamanatu ai ki he kau ʻIsilelí naʻe loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻenau angahalá, fakatouʻosi ʻa e puleʻangá mo e faʻahinga tāutahá. Ki mui ai, hili hono foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ke ʻufiʻufi ʻetau angahalá, naʻe ʻikai kei fiemaʻu ʻa e ngaahi feilaulau ʻufiʻufi angahala ko ení. Naʻe ʻoatu “tā-tuʻo-taha” ʻe Sīsū ʻa e feilaulau haohaoa.​—Hepelū 10:1, 4, 10.

Vahe 7, palakalafi 6

 20 FAKAʻAPAʻAPAʻI ʻA E FANGA MONUMANÚ

ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, naʻe fakaʻatā ai ʻa e kakaí ke nau kai ʻa e fanga monumanú. Naʻe toe fekauʻi kinautolu ke nau foaki ha ngaahi feilaulau monumanu. (Livitiko 1:5, 6) Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa hono kakaí ke nau fakamamahiʻi ʻa e fanga monumanú. (Palōveepi 12:10) Ko hono moʻoní, naʻe ʻi he Laó ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe maluʻi ai ʻa e fanga monumanú mei hono fakamamahiʻí. Naʻe fekauʻi ki he kau ʻIsilelí ke nau tokangaʻi lelei ʻenau fanga monumanú.​—Teutalōnome 22:6, 7.

Vahe 7, palakalafi 6

 21 FANGA KIʻI KONGOKONGA IIKI ʻO E TOTÓ MO E NGAAHI FOUNGA FAKAFAITOʻÓ

Kongokonga iiki ʻo e totó. ʻOku faʻuʻaki ʻa e totó ʻa e konga tefito ʻe fā​—ko e sela kulokula, sela hinehina, peletileti mo e pelesimā. Ko e konga tefito ʻe fā ko eni ʻo e totó ʻe lava ke veteki ki he fanga kiʻi kongokonga iiki ange. *

ʻOku fakafisingaʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e huhu ʻo e toto kakató pe ko ha taha pē ʻo hono ngaahi konga tefito ʻe faá. Ka ʻoku totonu nai ke nau tali ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó? ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha fakaikiiki pau ki ai. Ko ia kuo pau ke fai ʻe he Kalisitiane taki taha ʻene fili pē ʻaʻana makatuʻunga ʻi hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú.

ʻOku fili ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke ʻoua ʻe tali ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki kotoa ʻo e totó. ʻOku nau fakaʻuhinga nai naʻe fiemaʻu ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí ke lilingi “ki he kelekelé” ha toto pē naʻe toʻo mei ha monumanu.​—Teutalōnome 12:22-24.

ʻOku kehe ʻa e fili ia ʻa e niʻihi. ʻOku fakaʻatā kinautolu ʻe honau konisēnisí ke nau tali ha niʻihi ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. ʻOku nau fakaʻuhinga nai ʻoku ʻikai kei fakafofongaʻi ʻe he fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó ʻa e moʻui ʻa ha meʻamoʻui ʻa ia naʻe toʻo mei ai ʻa e totó.

ʻI hono fai ha fili fekauʻaki mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó, fakakaukau ki he ongo fehuʻi ko ení:

  • ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakafisingaʻi ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki kotoa ʻo e totó ʻoku ʻuhingá heʻikai te u tali ʻa e ngaahi faitoʻo ʻe niʻihi ʻa ia ʻokú ne tauʻi ʻa e mahakí pe ʻe tokoni nai ke taʻofi ʻa e fānoa ʻa e totó?

  • ʻE fēfē haʻaku fakamatalaʻi ki ha toketā ʻa e ʻuhinga ʻoku ou talitekeʻi ai pe tali ʻa hono ngāueʻaki ʻa e konga iiki ʻe taha pe lahi ange ʻo e totó?

Ngaahi founga fakafaitoʻo. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ke tau tokoni ʻaki ha toto, pe tuku tauhi hotau totó ʻi ha ngaahi uike ki muʻa ʻi he tafá. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e toto ʻo ha tokotaha mahaki. Kuo pau ke fili ʻe he Kalisitiane taki taha pe ʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻe fai ki hono totó ʻi hono fai ha tafa, sivi fakafaitoʻo, pe faitoʻo fakamuimui taha. ʻI he fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻe fakamavaheʻi fakaʻaufuli nai ʻa e toto ʻo e tokotaha mahakí meiate ia ʻi ha taimi.​—Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Taua Leʻo, ʻo ʻOkatopa 15, 2000, peesi 30-31.

Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi ai ha founga ʻe taha ko e fakamanifi ʻo e totó, ʻa ia ki muʻa pē ʻi hono fai ha tafa ʻoku toʻo ha konga ʻo e toto ʻo e tokotaha mahakí pea fetongi ʻaki ia ha huhuʻa. Ki mui ai ʻi he lolotonga ʻa e tafá pe ʻi he hili ha taimi nounou mei ai, ʻoku toe fakafoki ʻa e totó ki he tokotaha mahakí.

Ko e toe founga ʻe taha ko e fakahaofi sela toto. ʻI he foungá ni, ko e toto ʻo e tokotaha mahakí ʻa ia ʻoku mole lolotonga ʻa e tafá, ʻoku tānaki ʻo fufulu, pea toe fakafoki ki he tokotaha mahakí lolotonga ʻa e tafá pe ʻi he hili ha taimi nounou mei ai.

ʻE kiʻi kehe nai hono fakahoko ʻe he toketā taki taha ʻa e ngaahi founga ko ení. Ko ia ki muʻa ke tali ha faʻahinga tafa pē, sivi fakafaitoʻo, pe faitoʻo fakamuimui tahá, ʻoku fiemaʻu ki ha Kalisitiane ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa tofu pē ʻe fai ki hono totó.

ʻI hono fai ha fili fekauʻaki mo e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻe ngāueʻaki ai ho totó, fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Kapau ʻe afeʻi ha konga ʻo hoku totó ki tuʻa mei hoku sinó pea ʻe kiʻi motuhia nai ai ʻi ha taimi ʻa ʻene tafé, ʻe fakaʻatā ʻe hoku konisēnisí ke u vakai ki he toto ko ení ʻoku kei hoko ko e konga pē ia ʻoʻoku, ʻo ʻikai ai fiemaʻu ke lilingi “ki he kelekelé”?​—Teutalōnome 12:23, 24.

  • ʻE fakahohaʻasi ʻa hoku konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú kapau ʻe toʻo he lolotonga ha ngāue fakafaitoʻo ʻa e konga ʻo hoku totó tonu, ʻo fai ha ngāue ki ai, pea toe fakafoki ki hoku sinó?

  • ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakafisingaʻi ʻo e founga fakafaitoʻo kotoa pē ʻoku kau ai hono ngāueʻaki ʻa hoku totó tonu ʻoku ʻuhinga iá heʻikai te u tali ha sivi toto, sivi mo fakamaʻa ʻa e totó, pe ko ha mīsini ke ne fai fakataimi ʻa e ngāue ʻa e mafú mo e maʻamaʻá?

Ki muʻa ke fai ha fili fekauʻaki mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó mo e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻoku ngāueʻaki ai hotau totó, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa Sihová pea fai leva ha fekumi. (Sēmisi 1:5, 6) Hili iá, kuo pau ke tau ngāueʻaki hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi hono fai ʻetau filí. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻeke ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa te nau fai kapau te nau ʻi hotau tuʻungá, pea ʻoku ʻikai totonu ke feinga ʻa e niʻihi kehé ke tākiekina ʻa e fili ʻoku tau faí.​—Loma 14:12; Kalētia 6:5.

Vahe 7, palakalafi 11

 22 MAʻA FAKAEʻULUNGAANGA

Ke hoko ʻo maʻa fakaeʻulungaanga ʻoku ʻuhinga iá ʻoku maʻa hotau ʻulungāngá mo ʻetau tōʻongá ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Ko e maʻa fakaeʻulungāngá ʻoku kau ki ai ʻa ʻetau fakakaukaú, leá, mo e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku fekauʻi mai ʻe Sihova ke tau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga fehokotaki fakasino taʻemaʻa pē pe ʻulungaanga taʻetaau. (Palōveepi 1:10; 3:1) Kuo pau ke tau fili ke muimui ki he ngaahi tuʻunga maʻa ʻa Sihová naʻa mo e ki muʻa ke tau ʻi ha tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke fakataueleʻi ai kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻoku hala. ʻOku fiemaʻu ke tau lotu maʻu pē ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke tauhi hotau ʻatamaí ke maʻa, pea kuo pau ke tau fakapapauʻi ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele taʻetāú.​—1 Kolinitō 6:9, 10, 18; ʻEfesō 5:5.

Vahe 8, palakalafi 11

 23 FAIKOVI TAʻEMĪNGAO MO E TAʻEMAʻA

Ko e faikovi taʻemīngaó ʻoku kau ki ai ʻa e lea pe tōʻonga ʻa ia ʻoku maumauʻi lahi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea tapua atu ai ha fakakaukau taʻemā. Ko ha tokotaha ʻokú ne fai eni ʻokú ne fakahāhā ʻoku ʻikai te ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. ʻI he halaia ha taha ʻi he faikovi taʻemīngaó, ʻe ngāue ki ai ha kōmiti fakamaau. ʻOku kau ki he taʻemaʻá ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e faihalá. Fakatuʻunga ʻi he mafatukituki ʻa e tuʻungá, ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku kau ki ai ʻa e taʻemaʻá ʻe fiemaʻu nai ke ngāue ki ai ha kōmiti fakamaau ʻi he fakatahaʻangá.​—Kalētia 5:19-21; ʻEfesō 4:19; ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he “Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2006.

Vahe 9, palakalafi 7; Vahe 12, palakalafi 10

 24 FAKALIELIA-TOKO-TAHA

Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ʻa e fehokotaki fakasinó ke hoko ko hano fakahāhā ia ʻi ha tuʻunga maʻa ʻa e ʻofá ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi. Ka ʻi he taimi ʻoku fakalielia-toko-taha ai ha tahá, pe ngāuehalaʻaki ʻa hono ʻōkani fakafanaú ke maʻu ai ha fiefia fakaefehokotaki fakasinó, ʻokú ne ngāueʻaki ai ʻa e fehokotaki fakasinó ʻi ha founga taʻemaʻa. Ko e tōʻongá ni ʻe lava ke maumauʻi ai ha vahaʻangatae ʻo ha taha mo Sihova. ʻE lava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi holi pango pea ʻe lava ke ne ʻai ke vakai ʻa e tokotahá ki he fehokotaki fakasinó ʻi ha founga hala. (Kolose 3:5) Ko ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e tōʻonga taʻemaʻa ko ení pea faingataʻa ʻene feinga ke tukú ʻoku ʻikai totonu ke ne foʻi. (Saame 86:5; 1 Sione 3:20) Kapau ko ho tuʻungá eni, lotu kia Sihova ʻi he loto-moʻoni pea kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa hangē ko e sio ʻi he ʻata fakalieliá, ʻa ia ʻe taki atu ai koe ki he fakakaukau taʻemaʻa. Lea ki ha taha ʻo hoʻo ongo mātuʻa Kalisitiané pe ki ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻa ia ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová. (Palōveepi 1:8, 9; 1 Tesalonaika 5:14; Taitusi 2:3-5) ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi pea fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feinga ke hanganaki maʻa fakaeʻulungāngá.​—Saame 51:17; ʻAisea 1:18.

Vahe 9, palakalafi 9

 25 MALI TOKOLAHI

Ko e mali tokolahí ʻa hono maʻu ʻe ha taha ha hoa mali laka hake ʻi he tahá. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ʻa e nofo malí ke ʻi he vahaʻa ʻo e tangata ʻe taha mo e fefine ʻe taha. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai tangatá ke nau maʻu ha uaifi laka hake ʻi he tahá, ka naʻe ʻikai ko ʻene muʻaki taumuʻá eni. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e mali tokolahí ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí. ʻE lava ke maʻu ʻe ha husepāniti ha uaifi pē ʻe taha, pea ʻe lava ke maʻu ʻe ha uaifi ha husepāniti pē ʻe taha.​—Mātiu 19:9; 1 Tīmote 3:2.

Vahe 10, palakalafi 12

 26 VETE MALI MO E MĀVAE

Naʻe fakataumuʻa ʻa Sihova ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na nofo fakataha lolotonga ʻena kei moʻuí. (Sēnesi 2:24; Malakai 2:15, 16; Mātiu 19:3-6; 1 Kolinitō 7:39) ʻOkú ne toki fakaʻatā pē ʻa e veté ʻi he taimi ʻoku halaia ai ʻi he tonó ha hoa mali. ʻI ha tuʻunga pehē, ʻoku ʻoange ʻe Sihova ki he hoa tonuhiá ʻa e totonu ke ne fili pe te ne vete pe ʻikai.​—Mātiu 19:9.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fili ai ha kau Kalisitiane ke nau mavahe mei honau hoá neongo kuo ʻikai ke hoko ha ʻulungaanga taʻetaau. (1 Kolinitō 7:11) ʻI he ngaahi tuʻunga ko ení, ʻe fakakaukau nai ai ha Kalisitiane ke fai ha māvae.

  • Mātuʻaki taʻefietauhi: ʻOku fakafisi ha husepāniti ke ne tokonaki fakamatelie maʻá e fāmilí, ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ʻikai ai ha paʻanga pe meʻakai ʻa e fāmilí.​—1 Tīmote 5:8.

  • Ngaohikoviʻi tōtuʻa fakaesino: Ko e ngaohikoviʻi fakaesino ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ongoʻi ai ʻe ha hoa mali ko ʻene moʻui leleí pe moʻuí ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki.​—Kalētia 5:19-21.

  • ʻAi ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki fakaʻaufuli ʻa e vahaʻangatae ʻo e tokotahá mo Sihová: ʻOku ʻai ʻe ha husepāniti pe uaifi ke ʻikai malava ʻa e hoa malí ʻo tauhi kia Sihova.​—Ngāue 5:29.

Vahe 11, palakalafi 19

 27 FAKAONGOONGOLELEI MO E FAKALOTOTOʻA

Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakaongoongolelei mo e fakalototoʻa. (Palōveepi 12:25; 16:24) ʻE lava ke tau fefakaivimālohiʻaki mo fefakafiemālieʻaki ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku fai ʻi he anga-ʻofa mo e anga-lelei. Ko e ngaahi lea peheé ʻe lava ke ne tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau kātaki mo hanganaki tauhi kia Sihova neongo ʻa e ngaahi faingataʻa lahí. (Palōveepi 12:18; Filipai 2:1-4) Kapau ʻoku ongoʻi mātuʻaki loto-siʻi ha taha, ʻoku totonu ke tau fanongo anga-fakaʻapaʻapa kiate ia pea feinga ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa ko iá ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke tau leaʻaki pe fai ke tokoniʻi iá. (Sēmisi 1:19) ʻAi ko hoʻo taumuʻá ia ke ke ʻiloʻi lelei ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné koeʻuhi ke ke mahinoʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. Pea ʻe lava ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau hanga ki he Matavai ʻo e fakafiemālie mo e fakalototoʻa kotoa pē, ʻa ia ʻe lava ke nau maʻu ai ʻa e fakaivifoʻou moʻoní.​—2 Kolinitō 1:3, 4; 1 Tesalonaika 5:11.

Vahe 12, palakalafi 16

 28 MALI

ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha ngaahi tuʻutuʻuni pau fekauʻaki mo e malí. Ko e ngaahi tōʻonga mo e fiemaʻu fakalao ʻa e feituʻú ʻoku kehekehe ʻi he feituʻu ki he feituʻu. (Sēnesi 24:67; Mātiu 1:24; 25:10; Luke 14:8) Ko e tafaʻaki mahuʻinga taha ʻo ha mali ko e fuakava ʻoku fai ʻe ha ongo meʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová. ʻOku fili ʻa e ngaahi hoa tokolahi ke ʻi ai honau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻa ofí ʻi he taimi ʻoku nau leaʻaki ai ʻenau fuakavá pea ʻai ha mātuʻa ke ne fai ha malanga makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Ko e meʻa pē ia ʻa e ongo meʻá ke na fili pe ko e hā ʻa e faʻahinga talitali te na faí, kapau ʻoku ʻi ai, ʻi he hili ʻena malí. (Luke 14:28; Sione 2:1-11) Ko e hā pē fili ʻe fai ʻe he ongo meʻá fekauʻaki mo e founga ʻo ʻena fokotuʻutuʻu ki heʻena malí, ʻoku totonu ke na fakapapauʻi ʻe ʻoatu ai ʻa e lāngilangí kia Sihova. (Sēnesi 2:18-24; Mātiu 19:5, 6) ʻE lava ke tokoniʻi kinaua ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke na fai ha ngaahi fili lelei. (1 Sione 2:16, 17) Kapau ʻoku fili ʻa e ongo meʻá ke tufa ha ʻolokaholo ʻi heʻena talitalí, ʻoku totonu ke na fakapapauʻi ʻe tokangaʻi lelei ʻa e fakatahatahá. (Palōveepi 20:1; ʻEfesō 5:18) Kapau ʻokú na fili ke tā ha fasi pe fai ha fakafiefia, ʻoku totonu ke na fakapapauʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻe ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. ʻOku totonu ke tokangataha ʻa e ongo meʻa Kalisitiané ki hona vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea mo kinauá kae ʻikai ki he ʻaho malí pē.​—Palōveepi 18:22; ki ha fokotuʻu lahi ange, sio ki he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 2006, peesi 18-31.

Vahe 13, palakalafi 18

 29 FAI ʻA E FILI FAKAPOTOPOTO

ʻOku tau loto ke fai ha ngaahi fili lelei makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻe fakaafeʻi nai ha Kalisitiane ʻe hono hoa mali ʻoku ʻikai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ha kai mo e kāingá lolotonga ha ʻaho mālōlō ʻa e māmaní. Kapau ko ho tuʻungá eni, ko e hā te ke faí? Kapau ʻoku fakaʻatā koe ʻe ho konisēnisí ke ke ʻalu, ʻe lava ke ke fakamatalaʻi ki ho hoá kapau ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e kaí ʻe fai ai ha ngaahi tōʻonga fakapangani, heʻikai te ke kau ki ai. ʻOku totonu foki ke ke toe fakakaukauʻi pe ʻe tūkia ʻa e niʻihi kehé kapau te ke ʻalu ki he kaí.​—1 Kolinitō 8:9; 10:23, 24.

Pe ʻe ʻoatu nai ʻe ho pule ngāué ha vahe pōnasi lolotonga ʻa e faʻahitaʻu mālōloó. Te ke talitekeʻi ʻa e pōnasí? ʻIkai. Ko hoʻo fili pe teke tali ia pe ʻikaí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa ho pule ngāué. ʻOkú ne vakai ki he pōnasí ko e konga ia ʻo e kātoangá? Pe ko ha founga pē ia ke fakahāhā ai ʻene houngaʻiá? Ko e fakaʻuhinga ʻi he meʻá ni mo e ngaahi meʻa tefito kehé, ʻe fiemaʻu ai ke ke fili pe te ke tali ʻa e pōnasí pe ʻikai.

ʻI ha tuʻunga ʻe taha, ʻe ʻoatu nai ʻe ha taha haʻo meʻaʻofa lolotonga ʻa e faʻahitaʻu mālōloó peá ne pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōloó, ka ʻoku ou loto ke ke maʻu ʻa e meʻá ni.” Mahalo ko e anga-lelei pē ia ʻa e tokotahá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke fakakaukau ai ʻokú ne feinga ke ʻahiʻahiʻi ʻa hoʻo tuí pe ʻai ke ke kau ʻi hono kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōloó? Hili ʻa e fakakaukau ki hení, ko e meʻa pē ia ʻaʻau pe te ke fili ke tali ʻa e meʻaʻofá pe ʻikai. ʻI he kotoa ʻo ʻetau ngaahi filí, ʻoku tau loto ke maʻu ha konisēnisi lelei pea tau faitōnunga kia Sihova.​—Ngāue 23:1.

Vahe 13, palakalafi 22

 30 PISINISI MO E NGAAHI MEʻA FAKALAO

ʻI he tuʻunga lahi tahá, ʻi hono fakaleleiʻi vave pea ʻi he melino ʻa e ngaahi taʻefelotoí, ʻe ʻikai ke hoko ai ia ko ha palopalema lalahi. (Mātiu 5:23-26) Ki he kau Kalisitiané kotoa, ko e meʻa ʻoku nau ʻuluaki fakamuʻomuʻá ko hono ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova pea tauhi ke fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá.​—Sione 13:34, 35; 1 Kolinitō 13:4, 5.

Kapau ʻoku taʻefelotoi ha kau Kalisitiane ʻi ha meʻa fakapisinisi, ʻoku totonu ke nau feinga ke fakaleleiʻi ʻo ʻikai ʻave ki he fakamaauʻangá. ʻOku hiki ʻi he 1 Kolinitō 6:1-8 ʻa e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e hopo ʻi he vahaʻa ʻo e kau Kalisitiané. Ko hono ʻave hotau tokouá ki he fakamaauʻangá ʻoku lava ke hā kovi atu ai ʻa Sihova pea mo e fakatahaʻangá. ʻI he Mātiu 18:15-17, ʻoku fakahokohoko mai ai ʻa e sitepu ʻe tolu ʻoku totonu ke muimui ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tukuakiʻi mafatukituki hangē ko e laukovi loí pe ko e kākaá. (1) ʻOku totonu ke nau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻiate kinautolu pē. (2) Kapau ʻe ʻikai ola lelei ia, ʻe lava ke nau kole ki ha mēmipa matuʻotuʻa ʻe toko taha pe toko ua ʻi he fakatahaʻangá ki ha tokoni. (3) Kapau leva ʻe fiemaʻu, ʻe lava ke nau tuku ki he kulupu ʻo e kau mātuʻá ke nau fakaleleiʻi ʻa e meʻá. Kapau ʻe aʻu ʻa e meʻá ki he tuʻunga ko iá, ʻe ngāueʻaki ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he feinga ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku kau ki aí ke nau aʻu ki ha felotoi ʻi ha founga melino. Kapau ʻoku ʻikai loto-lelei ha niʻihi ʻoku kau ki ai ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú, ʻe fiemaʻu nai ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau fai ha ngāue fakaefakamaau.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga ʻe fiemaʻu fakalao nai ai ha hopo, mahalo pē ʻi he ngaahi tuʻunga fekauʻaki mo e vete malí, tauhi fakalao ʻo ha kiʻi tama, tangi tauhi, totongi huhuʻi ʻo ha maluʻi, mate ʻa e kautahá, pe tohi-tuku. Kapau ʻoku ngāueʻaki ʻe ha Kalisitiane ʻa e ngaahi founga fakalao ko iá ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻi he melino fakatatau ki heʻene malavá, ʻoku ʻikai te ne maumauʻi ai ʻa e akonaki ʻa Paulá.

Kapau ʻoku kau ki ai ha hia mamafa, hangē ko e tohotohó, pāʻusiʻi ʻo ha kiʻi tama, fakalavea, kaihaʻa lahi, pe fakapō, ʻoku ʻikai ke maumauʻi ʻe ha Kalisitiane ʻa e akonaki ʻa Paulá kapau ʻokú ne fakahā ha hia pehē ki he kau maʻu mafai fakamāmaní.

Vahe 14, palakalafi 14

 31 KĀKĀ ʻA SĒTANE

Talu mei he taimi ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení mo e feinga ʻa Sētane ke ne kākaaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēnesi 3:1-6; Fakahā 12:9) ʻOkú ne ʻiloʻi kapau te ne lava ʻo mioʻi ʻetau fakakaukaú, ʻe lava ke ne tākiekina kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví. (2 Kolinitō 4:4; Sēmisi 1:14, 15) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e politikí, lotú, komēsialé, fakafiefiá, akó, mo e ngaahi meʻa lahi kehe ke pouaki ʻaki ʻene founga fakakaukaú pea ʻai ia ke hā ngali ʻoku ala tali.​—Sione 14:30; 1 Sione 5:19.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku ʻikai lahi hono taimi ʻoku toe ke ne kākaaʻi ai ʻa e kakaí. Ko ia ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne malavá ke takihalaʻi ʻaki ʻa e kakai tokolahi taha ʻe ala lavá. ʻOkú ne loto ke takihalaʻi tautefito ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová. (Fakahā 12:12) Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke fakameleʻi māmālie ʻe he Tēvoló ʻa ʻetau fakakaukaú. (1 Kolinitō 10:12) Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tuʻuloa ʻa e nofo malí. (Mātiu 19:5, 6, 9) Ka ʻoku vakai ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ki he nofo malí ko ha felotoi fakataimi pē ia ʻe lavangofua ke veteki. ʻOku pouaki foki ʻi he ngaahi polokalama faiva mo e televīsone lahi ʻa e fakakaukau ko ení. Kuo pau ke tau fakapapauʻi heʻikai ke tau fakaʻatā ke uesia kitautolu ʻe he fakakaukau ʻa e māmaní ki he nofo malí.

Ko e toe founga ʻe taha ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke ne kākaaʻi kitautolú ko hono pouaki ha fakakaukau faʻifaʻiteliha. (2 Tīmote 3:4) Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke mole ʻa ʻetau fakaʻapaʻapa ki he tuʻunga mafai ʻo e faʻahinga kuo fakanofo ʻe Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku kamata nai ke talitekeʻi ʻe ha tokoua ʻa e tataki ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Hepelū 12:5) Pe ʻoku kamata nai ke fehuʻia ʻe ha tuofefine ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova fekauʻaki mo e tuʻunga-ʻulu ʻi he fāmilí.​—1 Kolinitō 11:3.

Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e Tēvoló ke ne tākiekina ʻetau fakakaukaú. ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki ki he fakakaukau ʻa Sihová pea hanganaki ‘fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá.’​—Kolose 3:2; 2 Kolinitō 2:11.

Vahe 16, palakalafi 9

 32 FOUNGA FAKAFAITOʻO

ʻOku tau loto kotoa ke moʻui lelei pea ke tokangaʻi lelei kitautolu fakatatau ki heʻetau malavá ʻi he taimi ʻoku tau puke aí. (ʻAisea 38:21; Maʻake 5:25, 26; Luke 10:34) ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi ʻa e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻoku ala maʻu mei he kau toketaá mo e niʻihi kehe. ʻI heʻetau fili ʻa e faitoʻo te tau ngāueʻakí, ʻoku mahuʻinga ke tau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻOku tau manatuʻi ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pē te ne fakamoʻui tuʻuloa kitautolú. ʻOku ʻikai te tau loto ke mātuʻaki tokangataha ki heʻetau moʻui leleí ʻo tau tukunoaʻi ai ʻetau lotu kia Sihová.​—ʻAisea 33:24; 1 Tīmote 4:16.

Kuo pau ke tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei ha faitoʻo pē ʻoku hā ngali ngāueʻaki ai ʻa e mālohi mei he fanga tēmenioó. (Teutalōnome 18:10-12; ʻAisea 1:13) Ko ia ki muʻa ke tau tali ha faʻahinga founga fakafaitoʻo pe faitoʻo, ʻoku fiemaʻu ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa te tau malavá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku kau ki aí mo e fakakaukau ʻokú ne pouakí. (Palōveepi 14:15) Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻe saiʻia ʻa Sētane ke ne kākaaʻi kitautolu ke tau kau ki he tōʻonga fakatēmenioó. Kapau ʻe aʻu ʻo tau huʻuhuʻu pe ʻoku fekauʻaki ha faitoʻo mo e tōʻonga fakatēmenioó, ko e lelei tahá ke fakaʻehiʻehi mei ai.​—1 Pita 5:8.

Vahe 16, palakalafi 18

^ ʻOku vakai nai ʻa e kau toketā ʻe niʻihi ki he konga tefito ʻe fā ʻo e totó ko e fanga kiʻi kongokonga iiki. Ko ia ai, ʻe fiemaʻu nai ke ke fakamatalaʻi hoʻo fili fakafoʻituitui ke ʻoua ʻe tali ʻa e huhu ʻo e toto kakató pe ko hono konga tefito ʻe faá, ʻa ia, ko e sela kulokula, sela hinehina, peletileti mo e pelesimā.