Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 6

Founga ʻo Hono Fili ʻEtau Fakafiefiá

Founga ʻo Hono Fili ʻEtau Fakafiefiá

“Fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.”​—1 KOLINITŌ 10:31.

1, 2. Ko e hā kuo pau ai ke tau tokanga ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻetau fakafiefiá?

 SIOLOTO atu ʻoku teu ke ke kai ha fuaʻiʻakau peá ke fakatokangaʻi ʻoku pala hano konga. Ko e hā ʻa e meʻa te ke faí? Te ke kai pē ia ʻe koe? Te ke lī ia? Pe te ke tuʻusi ʻa e konga ʻoku palá pea kai ʻa e konga ʻoku leleí?

2 ʻI he founga ʻe niʻihi, ʻoku meimei tatau ʻa e fakafiefiá mo e konga fuaʻiʻakau ko iá. ʻOku sai pē nai ʻa hono konga, ka ko hono konga lahi ʻoku kovi koeʻuhí ʻoku taʻetaau, fakamālohi, pe fakatēvolo. Ko ia ʻi hoʻo fili ʻa e fakafiefiá, ʻokú ke pehē: “Ko e meʻa pē ia ʻaʻaku. ʻE lava ke u fili pē ʻe au ha fakafiefia ʻoku ou loto ki ai”? Pe ʻokú ke pehē: “ʻOku kovi ʻa e fakafiefia kotoa pē”? Pe ʻokú ke filifili lelei ʻa hoʻo fakafiefiá, ʻo fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia ʻoku koví pea fiefia ʻi he fakafiefia ʻoku leleí?

3. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki ai ʻi hono fili ʻetau fakafiefiá?

3 ʻOku tau fiemaʻu kotoa ha mālōlō mo ha fakafiefia, pea ʻoku tau loto ke filifili lelei ia. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo leva pe ʻe lava fēfē ke uesia ʻe heʻetau fili ʻo e fakafiefiá ʻa ʻetau lotu kia Sihová.

“FAI ʻA E NGAAHI MEʻA KOTOA PĒ MAʻÁ E LĀNGILANGI ʻO E ʻOTUÁ”

4. Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ʻi he fili ʻo ʻetau fakafiefiá?

4 ʻI heʻetau fakatapui kia Sihová, ʻoku tau palōmesi ai te tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke tauhi kiate ia. (Lau ʻa e Tangata Malanga 5:4.) ʻOku tau palōmesi te tau “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.” (1 Kolinitō 10:31) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku tau fakatapui ki he ʻOtuá ʻi heʻetau mālōloó pe maʻu ʻa e fakafiefiá, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku tau ʻi he ngaahi fakatahá ai pe ʻi he ngāue fakamalangá.

5. Ko e hā ʻa e founga lotu ʻoku totonu ke tau fai kia Sihová?

5 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he moʻuí ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau lotu kia Sihová. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Paula ʻi heʻene pehē: “Mou ʻoatu homou sinó ko ha feilaulau ʻoku moʻui, toputapu pea mo fakahōifua ki he ʻOtuá.” (Loma 12:1) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Maʻake 12:30) ʻOku tau loto maʻu pē ke foaki ʻetau lelei tahá kia Sihova. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻi he feilaulauʻi ʻe he kakaí ha monumanu kia Sihová, naʻe ʻamanekina ke nau foaki ha monumanu ʻoku moʻui lelei. Kapau naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe fehālaaki ʻi he feilaulaú, naʻe ʻikai ke tali ia ʻe he ʻOtuá. (Livitiko 22:18-20) ʻI he founga meimei tatau, ʻe lava ke hoko ʻetau lotú ʻo taʻefakahōifua kia Sihova. Anga-fēfē?

6, 7. ʻE lava fēfē ke uesia ʻe heʻetau fakafiefiá ʻa ʻetau lotu kia Sihová?

6 ʻOku tala mai ʻe Sihova: “Kuo pau ke mou māʻoniʻoni, koeʻuhí he ʻoku ou māʻoniʻoni.” (1 Pita 1:14-16; 2 Pita 3:11) ʻE tali ʻe Sihova ʻa ʻetau lotú ʻo kapau pē ʻoku māʻoniʻoni, pe maʻa. (Teutalōnome 15:21) Ko ʻetau lotú heʻikai lava ke maʻa ʻo kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, hangē ko e ngaahi meʻa ʻoku taʻetāú, fakamālohí, pe fekauʻaki mo e tōʻonga fakatēvoló. (Loma 6:12-14; 8:13) Ka ʻe toe taʻefakahōifua kia Sihova kapau ʻoku tau fakaʻatā ke ʻai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ko iá ke tau fiefia. ʻOku lava ke ʻai ʻe he meʻá ni ke taʻemaʻa mo taʻefakahōifua ʻetau lotú kia Sihova pea ʻe lava ke ne maumauʻi lahi hotau vahaʻangatae mo iá.

7 Ko ia ʻe lava fēfē ke tau filifili fakapotopoto ʻetau fakafiefiá? Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻa e fakafiefia ʻoku ala talí mo ia ʻoku ʻikaí?

FEHIʻA ʻI HE MEʻA ʻOKU KOVÍ

8, 9. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakafiefia ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei aí? Ko e hā hono ʻuhingá?

8 ʻOku lahi ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e fakafiefia ʻoku ala maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻOku ala tali ʻa e niʻihi ki he kau Kalisitiané, ka ko e lahi ai ʻoku ʻikai ke ala tali. ʻUluakí, ʻai ke tau fakapapauʻi ʻa e faʻahinga fakafiefia ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí.

9 Ko e ngaahi heleʻuhila, uepisaiti, faiva he televīsoné, keimi vitiō mo e ngaahi hiva lahi ʻoku taʻetaau, fakamālohi, pe fakatēvolo. Ko e ngaahi meʻa ʻoku koví ʻoku faʻa fakaʻaliʻali ia ʻi ha founga ʻoku hā ngali ʻikai hano kovi pea aʻu ʻo fakaoli. Ka ʻoku tokanga ʻa e kau Kalisitiané ke talitekeʻi ʻa e fakafiefia ʻoku ʻikai ke tapua atu ai ʻa e ngaahi tuʻunga maʻa ʻa Sihová. (Ngāue 15:28, 29; 1 Kolinitō 6:9, 10) ʻI heʻetau talitekeʻi ʻa e fakafiefia peheé, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví.​—Saame 34:14; Loma 12:9.

10. Ko e hā ʻe lava ke iku ki ai ʻi hano fili ha fakafiefia ʻoku kovi?

10 Ka ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe hala ʻi he fakafiefia ʻoku fakamālohí, taʻetāú, pe fakatēvoló. ʻOku nau fakakaukau: ‘Ko e hā hano maumau? Heʻikai ʻaupito te u fai moʻoni ʻe au ʻa e ngaahi meʻa ko ení.’ Kapau ʻoku tau fakakaukau peheni, ʻoku tau kākaaʻi kitautolu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e lotó ʻoku kākā ange ia ʻi ha toe meʻa pea ʻoku holiholivale.” (Selemaia 17:9) Kapau ʻoku ʻai ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fakahōifua kia Sihová ke tau fiefia, ʻe lava fēfē ke tau pehē ʻoku tau fehiʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ení? Ko e lahi ange ʻenau ʻai ke tau fiefiá, ko e lahi ange ia ʻa e kamata ke tau tali ko e meʻa anga-maheni pē ia. ʻE vaivai ai ʻi ha taimi ʻa hotau konisēnisí pea tuku ʻene tā ʻo fai mai ha fakatokanga ʻi he teu ke tau fai ha fili ʻoku halá.​—Saame 119:70; 1 Tīmote 4:1, 2.

11. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Kalētia 6:7 ʻi he fili ʻetau fakafiefiá?

11 ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki.” (Kalētia 6:7) Ko ha foʻi moʻoni ia kapau te tau tuku ke fakafiefiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku koví, ko e moʻoni ʻe faifai atu pē ʻo tau fai ia. Ko e fakatātaá, kuo uesia lahi ʻe he fakafiefia taʻetāú ʻa e niʻihi ʻo nau fai ai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau. Ka ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau fili fakapotopoto ai ʻetau fakafiefiá.

NGĀUEʻAKI ʻA E TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPÚ ʻI HONO FAI ʻO E FILÍ

12. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo ʻetau fakafiefiá?

12 Ko e fakafiefia ʻe niʻihi ʻoku hā mahino ʻene taʻefakahōifua kia Sihová, pea ʻoku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ai. Kae fēfē ʻo kapau ʻoku ʻikai ke fuʻu hā mahino ia? ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha lisi ʻo ha ngaahi tuʻutuʻuni ki he meʻa ʻe lava mo ʻikai lava ke tau sio, fanongo ki ai, pe laú. ʻI hono kehé, ʻokú ne loto ke tau ngāueʻaki ʻa hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. (Lau ʻa e Kalētia 6:5.) ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ʻa ia, ko e ngaahi foʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻokú ne akoʻi mai ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻá. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ki hono akoʻi ʻa hotau konisēnisí. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi “ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová” koeʻuhi ke tau lava ai ʻo fai ha ngaahi fili ʻa ia ʻe fakahōifua kiate ia.​—ʻEfesō 5:17.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi hono fili ʻetau fakafiefiá

13. Ko e hā ʻoku fai ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi fili kehekehe fekauʻaki mo e fakafiefiá? Ka ko e hā ʻoku mahuʻinga ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiané?

13 ʻOku faʻa hoko, ko e meʻa ʻoku fili ʻe ha Kalisitiane fekauʻaki mo e fakafiefiá ʻoku kehe ia mei he meʻa ʻoku fai ʻe ha taha kehe. Ko e hā hono ʻuhinga? Ko e moʻoni, ʻoku tau saiʻia kotoa ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. Pehē foki, ko e meʻa nai ʻoku ala tali ʻe ha tokotaha ʻe ʻikai nai ala tali ia ʻe ha tokotaha kehe. Naʻa mo ia, ke fai ha ngaahi fili lelei, kuo pau ke tataki ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Filipai 1:9) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni ke tau filifili ʻa e fakafiefia ʻa ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá.​—Saame 119:11, 129; 1 Pita 2:16.

14. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e founga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa e taimí? (e) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Paula ki he kau Kalisitiané?

14 Ko e toe meʻa ʻe taha ke fakakaukau ki aí ko e lahi ʻo e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he fakafiefiá. ʻE lava ke fakahaaʻi heni pe ʻoku mahuʻinga fēfē kiate kitautolu ʻa e fakafiefiá. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko ʻetau ngāue kia Sihová ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Mātiu 6:33.) Ka ʻi he ʻikai ke ʻiloʻí, ʻe lava ke tau fakaʻatā ke toʻo ʻe he fakafiefiá ʻa e konga lahi ʻo hotau taimí. Naʻe akonaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiané: “Tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.” (ʻEfesō 5:15, 16) Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fokotuʻu ha fakangatangata ki he lahi ʻo e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he fakafiefiá pea fakapapauʻi maʻu pē ko ʻetau ngāue ki he ʻOtuá ʻa e meʻa muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí.​—Filipai 1:10.

15. ʻOku anga-fēfē ʻetau maluʻi kitautolu mei he fakafiefia ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová?

15 ʻOku hā mahino, kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e fakafiefia ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová. Kae fēfē ʻa e fakafiefia ʻoku tau veiveiua nai aí? ʻOku kei fiemaʻu pē ke tau tokanga? Fakakaukau angé fekauʻaki mo ení. Kapau ʻokú ke luelue ʻi ha kiʻi hala ʻi he moʻungá, te ke ʻalu ʻi he ofi taha te ke ala lavá ki he tapaʻi-moʻungá? ʻIkai. Kapau ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi hoʻo moʻuí, te ke fakamamaʻo mei he fakatuʻutāmakí. ʻOku meimei tatau ia mo ʻetau fili ʻa e fakafiefiá. ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Fakatafoki ho vaʻé mei he meʻa ʻoku koví.” (Palōveepi 4:25-27) Ko ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku koví, ka ʻoku tau toe fakamamaʻo foki mei ha fakafiefia pē ʻoku tau mahaloʻi ʻe ʻikai nai ke lelei kiate kitautolu pea ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová.

MAʻU ʻA E VAKAI ʻA SIHOVÁ

16. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová? (e) ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ʻoku tau fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová?

16 Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko kimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihová, mou fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví.” (Saame 97:10) ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sihová. ʻEke hifo kiate koe ʻa e founga hono tokoniʻi koe ʻe he meʻa ʻokú ke akó ke ke vakai ai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi ha “ʻelelo loi, mo e nima ʻa ia ʻokú ne lingi ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá, ko ha loto ʻokú ne faʻufaʻu ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu, mo e vaʻe ʻoku lele fakavave ki he koví.” (Palōveepi 6:16-19) ʻOku tau ʻilo kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he “fehokotaki fakasino taʻetaau, . . . tauhi ʻaitoli, fakahaʻele fakafaʻahikehe, . . . meheka, ʻita tōlili, . . . loto-kovi, konā, ngaahi paati uatau, mo e ngaahi meʻa hangē ko ʻení.” (Kalētia 5:19-21) ʻOkú ke sio ki he founga ʻe lava ai ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ko ení ʻi hoʻo filifili ʻa hoʻo fakafiefiá? ʻOku tau loto ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau moʻuí, fakatouʻosi ʻi he taimi ʻoku tau feohi ai mo e niʻihi kehé mo e taimi ʻoku tau nofo tokotaha aí. (2 Kolinitō 3:18) Ko hono moʻoní, ko e ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi heʻetau toko tahá ʻoku faʻa fakahaaʻi ai pe ko e tokotaha fēfē moʻoni kita.​—Saame 11:4; 16:8.

17. Ki muʻa ke fili ʻa e fakafiefiá, ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifó?

17 Ko ia ai, ʻi hoʻo fili ʻa e fakafiefiá, ʻeke hifo: ‘ʻE anga-fēfē hono uesia ʻa hoku vahaʻangatae mo Sihová ʻi heʻeku filí? Te ne uesia fēfē ʻa hoku konisēnisí?’ Tau sivisiviʻi angé ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fili ʻa e fakafiefiá.

18, 19. (a) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Paula ki he kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he fili ʻo ʻetau fakafiefiá?

18 ʻI heʻetau fili ʻetau fakafiefiá, ʻoku tau fili ai ʻa e meʻa ke fakafonuʻaki hotau ʻatamaí. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻIlonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mafatukitukí, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻá, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻofeiná, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lauʻi leleí, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí, pea ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taau ke fakahīkihikiʻí, hokohoko atu ʻa e tokanga ki he ngaahi meʻá ni.” (Filipai 4:8) ʻI heʻetau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei ko iá, ʻe lava ai ke tau pehē: “ʻOfa ke hoko ʻa e ngaahi lea ʻa hoku ngutú mo ʻeku fakalaulaulotó ʻo fakahōifua kiate koe, ʻe Sihova.”​—Saame 19:14.

19 ʻEke hifo: ‘Ko e hā ʻoku ou fakafonuʻaki hoku ʻatamaí? Hili ʻa e sio ʻi ha foʻi faiva pe polokalama pau, ʻoku ou maʻu ha fakakaukau lelei mo fakaivifoʻou? ʻOku ou ongoʻi nonga, ʻo maʻu ha konisēnisi lelei? (ʻEfesō 5:5; 1 Tīmote 1:5, 19) ʻOku ou ongoʻi tauʻatāina ke lotu kia Sihova? Pe ʻoku ou ongoʻi kovi? Naʻe ʻai au ʻe he fakafiefiá ke u fakakaukau fekauʻaki mo e fakamālohí pe ko e ngaahi meʻa taʻetāú? (Mātiu 12:33; Maʻake 7:20-23) ʻI he fakafiefia ʻoku ou filí, ʻoku hoko ai ʻo “fakafuo [au] ki he fokotuʻutuʻu ko ení”?’ (Loma 12:2) Ko ʻetau tali faitotonú ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke tauhi ai ke mālohi ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku tau loto ke lotu ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé: “Leʻei ange ʻa hoku matá ke ʻoua ʻe sio ki he meʻa ʻoku taʻeʻaongá.” *​—Saame 119:37.

KO ʻETAU FILÍ ʻOKU UESIA AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

20, 21. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakakaukau ki he ongoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau fili ʻetau fakafiefiá?

20 Ko ha toe tefitoʻi moʻoni mahuʻinga eni ʻe taha ke manatuʻi: “ʻOku ngofua ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ke fakatupu langa hake ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne hanganaki kumi, ʻo ʻikai ki he lelei pē ʻaʻaná, ka ki he lelei ʻa e tokotaha kehé.” (1 Kolinitō 10:23, 24) Koeʻuhí pē ko ʻetau tauʻatāina ke fai ha meʻá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia aí ʻoku totonu ke tau fai ia. Kuo pau ke tau fakakaukau fakalelei ki he founga hono uesia ʻe heʻetau filí ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

21 ʻOku ʻikai ke tatau ʻa e konisēnisi ʻo e tokotaha kotoa. Ko e fakatātaá, ʻe fakaʻatā nai koe ʻe ho konisēnisí ke ke sio ʻi ha polokalama pau ʻi he televīsoné. Ka ʻokú ke toki ʻilo ʻoku fakahohaʻasi ʻi he polokalama tatau ʻa e konisēnisi ʻo ho tokouá pe tuofefiné. Ko e hā te ke faí? Neongo ʻokú ke maʻu ʻa e totonu ke sio ai, te ke fili nai ke ʻoua. Ko e hā hono ʻuhingá? He ʻoku ʻikai te ke loto ke ‘faiangahala ki ho fanga tokouá’​—pe aʻu ʻo “faiangahala ai kia Kalaisi.” (1 Kolinitō 8:12) ʻOku ʻikai ke tau loto ke fai ha meʻa ʻe tūkia ai hotau kaungā-Kalisitiané.​—Loma 14:1; 15:1; 1 Kolinitō 10:32.

22. ʻE anga-fēfē ʻetau fakahaaʻi ʻoku tau fakaʻatuʻi ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fili kuo fai ʻe he kau Kalisitiane kehé?

22 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fēfē kapau ʻoku ʻikai ke fakaʻatā koe ʻe ho konisēnisí ke ke sio, lau, pe fai ha meʻa ʻoku ongoʻi ʻe ha tokotaha kehe ia ʻoku ala tali? Koeʻuhi ʻokú ke ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki ho tokouá, heʻikai te ke tenge ia ke ne fai ʻa e fili tatau mo koe. Ko ha tokotaha ʻoku fakaʻuli ʻi ha meʻalele ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fakaʻuli vave ange pe māmālie ange nai ʻa e niʻihi ʻiate ia ka ʻoku nau kei hoko pē ko e kau fakaʻuli lelei. ʻI ha founga meimei tatau, ko koe mo ha tokoua ʻe taha ʻokú mo fakatou muimui nai ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ka ʻoku kiʻi kehekehe hoʻomo fakakaukaú fekauʻaki mo e fakafiefia ʻoku ala talí.​—Tangata Malanga 7:16; Filipai 4:5.

23. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau filifili lelei ʻetau fakafiefiá?

23 Ko ia ai, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau filifili lelei ʻetau fakafiefiá? ʻI heʻetau ngāueʻaki hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea tau tokanga moʻoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, te tau filifili lelei ia. Pea te tau ongoʻi fiefia he ʻoku tau fai “ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.”

^ ʻE lava ke tau maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni lahi ange ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he fili ʻo e fakafiefiá ʻi he Palōveepi 3:31; 13:20; ʻEfesō 5:3, 4; mo e Kolose 3:5, 8, 20.