Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 11

Hili ʻa e ʻAho Malí

Hili ʻa e ʻAho Malí

“Ko e ʻofá heʻikai ʻaupito ke kaʻanga ia.”​—1 KOLINITŌ 13:8.

1, 2. Ko e hoko ʻa e ngaahi palopalema ʻi he nofo malí ʻoku ʻuhinga iá kuo taʻelavameʻa ʻetau nofo malí? Fakamatalaʻi.

 KO E nofo malí ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova. ʻE lava ke ne ʻai ke fiefia ange ʻa e moʻui ʻa ha tokotaha. Neongo ia, ko e nofo mali kotoa pē ʻe ʻi ai hono ngaahi palopalema. ʻE aʻu nai ʻo hā ngali heʻikai ʻaupito ke toe ngata ʻa e ngaahi palopalemá, pea heʻikai nai ke ongoʻi vāofi ha husepāniti mo ha uaifi ʻo hangē ko ia naʻe ʻi ai ki muʻá.

2 ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau nofo malí ʻi he taimi ki he taimi. Kae kehe, ʻi he hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ʻoku ʻikai ke ʻuhinga iá kuo taʻelavameʻa ʻetau nofo malí. Naʻa mo e ngaahi hoa mali naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi palopalema mātuʻaki mafatukitukí kuo nau maʻu ʻa e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ai honau vahaʻangataé pea ʻai ke toe mālohi ange ʻenau nofo malí. Anga-fēfē?

ʻUNUʻUNU KE OFI ANGE KI HE ʻOTUÁ PEA ʻIATE KINAUA

3, 4. Ko e hā ʻoku lava ke hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha nofo mali?

3 ʻOku fakatahaʻi ʻi he nofo malí ha ongo meʻa kehekehe ʻe toko ua, ko e toko taha taki taha fakataha mo e meʻa ʻoku saiʻia ai mo ʻikai saiʻia ai, ngaahi fakakaukau, mo ʻene ngaahi founga ʻo hono fai ʻo e ngaahi meʻá. Pehē foki, ʻoku haʻu nai ʻa e husepānití mo e uaifí mei he ngaahi puipuituʻa pe anga fakafonua kehekehe. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ki ha ongo meʻa ke na hoko ai ʻo feʻilongaki mo femahinoʻaki lelei.

4 ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe lava ke hoko ai ʻo mātuʻaki nōfoʻi ha husepāniti mo ha uaifi ʻi he ngaahi meʻa ʻokú na hohaʻa fakafoʻituitui ki aí ʻo na vā mamaʻo ai. ʻE hā ngali hangē nai ʻokú na nofo kehekehé. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kinaua ke na hoko ʻo toe vāofi ange?

Ko e faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki ha nofo mali lelei

5. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha Kalisitiane ke ne ʻunuʻunu ofi ange ai ki hono hoá? (e) Fakatatau ki he Hepelū 13:4, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he nofo malí?

5 ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻa e faleʻi lelei ʻaupito ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe mo ho hoá ke mo ʻunuʻunu ofi ange kiate ia pea ʻiate kimoua. (Saame 25:4; ʻAisea 48:17, 18) ʻOkú ne tala mai: “Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí ʻe he kakai kotoa.” (Hepelū 13:4) Ko ha meʻa ʻokú ke vakai ki ai ʻoku lāngilangiʻia ʻoku mahuʻinga ia mo maʻongoʻonga. ʻOkú ke maluʻi ia pea ʻikai ke fakasiʻisiʻia. Ko e founga ia ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau vakai ʻaki ki he nofo malí.

ʻOFA KIA SIHOVÁ ʻE LAVA KE TOKONI KI HOʻO NOFO MALÍ

6. Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Mātiu 19:4-6 fekauʻaki mo e vakai ʻa Sihova ki he nofo malí?

6 Naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki malí. Ko hono ʻAló, ʻa Sīsū, naʻá ne pehē: “Kuo ʻikai koā ke mou lau, ko e tokotaha ʻa ia naʻá ne fakatupu kinaua mei he kamataʻangá naʻá ne ngaohi kinaua ko e tangata mo e fefine peá ne folofola: ‘Ko e ʻuhinga eni ʻe tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea ʻe hoko ʻa e toko uá ko e kakano pē taha’? Ko ia ʻoku ʻikai te na kei toko ua, ka ko e kakano pē taha. Ko ia ai, ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.” (Mātiu 19:4-6) Mei he kamataʻangá pē, naʻe fakataumuʻa ai ʻe Sihova ke tuʻuloa ʻa e nofo malí. Naʻá ne fiemaʻu ke vāofi mo fiefia ʻa e ngaahi fāmilí pea ke nau fiefia fakataha ʻi he moʻuí.

7. ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe he ngaahi husepānití mo e uaifí ke mālohi ʻa ʻenau nofo malí?

7 Kae kehe, ko e ngaahi hoa mali ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fehangahangai mo e loto-mafasia mo e tenge lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu lahi ai ʻa e tengé ʻo nau fakakaukau ai heʻikai lava ke fakahaofi ʻenau nofo malí, pea nau foʻi. Ka ko hono mahinoʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he nofo malí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu.​—1 Sione 5:3.

8, 9. (a) Ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau muimui ai ʻi he fakahinohino ʻa Sihova ki he nofo malí? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa ʻetau nofo malí?

8 Ko e tataki ʻa Sihová ʻoku lelei maʻu pē kiate kitautolu. Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻokú ne faleʻi mai: “Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí.” (Hepelū 13:4; Tangata Malanga 5:4) Kapau ʻoku tau muimui ʻi he fakahinohino ʻa Sihová naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí, te tau maʻu ʻaonga moʻoni ai.​—1 Tesalonaika 1:3; Hepelū 6:10.

9 Koeʻuhi ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻetau nofo malí, ʻoku tau loto ke fakaʻehiʻehi mei hono fai pe leaʻaki ha meʻa pē ʻe lava ke ne maumauʻi ia. ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke ʻai ke mālohi ange ʻa hotau vahaʻangatae mo hotau hoá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia?

FAKALĀNGILANGIʻI HOʻO NOFO MALÍ ʻI HE MEʻA ʻOKÚ KE LEAʻAKI MO FAÍ

10, 11. (a) Ko e hā ʻa e palopalema mafatukituki ʻoku hoko ʻi he ngaahi nofo mali ʻe niʻihi? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e anga ʻo ʻetau lea ki hotau husepānití pe uaifí?

10 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻoku lava ke fakatupunga ai ʻe ha tokotaha ha mamahi ki hono hoá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ki he kau Kalisitiané ke nau tā honau hoá pe fai ha meʻa pē ke nau faingataʻaʻia fakaesino ai. Neongo ia, te tau fefakalotomamahiʻaki nai ʻi heʻetau leá. ʻE lava ke hoko ʻa e leá ko e meʻatau. Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha: “ʻOku taaʻi au ʻe hoku husepānití ʻaki ʻa e leá. ʻOku ʻikai nai ke ʻasi ha takatakaʻuli ʻiate au, ka ko ʻene toutou lea fakamamahi, hangē ko ení ‘ʻOkú ke hoko ko e fakakavenga!’ mo e ‘ʻOkú ke taʻeʻaonga!’ kuó ne fakalaveaʻi ʻa hoku lotó.” Naʻe pehē ʻe ha husepāniti ʻe taha ʻoku tuku hifo maʻu pē ia ʻe hono uaifí ʻaki ʻene leá mo hono uiʻaki ia ʻa e ngaahi hingoa. Naʻá ne pehē: “Heʻikai lava ke u fakaleaʻi ke toe ongo lelei ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne leaʻaki mai kiate aú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai lava ai ke u talanoa mo iá peá u toki foki mai ai kuo fuoloa e tuku ʻa e ngāué. ʻOku lelei ʻaupito ange ia ʻi he foki ki ʻapí.” Ko e leakoví, ʻi hono leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi mo taʻeʻofá ʻokú ne fakatupunga ʻa e mamahi fakaeongo, ʻa ia ʻoku lahi fau ʻi he ʻaho ní.

11 ʻI he feleaʻaki anga-fakamamahi ha husepāniti mo ha uaifi, ʻoku fakatupunga ai ʻa e kafo fakaeongo ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi lōloa ke fakaleleiʻi ai. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke fefaiʻaki ʻe ha husepāniti mo ha uaifi. Ka ʻoku malava ke ke fakalotomamahiʻi ho hoá ʻo ʻikai te ke ʻiloʻi. Te ke ongoʻi nai ʻokú ke anga-lelei ki ho hoá, ka ʻoku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ho hoá? Kapau ʻokú ke leaʻaki ha meʻa ʻe fakalotomamahiʻi ai ho hoá, te ke loto-lelei ke liliu?​—Kalētia 5:15; lau ʻa e ʻEfesō 4:31.

12. Ko e hā ʻe lava ke ne uesia ha vahaʻangatae ʻo ha tokotaha mali pea mo Sihová?

12 Ko e anga hoʻo lea ki ho hoá, ʻi he feituʻu kakaí pe fakafoʻituituí, ʻoku mahuʻinga kia Sihova. (Lau ʻa e 1 Pita 3:7.) ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he Sēmisi 1:26: “Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻokú ne fakakaukau ko ha tokotaha lotu ia ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te ne hanganaki mapuleʻi fefeka hono ʻeleló, ʻokú ne kākaaʻi pē ʻa hono loto ʻoʻoná, pea ko ʻene lotú ko e muna pē.”

13. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke fakalotomamahiʻi ai ʻe ha taha ʻa hono hoa malí?

13 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻoku totonu ke feongongofuaʻaki ai ha ongo meʻa mali. Ko e fakatātaá, ʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa ho hoá kapau ʻokú ke kamata ke fakamoleki ʻa e taimi lahi mo ha taha kehe? Neongo ko e fai nai ʻi ha ʻuhinga lelei, hangē ko e hoa ʻi he ngāue fakamalangá pe ko e tokoni ʻi ha palopalema, ʻe ongoʻi mamahi nai ai ho hoá? Naʻe pehē ʻe ha uaifi Kalisitiane: “Ko hono ʻiloʻi ʻoku vaheʻi ʻe hoku husepānití ʻa e taimi mo e tokanga lahi ki ha tuofefine ʻe taha ʻi he fakatahaʻangá ʻokú ne fakalotomamahiʻi au. ʻOkú ne ʻai au ke u ongoʻi māʻulalo.”

14. (a) Ko e hā ʻa e moʻoni tefito ʻoku tau ako ʻi he Sēnesi 2:24? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifó?

14 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki heʻetau mātuʻá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi heʻetau fakatahaʻangá. Neongo ia, ʻi heʻetau malí, ko hotau fatongia tefitó ko hotau husepānití pe uaifí. Naʻe pehē ʻe Sihova ko ha husepāniti “te ne pīkitai ki hono uaifí.” (Sēnesi 2:24) ʻOku totonu ke mahuʻinga ʻaupito kiate kitautolu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa hotau hoá. ʻEke hifo: ‘ʻOku ou ʻoange ki hoku hoá ʻa e taimi, tokanga, mo e ʻofa ʻokú ne fiemaʻu mo tuha mo iá?’

15. Ko e hā ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi ai ʻa e kau Kalisitiane ʻosi malí mei he fuʻu ofi ki ha taha kehe mei honau husepānití pe uaifí?

15 Kapau te tau hoko ʻo fuʻu ofi ki ha taha kehe kae ʻikai ko hotau husepānití pe uaifí, te ne ʻai ke hoko ha palopalema ki heʻetau nofo malí. ʻE lava ke tau hoko ai ʻo fepikitaki fakaeongo mo fakatupulekina ha ongoʻi manako ʻi ha tokotaha kehe. (Mātiu 5:28) Ko e ngaahi ongoʻi ko iá ʻe lava ke tupulaki pea fakatupunga ai ke ke fai ha meʻa ʻoku taʻefakalāngilangiʻi ai hoʻo nofo malí.

“TUKU KE ʻOUA NAʻA ʻULIʻI ʻA E MOHENGA ʻO E MALÍ”

16. Ko e hā ʻa e fekau ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e nofo malí?

16 Hili ʻa e pehē “Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí ʻe he kakai kotoa,” ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Tuku ke ʻoua naʻa ʻuliʻi ʻa e mohenga ʻo e malí he ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai fehokotaki fakasino taʻetāú mo e kau tonó.” (Hepelū 13:4) ʻI hení, ko e “mohenga ʻo e malí” ʻoku ʻuhinga iá ki he fehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo e uaifi. (Palōveepi 5:18) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he vahaʻangatae ko ení pea ʻikai ke ʻuliʻi ia?

17. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻaho ní ʻo fekauʻaki mo e tonó? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiané ki he tonó?

17 ʻOku ʻikai ke fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe hala ʻi he taʻefaitōnunga ki honau hoá. Heʻikai lava ke tau tuku ke tākiekina kitautolu ʻe he fakakaukau ko iá. ʻOku ʻai ʻe Sihova ke mātuʻaki māʻalaʻala ʻokú ne fehiʻa ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú mo e tonó. (Lau ʻa e Loma 12:9; Hepelū 10:31; 12:29) Kapau te tau fehokotaki fakasino mo ha taha kehe kae ʻikai ko hotau husepānití pe uaifí, te tau ʻuliʻi ai ʻetau nofo malí. Te tau fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, pea te tau maumauʻi ai hotau vahaʻangatae mo iá. Ko ia kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he fou ʻi he ʻuluaki sitepu ʻa ia ʻe lava ke iku ki he tonó. ʻOku kau heni ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau taʻetotonu fekauʻaki mo ha tokotaha kehe.​—Siope 31:1.

18. (a) Ko e hā ʻoku hangē ai ʻa e tonó ko e lotu ki he ngaahi ʻotua loí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he tonó?

18 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e tonó ko ha angahala mātuʻaki mafatukituki ia, ʻo mafatukituki tatau pē ia mo e lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Ko e tautea fakatouʻosi ki aí ko e mate. (Livitiko 20:2, 10) Naʻe anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e tonó mo e lotu ki he ngaahi ʻotua loí? Kapau naʻe lotu ha ʻIsileli ki he ngaahi ʻotua loí, naʻá ne maumauʻi ʻa ʻene palōmesi ke faitōnunga kia Sihová. Kapau naʻá ne tono, naʻá ne maumauʻi ʻene palōmesi ke faitōnunga ki hono hoá. (ʻEkisoto 19:5, 6; Teutalōnome 5:9; lau ʻa e Malakai 2:14.) ʻOku hā mahino, ʻi he kuohilí, naʻe vakai ʻa Sihova ki he tonó ko ha angahala mātuʻaki mafatukituki.

19. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakapapauʻi ke ʻoua naʻa tau tonó?

19 Fēfē ʻa e ʻahó ni? Neongo ʻoku ʻikai ke tau kei ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e vakai ʻa Sihova ki he tonó kuo ʻikai ke liliu. Hangē pē ko e ʻikai ʻaupito ke tau lotu ki ha ʻotua loí, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau taʻefaitōnunga ki hotau hoá. (Saame 51:1, 4; Kolose 3:5) Kapau naʻa tau pehē, naʻa tau taʻefakalāngilangiʻi ai fakatouʻosi ʻetau nofo malí mo hotau ʻOtua ko Sihová.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 26.

FOUNGA HONO ʻAI KE MĀLOHI ANGE HOʻO NOFO MALÍ

20. ʻOku lava fēfē ke ʻaonga ʻa e potó ki ha nofo mali?

20 ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke mālohi ange hoʻo nofo malí? ʻOku pehē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e potó ʻoku langa ai ha fale, pea ʻi he ʻiloʻiló ʻoku ʻai ai ia ke malu.” (Palōveepi 24:3) ʻOku lava ke momoko mo ngeʻesi pe māfana, fakafiemālie, mo malu ha fale. ʻOku meimei tatau ia mo ha nofo mali. Ko ha tokotaha poto te ne fakapapauʻi ko ʻene nofo malí ʻoku malu, lelei, mo fakafiefia.

21. ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe he ʻiló ke toe mālohi ange ha nofo mali?

21 ʻI he lau fekauʻaki mo e fale ko iá, ʻoku hoko atu ʻa e Tohi Tapú: “ʻI he ʻiló ʻoku fakafonu ai ʻa hono ngaahi lokí ʻaki ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga mo lelei kehekehe.” (Palōveepi 24:4) Ko e meʻa ʻokú ke ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne liliu hoʻo nofo malí ke toe lelei ange. (Loma 12:2; Filipai 1:9) ʻI hoʻomo lau fakataha ko e ongo meʻa mali ʻa e Tohi Tapú mo ʻetau ʻū tohí, lāulea ki he founga ʻe lava ke mo ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻokú mo akó. Kumi ki ha ngaahi founga ʻe lava ke mo fefakahāhāʻaki ai ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa, pea pehē ki he ngaahi founga ke anga-ʻofa ai mo faʻa fakakaukau. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia te ne fakaivimālohiʻi hoʻo nofo malí pea ʻai ai ke ʻofaʻi lahi ange koe ʻe ho hoá.​—Palōveepi 15:16, 17; 1 Pita 1:7.

Falala kia Sihova ki ha tataki lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí

22. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo e fakalāngilangi ki hotau hoa malí?

22 ʻOku totonu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau malavá ke fakafeangai ai ki hotau husepānití pe uaifí ʻaki ʻa e ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo e fakalāngilangi. ʻE hoko leva ai ʻetau nofo malí ʻo toe māfana ange mo mālohi ange. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, te tau ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia.​—Saame 147:11; Loma 12:10.