Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 15

Fiefia ʻi Hoʻo Ngāué

Fiefia ʻi Hoʻo Ngāué

“Maʻu ʻa e fiefia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue mālohí.”​—TANGATA MALANGA 3:13.

1-3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kakai tokolahi fekauʻaki mo ʻenau ngāué? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he vahe ko ení?

 KO E kakai ʻi he kotoa ʻo e māmaní ʻoku nau ngāue mālohi ke tokoniʻi kinautolu mo honau fāmilí. ʻOku ʻikai ke saiʻia ʻa e tokolahi ʻi heʻenau ngāué pea aʻu ʻo ʻikai fie ʻalu ʻa e niʻihi ke ngāue ʻi he ʻaho taki taha. Kapau ko e anga ia ʻa hoʻo ongoʻí, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ʻai ke fakafiefia ange ʻa hoʻo ngāué? ʻE lava fēfē ke ke ongoʻi lelei fekauʻaki mo hoʻo ngāué?

2 ʻOku tala mai ʻe Sihova: “Ke kai mo inu mo maʻu ʻa e fiefia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue mālohí. Ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá.” (Tangata Malanga 3:13) Naʻe fakatupu ʻe Sihova kitautolu fakataha mo e fiemaʻu pea mo e holi ke ngāue. ʻOkú ne loto ke tau ongoʻi lelei ʻi he meʻa ʻoku tau faí.​—Lau ʻa e Tangata Malanga 2:24; 5:18.

3 Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia ʻi heʻetau ngāué? Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e kau Kalisitiané? ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mafamafatatau ʻetau ngāué mo ʻetau lotu kia Sihová? Pea ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí?

TOKO UA ʻOKÚ NA NGĀUE LAHI TAHÁ

4, 5. Ko e hā ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngāué?

4 Ko Sihova tonu ʻokú ne saiʻia ʻi he ngāué. ʻOku fakamatala ʻi he Sēnesi 1:1: “ʻI he kamataʻangá naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e langí mo e māmaní.” Hili hono ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻi aí, naʻá ne pehē ko ʻene fakatupú kuo “lelei ʻaupito.” (Sēnesi 1:31) Naʻe fiemālie ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ʻi he meʻa naʻá ne ngaohí.​—1 Tīmote 1:11.

5 Kuo ʻikai ʻaupito ke tuku ʻa e ngāue ʻa Sihová. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo ngāue maʻu ai pē ʻeku Tamaí ʻo aʻu mai ki he taimí ni, pea ʻoku ou ngāue maʻu ai pē.” (Sione 5:17) Lolotonga ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakaofo kotoa kuo fai ʻe Sihová, ʻoku tau ʻiloʻi ha niʻihi. Kuó ne fili ʻa e faʻahinga te nau pule mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e konga ʻo e Puleʻangá. (2 Kolinitō 5:17) ʻOku toe tataki longomoʻui ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo tokanga kiate kinautolu. Ko hono ola ʻo e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí, ʻoku hoko ai ʻa e laui miliona ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi.​—Sione 6:44; Loma 6:23.

6, 7. Ko e tokotaha ngāue fēfē ʻa Sīsū?

6 ʻOku saiʻia ʻa Sīsū ʻi he ngāué ʻo hangē ko ʻene Tamaí. Ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní, ko Sīsū ʻa e “tufunga pōtoʻi” ʻa e ʻOtuá, naʻá ne kau ʻi he fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hēvani pea ʻi māmaní. (Palōveepi 8:22-31; Kolose 1:15-17) Naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue mālohi ʻa Sīsuú, lolotonga ʻene ʻi māmaní. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne ako ʻo ne hoko ko ha tufunga pōtoʻi, ʻo ngalingali naʻá ne ngaohi ʻa e naunau fale mo langa ha ngaahi fale. Naʻe hoko ʻa Sīsū ʻo poto ʻaupito ʻi heʻene ngāué ʻo ne ʻiloa ai ‘ko e tufunga.’​—Maʻake 6:3.

7 Ka ko e ngāue mahuʻinga taha ʻa Sīsū ʻi he māmaní ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihova. Ko e taʻu ʻe tolu mo e konga naʻe fiemaʻu ke ʻosi ki ai ʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne ngāue mālohi pongipongia ʻo aʻu ki he tuʻapō. (Luke 21:37, 38; Sione 3:2) Naʻe lue ʻa Sīsū ʻi he maile ʻe lauingeau ʻi ha ngaahi hala efua, ʻi hono vahevahe ʻa e ongoongo leleí ki he kakai tokolahi taha naʻe ala lavá.​—Luke 8:1.

8, 9. Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa Sīsū ʻi heʻene ngāué?

8 Kia Sīsū, ko hono fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá naʻe hangē ia ha meʻakaí. Ko e ngāué ni naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e ivi mo e mālohi. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho naʻe ngāue mātuʻaki mālohi ai ʻa Sīsū pea aʻu ʻo ʻikai ai hano taimi ke kai. (Sione 4:31-38) Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo fekauʻaki mo ʻene Tamaí. Ko e ʻuhinga ia naʻe lava ai ke ne pehē kia Sihova: “Kuó u fakalāngilangiʻi koe ʻi he māmaní, ʻi hono fakaʻosi ʻa e ngāue kuó ke tuku mai kiate au ke u faí.”​—Sione 17:4.

9 ʻOku hā mahino, naʻe fakatou ngāue mālohi ʻaupito ʻa Sihova mo Sīsū peá na ongoʻi fiefia mo fiemālie ʻi heʻena ngāué. ʻOku tau loto ke “hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá,” pea ʻoku tau loto ke ‘muimui ofi ʻi he topuvaʻe’ ʻo Sīsuú. (ʻEfesō 5:1; 1 Pita 2:21) Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau feinga mālohi ai mo fai hotau lelei tahá ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fai.

ʻOKU TOTONU KE FĒFĒ ʻETAU NGĀUÉ?

10, 11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha fakakaukau pau fekauʻaki mo ʻetau ngāué?

10 ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau ngāue mālohi ke tokoniʻi kitautolu mo hotau fāmilí. ʻOku tau loto ke ongoʻi lelei ʻi heʻetau ngāué, ka ʻe lava ke hoko eni ko ha pole. Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke tau faí kapau ʻoku ʻikai ke tau fiefia ʻi heʻetau ngāué?

Ko hono maʻu ha fakakaukau paú ʻe lava ke ne ʻai ha faʻahinga ngāue pē ke fakafiefia ange

11 Maʻu ha fakakaukau pau. Heʻikai nai ke tau malava ʻo liliu ʻa e feituʻu ʻoku tau ngāue aí pe ko e lahi ʻo ʻetau ngāué, ka ʻe lava ke tau liliu ʻetau fakakaukaú. Ko hono mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolú ʻe lava ke tokoni. Ko e fakatātaá: ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova mei he ʻulu ʻo e fāmilí ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hono fāmilí ʻi he lelei taha ʻo ʻene malavá. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e tokotaha ʻoku ʻikai malava ke ne tokonaki maʻa hono fāmilí “ʻokú ne kovi ange ai ʻi ha tokotaha taʻetui.” (1 Tīmote 5:8) Kapau ko ha ʻuluʻi fāmili koe, ʻokú ke ngāue mālohi ke tokonaki maʻa ho fāmilí. Pe ʻokú ke saiʻia pe ʻikai ʻi he faʻahinga ngāue ʻokú ke faí, ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he tokonaki maʻa ho fāmilí, ʻokú ke fakahōifuaʻi foki ai ʻa Sihova.

12. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he ngāue mālohí mo e faitotonú?

12 Ngāue mālohi mo faitotonu. ʻE lava ke ʻai ʻe he meʻá ni ke faingofua ange kiate koe ke ke fiefia ʻi hoʻo ngāué. (Palōveepi 12:24; 22:29) Ko e meʻa ʻe taha, ʻe malava ai ke falala atu kiate koe ho pule ngāué. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he kau pule ngāué ʻa e kau ngāue faitotonú, koeʻuhí heʻikai te nau kaihaʻa ʻa e paʻangá, meʻangāué, pe ko e taimí. (ʻEfesō 4:28) Ko e meʻa ʻoku toe mahuʻinga angé, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngāue mālohí mo hoʻo faitotonú. ʻE lava ke ke maʻu “ha konisēnisi faitotonu” koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtua ʻokú ke ʻofa aí.​—Hepelū 13:18; Kolose 3:22-24.

13. Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau faitotonu ʻi he ngāué?

13 Lāuʻilo ko ho ʻulungaanga ʻi he ngāué ʻe lava ke ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ha toe ʻuhinga ke ongoʻi lelei ai fekauʻaki mo ʻetau ngāué. (Taitusi 2:9, 10) ʻE toe lava ke hoko ʻo loto ai ha taha ʻi ho kaungāngāué ke ako Tohi Tapu koeʻuhi ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí.​—Lau ʻa e Palōveepi 27:11; 1 Pita 2:12.

KO E HĀ ʻA E NGĀUE ʻOKU TOTONU KE U FILÍ?

14-16. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki ai ʻi hono fili ha ngāué?

14 ʻOku ʻikai ke ʻi he Tohi Tapú ha lisi ʻo ha ngaahi ngāue ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke tali ʻe ha Kalisitiane. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo e ngāué. (Palōveepi 2:6) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe lava ke tau ʻeke hifo ʻa e ongo fehuʻí ko ení.

Kumi ha ngāue ʻe ʻikai fepaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová

15 ʻE fiemaʻu ʻi he ngāue ko ení ke u fai ha meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku hala? Kuo tau ako fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, hangē ko e kaihaʻá mo e loí. (ʻEkisoto 20:4; Ngāue 15:29; ʻEfesō 4:28; Fakahā 21:8) Ko ia ʻoku tau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei ha ngāue pē ʻoku fepaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová.​—Lau ʻa e 1 Sione 5:3.

16 ʻOku poupouʻi mo pouaki ʻe he ngāue ko ení ha tōʻonga ʻoku fakahalaiaʻi ʻe Sihova? Ko e fakatātaá, fēfē kapau ʻe tuʻuaki atu kiate koe ha ngāue ko ha tokotaha talitali kakai ʻi ha kilīniki fakatōtama? ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe hala ʻi he hoko ko ha tokotaha talitali kakaí. Ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova ki he fakatōtamá. Ko ia neongo heʻikai te ke fakahoko tonu ʻa e fakatōtamá, ʻikai te ke ongoʻi ʻi he vakai mai ʻa Sihova ʻokú ke kau ʻi he halaiá?​—ʻEkisoto 21:22-24.

17. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha fili ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá?

17 ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá, ʻe lava ke tau hoko ai ko e faʻahinga kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hepelū 5:14, ko e “faʻahinga ʻa ia fakafou ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻenau ngaahi mafai ʻiloʻiló kuo nau ako ai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá.” ʻEke hifo: ‘Kapau te u tali ʻa e ngāue ko ení, ʻe tūkia ai ʻa e niʻihi kehé? ʻE fiemaʻu ʻi he ngāué ni ke u mavahe mei hoku hoá mo e fānaú ʻo ʻalu ki ha fonua ʻe taha? ʻE uesia fēfē kinautolu ʻi he meʻa ko iá?’

“FAKAPAPAUʻI ʻA E NGAAHI MEʻA ʻOKU MAHUʻINGA ANGÉ”

18. Ko e hā ʻe lava ke hoko ai ko ha pole ʻa e nofoʻaki tokangataha ki heʻetau lotú?

18 ʻE lava ke faingataʻa ʻa hono fakamuʻomuʻa ʻetau lotu kia Sihová lolotonga ʻa e “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia” ko ení. (2 Tīmote 3:1) Ko hono maʻu ha ngāue pea tauhi maʻú ʻe lava ke hoko moʻoni ia ko ha pole. ʻOku fiemaʻu ke tau tokangaʻi ʻa hotau fāmilí, ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku muʻomuʻa ʻa ʻetau lotú. Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ke hoko ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻo fuʻu mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí. (1 Tīmote 6:9, 10) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé” pea tokonaki ʻi he taimi tatau maʻa hotau fāmilí?​—Filipai 1:10.

19. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e falala kia Sihová ke tau hoko ai ʻo mafamafatatau ʻi heʻetau ngāué?

19 Falala kakato kia Sihova. (Lau ʻa e Palōveepi 3:5, 6.) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú pea ʻokú ne tokanga lahi mai kiate kitautolu. (Saame 37:25; 1 Pita 5:7) ʻOku tala mai ʻe heʻene Folofolá: “Tuku ke hoko hoʻomou founga moʻuí ʻo ʻataʻatā mei he ʻofa ki he paʻangá, lolotonga ia hoʻomou fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú. He kuó ne [ʻOtuá] pehē: ‘ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.’” (Hepelū 13:5) ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ongoʻi hohaʻa maʻu pē fekauʻaki mo e tokonaki maʻa hotau fāmilí. Kuó ne toutou fakahaaʻi ʻe lava ke ne tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu ʻa hono kakaí. (Mātiu 6:25-32) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ngāué, ʻoku tau ako maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pea maʻu ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.​—Mātiu 24:14; Hepelū 10:24, 25.

20. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ke faingofua ʻa ʻetau moʻuí?

20 Tauhi ke huʻufataha ho matá. (Lau ʻa e Mātiu 6:22, 23.) ʻOku ʻuhinga ení ko e tauhi ke faingofua hoʻo moʻuí koeʻuhi ke ke lava ai ʻo huʻufataha ʻi he tauhi kia Sihová. ʻOku tau ʻiloʻi ʻe fakavalevale ke fakaʻatā ʻa e paʻangá, ko ha founga moʻui ʻoku lelei, pe ko e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika fakamuimui tahá ke hoko ʻo mahuʻinga ia kiate kitautolu ʻi heʻetau kaumeʻa mo e ʻOtuá. Ko ia, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku muʻomuʻá? Kuo pau ke tau feinga ʻaki ʻetau lelei tahá ke ʻoua ʻe ʻi ai hatau moʻua. Kapau ʻoku ʻosi ʻi ai hao moʻua, ʻai ha palani lelei ke fakasiʻisiʻi ia pe totongi ʻosi. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke toʻo ʻe he ngaahi meʻa fakamatelié ʻa e lahi ʻo hotau taimí mo e iví, pea heʻikai nai ke tau vaheʻi ha taimi ke lotu, ako, pe malanga ai. ʻI he ʻikai fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ke ne ʻai ke fihi ʻetau moʻuí, ʻoku tau loto ke ako ke fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa tefitó hangē ko e “meʻakai mo e valá.” (1 Tīmote 6:8) Pe ko e hā pē ʻa hotau tuʻungá, ʻoku lelei ke sivisiviʻi ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻi he taimi ki he taimi ke ʻilo ʻa e founga ʻe lava ke tau tauhi ke toe kakato ange ai kia Sihová.

21. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí?

21 Ngaahi meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāuefakapotopotoʻaki hotau taimí, iví, mo e ngaahi meʻa fakamatelié. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ko e ngaahi meʻa ʻoku siʻi honau mahuʻingá, hangē ko e akó pe paʻangá, te ne toʻo hotau taimi mahuʻingá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Mātiu 6:33) Ko e ngaahi fili ʻoku tau faí, ko ʻetau ngaahi tōʻongá, founga-tuʻumaʻu fakaʻahó, mo ʻetau ngaahi taumuʻá ʻoku fakahaaʻi kotoa ai ʻa e meʻa ʻoku muʻomuʻa ʻi hotau lotó.

NGĀUE MAHUʻINGA TAHA ʻE LAVA KE TAU FAÍ

22, 23. (a) Ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fai ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia ʻi heʻetau ngāué?

22 Ko e ngāue mahuʻinga taha ʻoku tau maʻú ko e tauhi kia Sihová mo hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻI he hangē ko Sīsuú, ʻoku tau loto ke fai ʻa meʻa kotoa ʻoku tau malavá ʻi he ngāue ko ení. Kuo hiki nai ʻa e niʻihi ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau malangá. ʻOku ako ʻe he niʻihi ha lea muli ke lava ai ʻo malanga ki he kakai ʻoku lea ʻi he lea ko iá. Talanoa mo e faʻahinga kuo nau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, pea ʻeke kiate kinautolu fekauʻaki mo ia. Te nau tala atu kuo hoko ʻo fakafiefia ange mo mohu ʻuhinga ange ai ʻenau moʻuí.​—Lau ʻa e Palōveepi 10:22.

Ko e tauhi kia Sihová ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí

23 ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo kitautolú kuo pau ke tau fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi ha ngāue pe naʻa mo hono maʻu ha ngaahi ngāue koeʻuhi pē ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻa hotau fāmilí. ʻOku ʻafioʻi eni ʻe Sihova, pea ʻokú ne houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ke tokangaʻi hotau fāmilí. Ko ia tau hokohoko atu kotoa ʻi he faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū ʻaki ʻa e ngāue mālohi, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻoku tau faí. Pea ʻofa ke tau manatuʻi ko ʻetau ngāue mahuʻinga tahá ko e tauhi kia Sihova mo hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE ʻomai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e fiefia moʻoni.