Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 5

Founga ke Hanganaki Mavahe Ai mei he Māmaní

Founga ke Hanganaki Mavahe Ai mei he Māmaní

“ʻOku ʻikai ko ha konga kimoutolu ʻo e māmaní.”​—SIONE 15:19.

1. Ko e hā naʻe hohaʻa ki ai ʻa Sīsū ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá?

 KO E pō eni ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe teu ke ne mavahe mei heʻene kau ākongá, pea naʻá ne hohaʻa ʻo fekauʻaki mo honau kahaʻú. Naʻá ne tala kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai ko ha konga kimoutolu ʻo e māmaní.” (Sione 15:19) Ki mui ai, naʻá ne lotu ki heʻene Tamaí fekauʻaki mo kinautolu, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní, ʻo hangē pē ko e ʻikai ko ha konga au ʻo e māmaní.” (Sione 17:15, 16) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú?

2. Ko e hā ʻa e ‘māmani’ naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo iá?

2 ʻI hení, ko e “māmaní” ʻoku ʻuhinga ia ki he kakai ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané. (Sione 14:30; ʻEfesō 2:2; Sēmisi 4:4; 1 Sione 5:19) ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo ‘ʻikai ko ha konga ʻo e māmaní’? ʻI he vahé ni, te tau lāulea ai ki he ngaahi founga ʻe niʻihi: ʻOku tau hanganaki mateaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tuʻu-ʻatā, ʻa ia, ʻoku ʻikai ke tau kau ki ha faʻahi ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. ʻOku tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní. ʻOku taau ʻa hotau valá mo e teuteú, pea ʻoku tau mafamafatatau ʻi heʻetau vakai ki he paʻangá. ʻOku tau toe tui ʻa e teunga tau ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 16.

MATEAKI KI HE PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki he meʻa fakapolitikalé?

3 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne sio ki he lahi ʻa e palopalema ʻa e kakaí mo e ʻikai ke ʻi ha tuʻunga faingofua ʻa ʻenau moʻuí. Naʻá ne tokanga moʻoni kiate kinautolu pea loto ke tokoniʻi kinautolu. Naʻá ne hoko ko ha taki fakapolitikale? ʻIkai. Naʻá ne ʻiloʻi ko e meʻa naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe he kakaí ko e Puleʻanga pe founga-pule ʻa e ʻOtuá. ʻE hoko ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ko iá, pea ko e Puleʻangá ʻa e kaveinga tefito ʻo ʻene malangá. (Taniela 7:13, 14; Luke 4:43; 17:20, 21) Naʻe ʻikai ke kau ʻa Sīsū ʻi he meʻa fakapolitikalé, pea naʻá ne hanganaki tuʻu-ʻatā maʻu pē. ʻI he taimi naʻe ʻi he ʻao ai ʻo e Kōvana Loma ko Ponitō Pailató ʻa Sīsuú, naʻá ne pehē: “Ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení.” (Sione 18:36) Naʻe tuʻu-ʻatā foki mo ʻene kau ākongá. Ko e tohi ko e On the Road to Civilization naʻe pehē ai ko e muʻaki kau Kalisitiané “naʻe ʻikai te nau maʻu ha lakanga fakapolitikale.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku tui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he meʻa tatau. ʻOku tau poupou mateaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e māmaní.​—Mātiu 24:14.

ʻOkú ke malava ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ke poupou mateaki ai ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

4. ʻOku anga-fēfē ʻa e poupou ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

4 Ko e kau fakafofongá ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa honau puleʻangá ʻi ha fonua muli, ko ia ʻoku ʻikai ai te nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e fonua ko iá. Ko e kau paní, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvaní, ʻoku nau ʻi ha tuʻunga meimei tatau. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane paní: “Ko e kau fakafofonga kimautolu ʻo fetongi ʻa Kalaisi.” (2 Kolinitō 5:20) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau paní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi ʻīsiu fakapolitikale mo fakapuleʻanga ʻa e māmani ko ení. (Filipai 3:20) ʻI hono kehé, kuo tokoniʻi ʻe he kau paní ʻa e kakai ʻe laui miliona ke nau ako fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e “fanga sipi kehe,” ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau poupou ki he kau paní. Ko kinautolu foki ʻoku nau hanganaki tuʻu-ʻatā. (Sione 10:16; Mātiu 25:31-40) ʻOku hā mahino, heʻikai kau ha Kalisitiane moʻoni ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e māmani ko ení.​—Lau ʻa e ʻAisea 2:2-4.

5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ʻikai kau ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi he taú?

5 Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau vakai ki he ngaahi kaungātuí kotoa ko honau fāmili pea ʻoku nau fāʻūtaha ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fonua pe puipuituʻa ʻoku nau haʻu mei aí. (1 Kolinitō 1:10) Kapau te tau ʻalu ʻi he taú, te tau faitau ai mo hotau fāmilí tonu, ʻa hotau kaungātuí, ʻa ia naʻe fekauʻi mai ʻe Sīsū ke tau ʻofa aí. (Sione 13:34, 35; 1 Sione 3:10-12) ʻIkai ngata aí, naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau ʻofa ʻo aʻu ki honau ngaahi filí.​—Mātiu 5:44; 26:52.

6. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihová ki he ngaahi puleʻangá?

6 Neongo ʻoku tau hanganaki tuʻu-ʻatā ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ngāue mālohi ke hoko ko e tangataʻifonua lelei. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he puleʻangá ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene ngaahi laó pea totongi ʻetau ngaahi tukuhaú. Ka ʻoku tau fakapapauʻi maʻu pē ke ʻoange “ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.” (Maʻake 12:17; Loma 13:1-7; 1 Kolinitō 6:19, 20) Ko e “ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá” ʻoku kau ai ʻa ʻetau ʻofa kiate iá, ko ʻetau talangofuá, mo ʻetau lotú. ʻOku tau loto-lelei ke mole ʻa ʻetau moʻuí kae ʻikai ke talangataʻa kia Sihova.​—Luke 4:8; 10:27; lau ʻa e Ngāue 5:29; Loma 14:8.

TALITEKEʻI ʻA E “LAUMĀLIE ʻO E MĀMANÍ”

7, 8. Ko e hā ʻa e “laumālie ʻo e māmaní,” pea ʻoku anga-fēfē ʻa ʻene uesia ʻa e kakaí?

7 Ke mavahe mei he māmani ʻo Sētané ʻoku ʻuhinga iá heʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e “laumālie ʻo e māmaní” ke ne puleʻi kitautolu. Ko e laumālie ko iá ko e anga ia ʻo e fakakaukau mo e tōʻonga ʻoku haʻu meia Sētané, pea ʻokú ne puleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau tauhi kia Sihová. Ka ʻoku talitekeʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e fakakaukau ko ení. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Paulá, “kuo tau tali eni, ʻo ʻikai ko e laumālie ʻo e māmaní, ka ko e laumālie ʻa ia ʻoku mei he ʻOtuá.”​—1 Kolinitō 2:12; ʻEfesō 2:2, 3; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 17.

8 Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau siokita, hīkisia, mo angatuʻu. ʻOkú ne ʻai kinautolu ke nau fakakaukau ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku loto ʻa Sētane ke fai ʻe he kakaí ha meʻa pē ʻoku nau loto ki ai ʻo ʻikai fakakaukau ki hono ngaahi nunuʻá. Te ne saiʻia ke tui ʻa e kakaí ko e “holi ʻo e kakanó pea mo e holi ʻo e matá” ʻa e ongo meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. (1 Sione 2:16; 1 Tīmote 6:9, 10) ʻOku feinga mālohi ʻa e Tēvoló ke takihalaʻi tautefito ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá pea ke kākaaʻi kitautolu ke tau fakakaukau ʻo hangē ko ʻene fakakaukaú.​—Sione 8:44; Ngāue 13:10; 1 Sione 3:8.

9. ʻE lava fēfē ke uesia kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?

9 Hangē ko e ʻea ʻoku tau mānavaʻakí, ko e laumālie ʻo e māmaní ʻoku takatakai ʻiate kitautolu. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ngāue mālohi ke talitekeʻi ʻa e laumālie ko iá, te ne uesia kitautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 4:23.) ʻE lava ke kamata eni ʻi he ngaahi founga ʻoku hā ngali ʻikai hano maumau, hangē ko hono fakaʻatā ke tākiekina kitautolu ʻe he fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihová. (Palōveepi 13:20; 1 Kolinitō 15:33) Pe ʻe lava ke uesia kitautolu ʻe he ngaahi meʻa hangē ko e ʻata fakalieliá, tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, pe ko e ngaahi sipoti feʻauʻauhi lalahí.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 18.

10. ʻE lava fēfē ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní?

10 ʻE lava fēfē leva ke tau fakaʻehiʻehi mei hono puleʻi ʻe he laumālie ʻo e māmaní? ʻOku fiemaʻu ke tau nofo ofi kia Sihova pea tuku ke tataki kitautolu ʻe hono potó. Kuo pau ke tau lotu maʻu pē ʻo kole ʻa hono laumālie māʻoniʻoní pea hanganaki femoʻuekina ʻi heʻetau ngāue kiate iá. Ko Sihova ʻa e Tokotaha mālohi taha ʻi he ʻunivēsí. ʻOku tau tuipau ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní.​—1 Sione 4:4.

ʻAI VALA ʻI HA FOUNGA ʻOKU FAKALĀNGILANGIʻI AI ʻA E ʻOTUÁ

11. Kuo anga-fēfē hono tākiekina ʻe he laumālie ʻo e māmaní ʻa e anga ʻo e ʻai vala ʻa e kakaí?

11 ʻOku tau toe fakahāhā ʻoku ʻikai ko ha konga kitautolu ʻo e māmaní ʻi hotau valá mo e teuteú. ʻOku ʻai vala ʻa e kakai tokolahi ʻi he māmaní ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá, ke langaʻi ha ngaahi fakakaukau taʻetaau ʻi he niʻihi kehé, ke fakahāhā ʻa e angatuʻu ki he sōsaietí, pe ke fiehā ʻaki ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻoku nau maʻú. ʻOku ʻikai ke tokanga ʻa e kakai ʻe niʻihi pe ʻoku nau hā fēfē. ʻOku nau fili nai ke ʻaiʻainoaʻia pe ʻuli. Heʻikai lava ke tau fakaʻatā ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ení ke ne tākiekina ʻa ʻetau fili ʻo e valá mo e teuteú.

ʻOku ou ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova ʻi he anga ʻo ʻeku ʻai valá?

12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi ʻa e meʻa te tau tuí?

12 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku tau loto maʻu pē ke ʻai vala ʻi ha founga ʻa ia ʻoku maau, maʻa, ʻi he tuʻunga lelei, pea feʻungamālie mo e meʻa ʻoku faí. ʻOku tau ʻai vala fakataha mo e “anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei,” koeʻuhi ke fakahaaʻi ai ʻetau “anga-līʻoa ki he ʻOtuá.”​—1 Tīmote 2:9, 10; Sute 21.

13 Ko e anga ʻo ʻetau ʻai valá ʻe lava ke uesia ai ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e niʻihi kehé kia Sihova mo ʻene kakaí. ʻOku tau loto ke fai ʻa e “ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.” (1 Kolinitō 10:31) ʻOku kau ʻi he anga-fakanānaá ʻa e fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ongoʻi mo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻa hotau valá pe fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke hā atu ʻakí, ʻoku tau manatuʻi ko ʻetau ngaahi filí ʻoku uesia ai ʻa e kakai kehé.​—1 Kolinitō 4:9; 2 Kolinitō 6:3, 4; 7:1.

14. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki ai ʻi hono fili hotau vala ki he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané?

14 ʻOku fēfē ʻetau ʻai valá ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki heʻetau ngaahi fakatahá pe ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOku tau tohoakiʻi mai ʻa e tokanga lahi kiate kitautolu? ʻOku mā ʻa e niʻihi kehé ʻi hotau valá? ʻOku tau ongoʻi ko e anga ʻo ʻetau ʻai valá ʻoku ʻikai ke kau ai ha taha ka ko e meʻa pē ia ʻatautolu? (Filipai 4:5; 1 Pita 5:6) Ko e moʻoni, ʻoku fakanatula pē ʻetau loto ke hā leleí, ka ko e ngaahi meʻa te ne ʻai moʻoni ke tau hā matamataleleí ko hotau ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Ko e ngaahi ʻulungaanga eni ʻoku sio mai ki ai ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai kiate kitautolú. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi hotau lotó, “ʻa e tangata fufū ʻo e lotó . . . , ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá.”​—1 Pita 3:3, 4.

15. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tala mai ai ʻe Sihova ʻa e founga tofu pē ke tau ʻai vala aí mo e anga ʻo ʻetau hā atú?

15 Kuo ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ha lisi ʻo ha ngaahi tuʻutuʻuni ki he meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke tau tuí. ʻI hono kehé, kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu, ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. (Hepelū 5:14) ʻOkú ne loto ke fakatefito ʻetau ngaahi filí, pe ʻoku lahi pe siʻi, ʻi heʻetau ʻofa kiate ia mo e niʻihi kehé. (Lau ʻa e Maʻake 12:30, 31.) ʻI he māmaní kotoa, ʻoku ʻai vala ai ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he founga kehekehe ʻo fakatuʻunga ʻi honau anga fakafonuá pea ʻi he meʻa ʻoku nau saiʻia fakafoʻituitui aí. Ko e kehekehe ko ení ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakaivifoʻou.

VAKAI MAFAMAFATATAU KI HE PAʻANGÁ

16. ʻOku anga-fēfē ʻa e fepaki ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he paʻangá mo e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú? Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifó?

16 ʻOku loto ʻa Sētane ke fakakaukau ʻa e kakaí ko e paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié ʻa e meʻa te ne ʻai kinautolu ke nau fiefiá, ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke moʻoni eni. ʻOku tau falala ki he lea ʻa Sīsuú: “Naʻa mo hono maʻu ʻe ha taha ha meʻa lahi, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ʻene moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú.” (Luke 12:15) Heʻikai lava ke ʻai kitautolu ʻe he paʻangá ke tau fiefia moʻoni. Heʻikai lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ha ngaahi kaumeʻa moʻoni, nonga moʻoni, pe moʻui taʻengata. Ko e moʻoni, ʻoku tau fiemaʻu ha ngaahi meʻa fakamatelie, pea ʻoku tau loto ke fiefia ʻi heʻetau moʻuí. Ka naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū te tau fiefia kapau ʻoku tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá pea kapau ko ʻetau lotú ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. (Mātiu 5:3; 6:22, fakamatala ʻi lalo) ʻEke hifo kiate koe: ‘Kuo uesia au ʻe he vakai ʻa e māmaní ki he paʻangá? Ko e paʻangá ʻa e meʻa tefito ʻoku ou fakakaukau pe talanoa ki aí?’​—Luke 6:45; 21:34-36; 2 Sione 6.

17. ʻE lava fēfē ke laka ki muʻa ʻa hoʻo moʻuí kapau te ke talitekeʻi ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he paʻangá?

17 Kapau ʻoku tau tokangataha ki he tauhi kia Sihová pea talitekeʻi ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he paʻangá, ʻe mohu ʻuhinga ʻa ʻetau moʻuí. (Mātiu 11:29, 30) Te tau fiemālie pea nonga ʻa hotau ʻatamaí mo e lotó. (Mātiu 6:31, 32; Loma 15:13) ʻE siʻi ʻa ʻetau loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié. (Lau ʻa e 1 Tīmote 6:9, 10.) Te tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he foaki atú. (Ngāue 20:35) Pea ʻe ʻomai ʻi heʻetau founga moʻuí ʻa e taimi lahi ange ke feohi ai mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. ʻE aʻu nai ai ʻo tau mohe lelei ange.​—Tangata Malanga 5:12.

“TEUNGA TAU KAKATO”

18. Ko e hā ʻoku feinga ʻa Sētane ke ne fai kiate kitautolú?

18 ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha hotau vahaʻangatae mo Sihová, ko ia kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau malavá ke maluʻi ia. ʻOku tau faitau “mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu.” (ʻEfesō 6:12) Ko Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ʻoku ʻikai te nau loto ke tau fiefia pe moʻui taʻengata. (1 Pita 5:8) Ko e ngaahi fili mālohi ko ení ʻoku nau faitau mo kitautolu, ka ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau ikuna ʻi he faitaú!

19. ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻi he ʻEfesō 6:14-18 ʻa e “teunga tau” ʻo ha Kalisitiane?

19 ʻI he kuonga muʻá, naʻe tui ʻe he kau sōtiá ʻa e teunga tau ke maluʻi kinautolu ʻi he malaʻe taú. ʻI ha founga meimei tatau, kuo pau ke tau tui ʻa e “teunga tau” kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú. (ʻEfesō 6:13) Te ne maluʻi kitautolu. ʻOku tau lau fekauʻaki mo e teunga tau ko ení ʻi he ʻEfesō 6:14-18: “Ko ia ai, mou tuʻu maʻu, ʻo mou fakamaʻu ki homou kongalotó ʻa e leta ko e moʻoní, ʻo mou tui ʻa e sifa-fatafata ko e māʻoniʻoní, pea mou tui ʻi homou vaʻé ʻa e sū ko e mateuteu ke talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e melinó. Tuku kehe ʻa e meʻá ni kotoa, mou toʻo hake ʻa e pā lahi ko e tuí, ʻa ia ʻe malava ai ke mou tāmateʻiʻaki ʻa e ngaahi ngahau vela kotoa ʻa e tokotaha fulikivanú. Pehē foki, mou tali ʻa e tatā ko e fakamoʻuí, pea mo e heletā ʻo e laumālié, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá, lolotonga ia hoʻomou hokohoko atu ʻa e lotu ʻi he taimi kotoa pē ʻi he laumālié, ʻo faiʻaki ʻa e faʻahinga lotu mo e hū tōtōaki kotoa pē.”

20. Ko e hā kuo pau ke tau fai koeʻuhi ke tokoniʻi kitautolu ʻe he “teunga tau”?

20 Kapau ʻoku ngalo ʻi ha sōtia ha konga ʻo hono teunga taú pea tuku ʻo ʻikai maluʻi ha konga ʻo hono sinó, ko e konga ia ʻe ʻohofi ʻe hono filí. Kapau ʻoku tau loto ke maluʻi kitautolu ʻe hotau “teunga tau,” heʻikai lava ke tau fakangaloʻi ha konga ʻe taha. ʻOku fiemaʻu ke tau tui ia ʻi he taimi kotoa pē pea tauhi ia ke ʻi ha tuʻunga lelei. ʻE hokohoko atu ʻa ʻetau faitaú kae ʻoua kuo fakaʻauha ʻa e māmani ʻo Sētané pea toʻo ʻa Sētane mo ʻene fanga tēmenioó mei he māmaní. (Fakahā 12:17; 20:1-3) Ko ia kapau ʻoku tau tauʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí pe fāinga mo ha vaivaiʻanga, ʻoku ʻikai totonu ke tau foʻi!​—1 Kolinitō 9:27.

21. ʻE lava fēfē ke tau ikuna ʻi heʻetau faitaú?

21 ʻIate kitautolu pē, heʻikai ke tau mālohi ange ʻi he Tēvoló. Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻoku tau mālohi! Ke hanganaki faitōnunga, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu kia Sihova, ako ʻa ʻene Folofolá, pea feohi mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Hepelū 10:24, 25) ʻE tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kitautolu ke tau hanganaki mateaki ki he ʻOtuá pea mateuteu ke taukapoʻi ʻa ʻetau tuí.

MATEUTEU KE TAUKAPOʻI ʻA HOʻO TUÍ

22, 23. (a) ʻE lava fēfē ke tau mateuteu maʻu pē ke taukapoʻi ʻa ʻetau tuí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he vahe hono hokó?

22 ʻOku fiemaʻu ke tau mateuteu ke taukapoʻi ʻa ʻetau tuí ʻi he taimi kotoa pē. (Sione 15:19) ʻI he ngaahi ʻīsiu ʻe niʻihi, ʻoku tuʻu ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo mātuʻaki kehe mei he tokolahi taha ʻo e kakaí. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou mahinoʻi moʻoni ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tuʻu ai ʻo kehé? ʻOku ou tuipau ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú mo e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó? ʻOku ou laukauʻaki ʻa e hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (Saame 34:2; Mātiu 10:32, 33) ʻE lava ke u fakamatalaʻi ʻa ʻeku tuí ki he niʻihi kehé?’​—Mātiu 24:45; Sione 17:17; lau ʻa e 1 Pita 3:15.

23 ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku mātuʻaki mahino ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke hanganaki mavahe ai mei he māmaní. Ka ʻoku ʻikai ke fuʻu hā mahino ia ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku feinga ʻa Sētane ke tauheleʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e tauhele ʻe taha ʻokú ne ngāueʻakí ko e fakafiefiá. ʻE lava fēfē ke tau fili fakapotopoto ʻa ʻetau fakafiefiá? Te tau sio ki ai ʻi he vahe hono hokó.