Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 3

Fili ʻa e Ngaahi Kaumeʻa ʻOku Nau ʻOfa ki he ʻOtuá

Fili ʻa e Ngaahi Kaumeʻa ʻOku Nau ʻOfa ki he ʻOtuá

“Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto.”​—PALŌVEEPI 13:20.

1-3. (a) Ko e hā ʻoku tau ako mei he Palōveepi 13:20? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fili fakapotopoto ʻa hotau ngaahi kaumeʻá?

 KUÓ KE fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻa e anga hono siofi ʻe ha pēpē ʻa ʻene ongo mātuʻá? Naʻa mo e ki muʻa ke ne leá, ʻokú ne puke ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne sio mo fanongo ki aí. ʻI heʻene fuʻu lahi haké, ʻoku fakanatula pē ʻa e kamata ke ne faʻifaʻitaki ki heʻene ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai fakaʻohovale ʻa e kamata ke fakakaukau mo fai ʻe he kakai lalahí foki ʻa e tōʻonga tatau mo e kakai ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi lahi mo iá.

2 ʻOku tau ako mei he Palōveepi 13:20: “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto.” ʻI hení, ko e foʻi fakakaukau ʻo e “ʻaʻeva” mo ha tahá ʻoku kau ki ai ʻa e fakamoleki ʻa e taimi mo ia. ʻOku ʻuhinga eni ki he meʻa lahi ange ʻi he ofi pē ki ha tokotaha. Naʻe pehē ʻe ha mataotao Tohi Tapu ko e ʻaʻeva mo ha tahá ʻoku kau ki ai ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e ʻofa ki he tokotaha ko iá mo e ongoʻi vāofi mo ia. ʻOku tākiekina lahi taha kitautolú ʻe he kakai ʻoku tau fakamoleki ʻa e taimi lahi mo iá, tautefito kapau ʻoku tau ongoʻi vāofi mo kinautolu.

3 ʻOku lava ke tākiekina kitautolu ʻe hotau ngaahi kaumeʻá ʻi ha founga lelei pe ʻi ha founga kovi. ʻOku hoko atu ʻa e Palōveepi 13:20: “Ko e tokotaha ʻokú ne feohi mo e valé ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate ia.” ʻI he lea faka-Hepeluú, ko e “feohi” mo ha tahá ʻe lava ke ʻuhinga iá ʻokú ke kaumeʻa mo e tokotaha ko iá. (Palōveepi 22:24) Ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá te nau fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau faitōnunga ai pē kiate ia. Ke tokoni kiate kitautolu ke tau fili fakapotopoto hotau ngaahi kaumeʻá, tau lāulea angé ki he faʻahinga kakai ʻoku fili ʻe Sihova ke nau hoko ko hono ngaahi kaumeʻá.

KO HAI ʻA E NGAAHI KAUMEʻA ʻO E ʻOTUÁ?

4. Ko e hā ko ha lāngilangi lahi ai ke hoko ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá? Ko e hā naʻe ui ai ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame “ko hoku kaumeʻá”?

4 Ko Sihova, ʻa e Hau ʻo e ʻUnivēsí, ʻokú ne ʻomai ʻa e faingamālie ke tau hoko ko hono kaumeʻa. Ko ha lāngilangi lahi eni. ʻOku filifili lelei ʻe Sihova ʻa hono ngaahi kaumeʻá. ʻOkú ne fili ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa mo tui kiate iá. Fakakaukau angé kia ʻĒpalahame. Naʻá ne mateuteu ke fai ha meʻa pē maʻá e ʻOtuá. Naʻe toutou fakahāhā ʻe ʻĒpalahame naʻá ne faitōnunga mo talangofua. Naʻe aʻu ʻo ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa hono foha ko ʻAisaké. Naʻe tui ʻa ʻĒpalahame “ʻe malava ʻe he ʻOtuá ke ne fokotuʻu hake ʻa ʻAisake mei he maté.” (Hepelū 11:17-19; Sēnesi 22:1, 2, 9-13) Naʻe faitōnunga ʻa ʻĒpalahame mo talangofua, pea naʻe ui ia ʻe Sihova ‘ko hoku kaumeʻa.’​—ʻAisea 41:8; Sēmisi 2:21-23.

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku mateaki kiate iá?

5 ʻOku vakai ʻa Sihova ki hono ngaahi kaumeʻá ʻoku nau mahuʻinga. Ko hono ngaahi kaumeʻá ʻoku nau tokanga lahi ange ke hoko ʻo mateaki kiate ia ʻi ha toe meʻa. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 22:26.) ʻOku nau mateaki mo talangofuá koeʻuhi ʻoku nau ʻofa kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻokú ne “kaumeʻa ofi mo e faitotonú,” ʻa e faʻahinga ʻoku talangofua kiate iá. (Palōveepi 3:32) ʻOku fakaafeʻi ʻe Sihova ʻa hono ngaahi kaumeʻá ke nau hoko ko e kau fakaafe makehe ʻi hono “tēnití.” ʻOkú ne fakaafeʻi kinautolu ke nau tauhi kiate ia pea ke nau lotu kiate ia ʻi ha faʻahinga taimi pē.​—Saame 15:1-5.

6. ʻOku lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻia Sīsū?

6 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku ʻofa ha taha ʻiate au, te ne tauhi ʻeku leá, pea ʻe ʻofa ʻeku Tamaí ʻiate ia.” (Sione 14:23) Ko ia ke hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihová, ʻoku toe fiemaʻu foki ke tau ʻofa ʻia Sīsū pea fai ʻa e meʻa naʻá ne akoʻi mai ke tau faí. Ko e fakatātaá, ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sīsū ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo ngaohi ākongá. (Mātiu 28:19, 20; Sione 14:15, 21) Koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻia Sīsū, ʻoku tau “muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.” (1 Pita 2:21) ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau fai ʻetau lelei tahá ke faʻifaʻitaki ki hono ʻAló ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau leaʻaki mo faí.

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakapapauʻi ko hotau ngaahi kaumeʻá ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova?

7 Ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová ʻoku nau faitōnunga, mateaki, mo talangofua, pea ʻoku nau ʻofa ʻi hono ʻAló. ʻOku tau fili ʻa e ngaahi kaumeʻa tatau mo ia ʻoku fili ʻe Sihová? Kapau ʻoku faʻifaʻitaki ho ngaahi kaumeʻá kia Sīsū pea nau femoʻuekina ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke hoko ko e tokotaha lelei ange pea mateaki ai pē kia Sihova.

AKO MEI HE NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻI HE TOHI TAPÚ

8. Ko e hā ʻokú ke saiʻia ai ʻi he kaumeʻa ʻa Lute mo Nāomí?

8 ʻI he Tohi Tapú, ʻe lava ke tau lau ai fekauʻaki mo e ngaahi kaumeʻa lahi, hangē ko e kaumeʻa ʻa Lute mo ʻene faʻē-ʻi-he-fonó, ʻa Nāomi. Ko e ongo fefiné ni naʻá na haʻu mei he fonua mo e puipuituʻa kehekehe, pea naʻe fuʻu motuʻa ange ʻa Nāomi ʻia Lute. Ka naʻá na hoko ʻo kaumeʻa vāofi koeʻuhí naʻá na fakatou ʻofa kia Sihova. ʻI he loto ʻa Nāomi ke mavahe mei he fonua ko Mōapé ʻo foki ki ʻIsilelí, “naʻe pīkitai ʻa Lute ʻiate ia.” Naʻá ne tala ange kia Nāomi: “Ko ho kakaí te nau hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:14, 16) Naʻe anga-ʻofa ʻaupito ʻa Lute kia Nāomi. ʻI heʻena aʻu ki ʻIsilelí, naʻe ngāue mālohi ʻa Lute ke tokangaʻi ʻa hono kaumeʻá. Naʻe ʻofa lahi ʻa Nāomi ʻia Lute peá ne fai ʻa e faleʻi lelei kiate ia. Naʻe fanongo kiate ia ʻa Lute, pea ko hono olá, naʻá na fakatou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi.​—Lute 3:6.

9. Ko e hā ʻoku maongo kiate koe fekauʻaki mo e kaumeʻa ʻa Tēvita mo Sionatané?

9 Ko Tēvita mo Sionatane ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga ia ʻe taha ʻo e kaumeʻa leleí ʻa ia naʻá na fakatou mateaki kia Sihova. Naʻe motuʻa ange ʻaki ʻe Sionatane ʻa e taʻu nai ʻe 30 ʻia Tēvita pea ko ia naʻe hoko hake ke tuʻi ki ʻIsilelí. (1 Sāmiuela 17:33; 31:2; 2 Sāmiuela 5:4) Neongo ia, ʻi heʻene ʻiloʻi kuo fili ʻe Sihova ʻa Tēvita ke ne hoko ko e tuʻí, naʻe ʻikai te ne ongoʻi meheka pe feʻauhi mo ia. ʻI hono kehé, naʻe fai ʻe Sionatane ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke poupouʻi ʻa Tēvita. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa Tēvitá, naʻe tokoniʻi ia ʻe Sionatane ke ne “maʻu ha mālohi ʻia Sihova.” Naʻe aʻu ʻo tuku ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko Tēvita. (1 Sāmiuela 23:16, 17) Ko ha kaumeʻa mateaki foki mo Tēvita. Naʻá ne palōmesi te ne tokangaʻi ʻa e fāmili ʻo Sionatané, pea naʻá ne fai ki he palōmesi ko iá naʻa mo e hili e mate ʻa Sionatané.​—1 Sāmiuela 18:1; 20:15-17, 30-34; 2 Sāmiuela 9:1-7.

10. Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e kaumeʻá mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e toko tolu Hepeluú?

10 Ko Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikoó ko e kaungāmeʻa Hepelū kinautolu ʻe toko tolu naʻe ʻave mei ʻapi ʻi heʻenau kei talavoú. ʻI he mamaʻo mei honau fāmilí, naʻa nau fetokoniʻaki ke nau faitōnunga ai pē kia Sihova. Ki mui ai, ʻi heʻenau lalahí, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí ʻi hono fekauʻi ʻe Tuʻi Nepukanesa ke nau lotu ki ha fuʻu ʻīmisi koula. Naʻe fakafisi ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō ke lotu ki he ʻīmisí pea nau tala ange ki he tuʻí: “ʻE ʻikai te mau tauhi ki ho ngaahi ʻotuá pe lotu ki he ʻīmisi koula kuó ke fokotuʻú.” ʻI hono ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí, ko e kaungāmeʻa ko eni ʻe toko tolú naʻa nau mateaki ai pē ki honau ʻOtuá.​—Taniela 1:1-17; 3:12, 16-28.

11. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe kaumeʻa lelei ʻa Paula mo Tīmoté?

11 ʻI he fetaulaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e talavou ko Tīmoté, naʻe lava ke ne sio naʻe ʻofa ʻa Tīmote kia Sihova peá ne tokanga moʻoni ki he fakatahaʻangá. Ko ia naʻe akoʻi ai ʻe Paula ʻa Tīmote ke ne tokoniʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. (Ngāue 16:1-8; 17:10-14) Naʻe ngāue mālohi ʻaupito ʻa Tīmote ʻo pehē ai ʻe Paula: “Naʻá ne ngāue fakatamaioʻeiki fakataha mo au ke laka ki muʻa ai ʻa e ongoongo leleí.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻe “tokanga moʻoni” ʻa Tīmote ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI heʻena ngāue mālohi fakataha ʻi he tauhi kia Sihová, naʻe kaumeʻa lelei ai ʻa Paula mo Tīmote.​—Filipai 2:20-22; 1 Kolinitō 4:17.

FOUNGA KE FILI AI HOTAU NGAAHI KAUMEʻÁ

12, 13. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau filifili lelei hotau ngaahi kaumeʻá naʻa mo e ʻi he fakatahaʻangá? (e) Ko e hā naʻe fai ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakatokanga ʻi he 1 Kolinitō 15:33?

12 ʻI he fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau ako ai mei hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea fetokoniʻaki ke kei faitōnunga ai pē. (Lau ʻa e Loma 1:11, 12.) Ka naʻa mo e ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau fili ke hoko ko hotau ngaahi kaumeʻa ofí. ʻOku tau maʻu ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine lelei ʻaupito mei he anga fakafonua mo e puipuituʻa kehekehe. ʻOku foʻou ʻa e niʻihi ki he fakatahaʻangá, lolotonga ia kuo tauhi ʻa e niʻihi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke tupulaki ai ʻa e vahaʻangatae ʻo ha taha mo Sihova, ʻo hangē pē ko e fiemaʻu ʻa e taimi ke momoho ai ʻa e fuaʻiʻakaú. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fefakahāhāʻaki ʻa e kātakí mo e ʻofá pea fili fakapotopoto maʻu pē ʻa hotau ngaahi kaumeʻá.​—Loma 14:1; 15:1; Hepelū 5:12–6:3.

13 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe malanga hake nai ha tuʻunga mafatukituki ʻi he fakatahaʻangá, pea ʻe fiemaʻu ai ke tau mātuʻaki tokanga. ʻE lava ke pehē ʻoku fai ʻe ha tokoua pe tuofefine ʻa e ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku hala. Pe ʻoku fakatupulekina nai ʻe ha taha ha fakakaukau lāunga ʻa ia ʻe lava ke fakatupu maumau ki he fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he meʻá ni, he naʻa mo e ʻuluaki senitulí, naʻe ʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he fakatahaʻangá. Ko hono moʻoní, naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi he taimi ko iá: “ʻOua naʻa takihalaʻi kimoutolu. Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.” (1 Kolinitō 15:12, 33) Naʻe toe fakatokanga ʻa Paula kia Tīmote ke tokanga fekauʻaki mo e faʻahinga ʻokú ne fili ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻa ofí. ʻOku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni.​—Lau ʻa e 2 Tīmote 2:20-22.

14. ʻE lava fēfē ke uesia hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻi heʻetau fili hotau ngaahi kaumeʻá?

14 Kuo pau ke tau maluʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻoku tau maʻú. Ko ia ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo kaumeʻa vāofi mo ha taha pē ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau tuí pea maumauʻi ʻa e vahaʻangatae ko iá. Hangē pē ko e ʻikai lava ke tau unu ha konga ulapa ʻi ha vinika pea ʻamanekina ke fonu vaí, heʻikai lava ke tau kaumeʻa mo e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá pea ʻamanekina ʻe faingofua ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú. ʻOku fiemaʻu ke tau filifili lelei hotau ngaahi kaumeʻa ofí.​—1 Kolinitō 5:6; 2 Tesalonaika 3:6, 7, 14.

ʻE lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa lelei ʻoku nau ʻofa kia Sihova

15. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke maʻu ai ha ngaahi kaumeʻa lelei ʻi he fakatahaʻangá?

15 ʻI he fakatahaʻangá, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e kakai ʻoku nau ʻofa moʻoni kia Sihova. ʻE lava ke nau hoko ko ho ngaahi kaumeʻa ofi. (Saame 133:1) ʻOua ʻe kumi ho ngaahi kaumeʻá ʻi he faʻahinga pē ʻokú ke toʻu pe puipuituʻa tatau mo iá. Manatuʻi naʻe taʻumotuʻa lahi ange ʻa Sionatane ʻia Tēvita, pea naʻe siʻi ange ʻa Lute ʻia Nāomi. ʻOku tau loto ke muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú: ‘Mou mātuʻaki fakaava atu homou lotó.’ (2 Kolinitō 6:13; lau ʻa e 1 Pita 2:17.) Pea ko e lahi ange hoʻo faʻifaʻitaki kia Sihová, ko e lahi ange ia ʻa e loto ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko ho kaumeʻá.

ʻI HE HOKO HA PALOPALEMA

16, 17. Kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha ʻi he fakatahaʻangá, ko e hā ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono faí?

16 ʻI he fāmili kotoa pē, ʻoku ʻi ai ʻa e angaʻitangata, fakakaukau mo e founga kehekehe ʻo hono fai ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku hoko foki eni ʻi ha fakatahaʻanga. Ko e kehekehe ko ení ʻokú ne ʻai ke fakamānako ʻa e moʻuí, pea ʻe lava ke tau feakoʻaki ai ʻa e meʻa lahi. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke fakatupunga ʻe heʻetau ngaahi faikehekehé ke ʻikai ke tau mahinoʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea tau mamahi ai ʻiate kinautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau hoko nai ai ʻo ʻita pe ongoʻi mamahi. (Palōveepi 12:18) Te tau tuku ke ʻai kitautolu ʻe he ngaahi palopalema ko iá ke tau loto-siʻi pe fakamamaʻo ai mei he fakatahaʻangá?

17 ʻIkai. Neongo kapau ʻe fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha ʻi ha faʻahinga founga, heʻikai ke tau fakamamaʻo mei he fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ko Sihova ʻa e toko taha naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú. Naʻá ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻuí mo e ngaahi meʻa kehé kotoa. ʻOkú ne tuha mo ʻetau ʻofá mo e mateakí. (Fakahā 4:11) Ko e fakatahaʻangá ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ke mālohi ʻetau tuí. (Hepelū 13:17) Heʻikai ʻaupito ke tau siʻaki ʻene meʻaʻofá koeʻuhí pē ko hano fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha.​—Lau ʻa e Saame 119:165.

18. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fetaulaki lelei mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

18 ʻOku tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea loto ke fetaulaki lelei mo kinautolu. ʻOku ʻikai ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e haohaoá mei ha taha, pea ʻoku totonu ke pehē pē mo kitautolu. (Palōveepi 17:9; 1 Pita 4:8) ʻOku tau fai kotoa ʻa e ngaahi fehālaaki, ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau hanganaki “fefakamolemoleʻaki loto-lelei.” (Kolose 3:13) Ko e ʻofá te ne taʻofi kitautolu mei hono liliu ha kiʻi taʻefemahinoʻaki ke hoko ko ha fuʻu palopalema. Ko e moʻoni, ʻi hano fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha, ʻe faingataʻa ke tuku ʻa e fakakaukau fekauʻaki mo iá. ʻOku faingofua ke ʻita mo tukulotoʻi ha ʻita ki he tokotaha ko iá. Ka ʻe ʻai pē kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau loto-mamahi mo loto-kona. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi heʻetau fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fakalotomamahiʻi kitautolu, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú, fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá, pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko ha vahaʻangatae lelei mo Sihova.​—Mātiu 6:14, 15; Luke 17:3, 4; Loma 14:19.

TAIMI ʻOKU TUʻUSI AI HA TAHÁ

19. Ko fē taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tuku ʻetau feohi mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá?

19 ʻI ha fāmili ʻofa, ʻoku fai ai ʻe he mēmipa taki taha ʻene tafaʻakí ke ʻai ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa. Kae fakakaukauloto atu ʻoku angatuʻu ha toko taha. ʻOku toutou feinga ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fāmilí ke tokoniʻi ia, ka ʻokú ne talitekeʻi ʻa e tokoní. Te ne fili nai ke mavahe mei ʻapi, pe ʻe fiemaʻu nai ia ʻe he ʻulu ʻo e fāmilí ke ne mavahe. ʻOku lava ke hoko ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he fakatahaʻangá. ʻE fili nai ʻe ha taha ke ne hanganaki fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová pea hoko ai ʻa e maumau ki he fakatahaʻangá. ʻOkú ne talitekeʻi ʻa e tokoní pea fakahaaʻi ʻi heʻene tōʻongá ʻoku ʻikai te ne kei loto ke hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻangá. Te ne fili nai ke ne mavahe mei he fakatahaʻangá, pe ʻe fiemaʻu nai ke tuʻusi ia. Kapau ʻoku hoko eni, ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke “tuku hoʻomou kei feohi” mo iá. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 5:11-13; 2 Sione 9-11) ʻOku lava ke mātuʻaki faingataʻa eni kapau ko hatau kaumeʻa ia pe ko ha mēmipa ʻo hotau fāmilí. Ka ʻi ha tuʻunga hangē ko ení, ko ʻetau mateaki kia Sihová kuo pau ke mālohi ange ia ʻi heʻetau mateaki ki ha toe taha pē.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 8.

20, 21. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi he fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau filifili lelei hotau ngaahi kaumeʻá?

20 Ko e fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí ko ha tokonaki anga-ʻofa ia meia Sihova. ʻOkú ne tauhi ʻa e fakatahaʻangá ke malu mei he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tokanga fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (1 Kolinitō 5:7; Hepelū 12:15, 16) ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová, koeʻuhi ko ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá, pea kia Sihova tonu. (1 Pita 1:15, 16) Pea ko e fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ki he tokotaha ʻoku ʻikai te ne kei hoko ko ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. Ko e akonaki mālohi ko ení ʻe tokoniʻi nai ai ia ke ne ʻiloʻi ʻoku hala ʻa e meʻa ʻokú ne faí pea ueʻi ai ia ke ne liliu. Ko e tokolahi ʻa ia naʻe tuʻusi ki muʻa kuo nau toe foki mai kia Sihova pea kuo talitali lelei māfana kinautolu ki he fakatahaʻangá.​—Hepelū 12:11.

21 ʻOku tākiekina kitautolu ʻi ha founga ʻe hotau ngaahi kaumeʻá. Ko ia ʻoku mahuʻinga ke tau filifili lelei kinautolu. Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he faʻahinga ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová, ʻe takatakaiʻi kitautolu ʻe he kakai ʻa ia ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke tau faitōnunga ai pē kiate ia ʻo taʻengata.