Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 14

Faitotonu ʻi he Meʻa Kotoa Pē

Faitotonu ʻi he Meʻa Kotoa Pē

“Ko ʻemau fakaʻamú ia ke mau faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”​—HEPELŪ 13:18.

1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau ngāue mālohi ke faitotonú?

 ʻI HE lue ha tamasiʻi ki ʻapi mei he akó ʻi he ʻaho ʻe taha, ʻokú ne maʻu ʻi he kelekelé ha uāleti ʻoku fonu ʻi he paʻangá. Ko e hā te ne faí? ʻE lava ke ne maʻu ia. Ka ʻi hono kehé, ʻokú ne fakafoki ʻa e uāletí ki he tokotaha ʻoku ʻaʻaná. ʻI he fanongo ʻa e faʻē ʻa e tamasiʻí ʻi he meʻa naʻá ne faí, ʻokú ne mātuʻaki laukauʻaki ia.

2 Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau fiefia ʻi he taimi ʻoku faitotonu ai ʻa ʻenau fānaú. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, ʻa e “ʻOtua ʻo e moʻoní,” pea ʻoku ʻai ia ke ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau faitotonu aí. (Saame 31:5) ʻOku tau loto ke fakahōifuaʻi ia pea tau “faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” (Hepelū 13:18) Tau lāulea angé ki he tafaʻaki ʻe fā ʻi he moʻuí ʻa ia ʻe lava ke hoko ai ko ha pole ʻa e faitotonú. Hili iá te tau lāulea ki he ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻe hoko ʻi heʻetau fetaulaki mo e pole ko iá.

FAITOTONU KIATE KITAUTOLU

3-5. (a) ʻE lava fēfē ke tau taʻefaitotonu kiate kitautolu? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau faitotonu kiate kitautolú?

3 Ke faitotonu ki he niʻihi kehé, kuo pau ke tau ʻuluaki faitotonu kiate kitautolu. ʻOku ʻikai maʻu pē ke faingofua eni. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe kākaaʻi ai ʻe he fanga tokoua ʻi he fakatahaʻanga ʻi Leotisiá ʻa kinautolu tonu ʻi he fakakaukau naʻa nau fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá lolotonga ia ko hono moʻoní naʻe ʻikai. (Fakahā 3:17) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau kākaaʻi kitautolu ʻi he tuʻunga moʻoni ʻoku tau ʻi aí.

4 Naʻe fakamatala ʻa e ākonga ko Sēmisí: “Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻokú ne fakakaukau ko ha tokotaha lotu ia ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te ne hanganaki mapuleʻi fefeka hono ʻeleló, ʻokú ne kākaaʻi pē ʻa hono loto ʻoʻoná, pea ko ʻene lotú ko e muna pē.” (Sēmisi 1:26) Te tau kākaaʻi kitautolu kapau ʻoku tau fakakaukau ko e kehe pē ke tau fai ha ngaahi meʻa lelei, heʻikai tokanga mai ʻa e ʻOtuá ia kapau ʻoku tau anga-kovi pe fakaʻaluma pe kapau ʻoku tau lea loi. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi pē kitautolú?

5 ʻI heʻetau sio ki ha sioʻata, ʻoku lava ke tau sio ai ki he anga ʻo ʻetau hā ki tuʻá. ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tau sio ai ki hotau tuʻunga ʻi lotó. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau ʻiloʻi fakatouʻosi ʻa hotau mālohingá mo hotau vaivaiʻangá. ʻOku tau ako ai ki he ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukaú, tōʻongá, mo e leá. (Lau ʻa e Sēmisi 1:23-25.) Ka ʻo kapau ʻoku tau pehē pē ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai hatau mele, heʻikai leva ke tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi fakalelei ʻoku fiemaʻú. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tau sio faitotonu hifo ai kiate kitautolu. (Tangilāulau 3:40; Hākeai 1:5) ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau sio hifo ai ki he tuʻunga moʻoni ʻoku tau ʻi aí. ʻE lava ke tau kole kia Sihova ʻi he lotu ke ne sivisiviʻi mo tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki hotau ngaahi melé koeʻuhi ke lava ʻo tau fakatonutonu ia. (Saame 139:23, 24) ʻOku tau manatuʻi “ʻoku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi ha tokotaha kākā, ka ʻokú Ne kaumeʻa ofi mo e faitotonú.”​—Palōveepi 3:32.

FAITOTONU ʻI HE FĀMILÍ

6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fefaitotonuʻaki ha husepāniti mo ha uaifi?

6 ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e faitotonú ʻi he fāmilí. ʻI he taimi ʻoku fetuʻutaki faitotonu ai ha husepāniti mo ha uaifi, ʻokú na ongoʻi malu ai pea lava moʻoni ke na fefalalaʻaki. Ko e taʻefaitotonu ʻi he nofo malí ʻoku lava ke ʻi he tuʻunga kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke hoko ha tokotaha mali ʻo fakamalinga, sio he ʻata fakalieliá pe lava ke ne fakatupulekina fakapulipuli ha vahaʻangatae fakaemanako mo ha taha. Fakatokangaʻi ange ʻa e lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku ʻikai te u feohi mo e kau tangata kākaá, pea ʻoku ou fakaʻehiʻehi mei he faʻahinga ʻoku nau fufū honau tuʻunga totonú.” (Saame 26:4) Kapau ʻokú ke taʻefaitotonu ki ho hoá naʻa mo e ʻi hoʻo fakakaukaú, ʻe maumau ai hoʻo nofo malí.

Fakavave ke talitekeʻi ha meʻa pē ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻa hoʻo nofo malí

7, 8. ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke akoʻi ki he fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú?

7 ʻOku toe fiemaʻu foki ke ʻilo ʻe he fānaú ʻoku mahuʻinga ʻa e faitotonú. ʻE lava ke ngāueʻaki ʻe he ongo mātuʻá ʻa e Tohi Tapú ke akoʻi ʻa e meʻá ni kiate kinautolu. ʻOku maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa e kakai naʻa nau taʻefaitotonu: Ko ʻĀkani, ʻa ia naʻe hoko ko ha kaihaʻa; ko Kēhesi, ʻa ia naʻe loi koeʻuhi ke ne maʻu ha paʻanga; pea mo Siutasi, ʻa ia naʻe kaihaʻa paʻanga peá ne lavakiʻi ki mui ʻa Sīsū ki he konga siliva ʻe 30.​—Siosiua 6:17-19; 7:11-25; 2 Tuʻi 5:14-16, 20-27; Mātiu 26:14, 15; Sione 12:6.

8 ʻOku ʻi he Tohi Tapú foki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei lahi ʻi he Tohi Tapú ʻo e kakai naʻa nau faitotonu: Ko Sēkope, ʻa ia naʻá ne ekinaki ki hono ngaahi fohá ke nau fakafoki ʻa e paʻanga naʻa nau ʻiló; ko Sēfita mo hono ʻofefiné, ʻa ia naʻá na fai ki ha fuakava ki he ʻOtuá; pea ko Sīsū, ʻa ia naʻá ne faitotonu ʻo aʻu ki he ngaahi tuʻunga faingataʻá. (Sēnesi 43:12; Fakamaau 11:30-40; Sione 18:3-11) Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú.

9. ʻE tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú kapau ʻoku faitotonu ʻenau mātuʻá?

9 ʻE lava ke ako ʻa e ngaahi mātuʻá mei he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu mahuʻinga ko ení: “Kae kehe, ʻokú ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé, ko e hā leva ʻoku ʻikai te ke akoʻi ai koé? ʻOkú ke malanga ʻo pehē, ‘ʻOua ʻe kaihaʻa,’ ko e hā leva ʻokú ke kaihaʻa ai koé?” (Loma 2:21) ʻOku ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e taimi ʻoku leaʻaki ai ʻe heʻenau mātuʻá ʻa e meʻa ʻe taha kae fai ʻa e meʻa kehe. Kapau ʻoku tau tala ki heʻetau fānaú ke nau faitotonu ka ʻoku ʻikai ke tau faitotonu kitautolu, te nau puputuʻu ai. Kapau ʻoku fakatokangaʻi ʻe he fānaú ʻoku loi ʻenau mātuʻá, naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí, ʻoku ngalingali te nau fai ʻa e meʻa tatau. (Lau ʻa e Luke 16:10.) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he sio ʻa e fānaú ʻoku faitotonu ʻenau mātuʻá, ʻe tokoni nai ia kiate kinautolu ke nau hoko ko e mātuʻa alafalalaʻanga ʻi he taimi te nau maʻu fānau aí.​—Palōveepi 22:6; ʻEfesō 6:4.

FAITOTONU ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ

10. ʻE lava fēfē ke tau faitotonu ʻi heʻetau fetalanoaʻaki mo hotau kaungā-Kalisitiané?

10 ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau faitotonu ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻOku faingofua ke maliu ʻa e talanoa fakaʻahó ki ha lau, naʻa mo ha lauʻikovi loi. Kapau ʻoku tau toe leaʻaki ha meʻa ʻo ʻikai ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni, te tau fakamafola nai ai ha ngaahi loi. ʻOku lelei mamaʻo ange ke ‘mapuleʻi ʻa hotau loungutú.’ (Palōveepi 10:19) Ko e faitotonú ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuo pau ke tau leaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakakaukau, ʻiloʻi, pe fanongo aí. Neongo kapau ko e meʻa ʻoku teu ke tau leaʻakí ʻoku moʻoni, mahalo pē ʻoku ʻikai hatau kaunga ki ai, pe ʻoku ʻikai nai ke fiemaʻu pea ko e taʻeʻofa ʻa hono toe leaʻaki iá. (1 Tesalonaika 4:11) ʻOku fai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e kalofanga ki heʻenau anga-koví, ʻaki ʻa e pehē: “ʻOku ou lea moʻoni pē au.” Ka ʻi he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau loto maʻu pē ke hoko ʻetau leá ʻo anga-ʻofa mo anga-lelei.​—Lau ʻa e Kolose 4:6.

11, 12. (a) ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe ha tokotaha kuo faiangahala ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá ʻi haʻane taʻefaitotonu fekauʻaki mo ia? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava nai ke tau ʻeke? (f) ʻE lava fēfē ke tau faitotonu ki he kautaha ʻa Sihová?

11 Kuo vaheʻi ʻe Sihova ki he kau mātuʻá ʻa e fatongia ko hono tokoniʻi ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku faingofua ange ki he kau mātuʻá ke nau tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faitotonu ai kiate kinautolú. Ko e hā hono ʻuhingá? Kapau naʻá ke puke peá ke ʻalu ki ha toketā ki ha tokoni, te ke fufū meiate ia ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga ʻo hoʻo puké? Kapau naʻá ke fai ia, ʻe lava fēfē ke ne tokoniʻi koe? ʻI ha founga meimei tatau, kapau naʻa tau fai ha fehālaaki mafatukituki, ʻoku ʻikai totonu ke tau loi fekauʻaki mo ia. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau ʻalu ki he kau mātuʻá pea talanoa faitotonu fekauʻaki mo ia. (Saame 12:2; Ngāue 5:1-11) Sai sioloto atu angé ki ha tuʻunga ʻe taha: Fēfē kapau naʻá ke ʻiloʻi naʻe fai ʻe ho kaumeʻá ha fehālaaki mafatukituki? (Livitiko 5:1) Te ke pehē: “Kapau ko aú ko hono kaumeʻa moʻoni, te u fufū ia”? Pe te ke manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e kau mātuʻá ke ʻoange kiate ia ʻa e tokoni ʻokú ne fiemaʻú koeʻuhi ke ne lava ai ʻo fakaleleiʻi mo fakaivimālohiʻi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová?​—Hepelū 13:17; Sēmisi 5:14, 15.

12 ʻOku toe fiemaʻu ke tau faitotonu ki he kautaha ʻa Sihová ʻi heʻetau fakafonu ʻetau līpōtí, hangē ko e taimi ʻoku tau līpooti ai ʻetau ngāue fakafaifekaú. Pea ʻoku tau faitotonu ʻi heʻetau fai ha tohi kole tāimuʻa pe tohi kole ki ha faʻahinga ngāue kehe pē.​—Lau ʻa e Palōveepi 6:16-19.

13. ʻE lava fēfē ke tau faitotonu kapau ʻoku tau fai ha pisinisi mo ha kaungā-Fakamoʻoni?

13 ʻOku fiemaʻu ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ke nau fakamavaheʻi ʻenau ngaahi meʻa fakapisinisí mei heʻenau lotú. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau alea pisinisi lolotonga ʻetau ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe ʻi he ngāue fakafaifekaú. Pea ʻoku ʻikai ke tau ngāuehalaʻaki hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné ʻi he ngaahi meʻa fakapisinisí. Kapau ʻokú ke fakangāueʻi ha Kau Fakamoʻoni, totongi hoʻo kau ngāué ʻi he taimi totonu, ʻoange kiate kinautolu ʻa e lahi ʻo e meʻa naʻá ke palōmesi ki aí, pea ʻoange kiate kinautolu ha monū pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe he laó. ʻE kau nai ki heni ʻa e maluʻi fakafaitoʻo pe vahe ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ngāue aí. (1 Tīmote 5:18; Sēmisi 5:1-4) Pea kapau ʻoku fakangāueʻi koe ʻe ha kaungā-Fakamoʻoni, ʻoua ʻe ʻamanekina ke fai kiate koe ha meʻa makehe. (ʻEfesō 6:5-8) Fakapapauʻi ke ngāueʻi ʻa e taimi naʻe fai ki ai ʻa e felotoí pea fai ʻa e ngāue ʻoku totongi koe ke ke faí.​—2 Tesalonaika 3:10.

14. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he kau Kalisitiané ki muʻa ke nau fakahoko ha pisinisi?

14 Fēfē kapau ʻoku tau fai ha pisinisi mo ha tokoua pe tuofefine? ʻE kau nai ki heni ha fakahū paʻanga pe ko ha nō. ʻI he ngaahi tuʻunga hangē ko ení, ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu mātuʻaki ʻaonga: ʻAi ke fakapepa ʻa e meʻa kotoa! ʻI he taimi naʻe fakatau ai ʻe he palōfita ko Selemaiá ha konga kelekele, naʻá ne hiki ʻa e tatau ʻe ua ʻo e aleapaú, ʻai ke fakamoʻoni hingoa ʻi he tatau ʻe taha ha kau fakamoʻoni, pea tauhi fakatouʻosi ʻa e ongo pepá ko ha maʻuʻanga fakamatala ki he kahaʻú. (Selemaia 32:9-12; sio foki ki he Sēnesi 23:16-20) ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ko hono ʻai ke fakapepa ha aleapaú ʻoku ʻai ai ke hā ngali hangē ʻoku ʻikai te nau falala ki honau tokouá. Ka ko hono moʻoní, ko hono ʻai ke fakapepa ʻa e aleapaú ʻe lava ke ne taʻofi ha ngaahi taʻefemahinoʻaki, loto-mamahi, mo e taʻefelotoi lahi. Naʻa mo e ʻi he ngaahi meʻa fakapisinisí, manatuʻi ko e melino ʻa e fakatahaʻangá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha fengāueʻaki fakapisinisi pē.​—1 Kolinitō 6:1-8; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 30.

FAITOTONU ʻI HE NGĀUE FAKAMĀMANÍ

15. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakapisinisi taʻefaitotonú?

15 Kuo pau ke tau faitotonu ki he tokotaha kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku mahuʻinga kia Sihova ke tau faitotonu. “Ko e meʻafua taʻefaitotonú ʻoku fakalielia ia kia Sihova, ka ko ha meʻa fakamamafa totonu ʻoku ʻoatu ai ʻa e fiefia kiate ia.” (Palōveepi 11:1; 20:10, 23) ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe faʻa ngāueʻaki ai ʻa e meʻafuá ʻi he fefakatauʻaki fakapisinisí. Ka naʻe kākaaʻi ʻe he kau mēsianiti ʻe niʻihi ʻa ʻenau kau kasitomaá ʻaki hono ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻa siʻisiʻi ʻi he meʻa naʻe fai ki ai ʻa e felotoí pe ʻai ke nau totongi ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻe totonu ke nau totongí. ʻI he ʻahó ni, hangē ko ia ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, ʻoku mātuʻaki failahia ʻa e taʻefaitotonú ʻi he pisinisí. Pea hangē tofu pē ko e fehiʻa ʻa Sihova ʻi he taʻefaitotonú ʻi he taimi ko iá, ʻokú ne fehiʻa foki ai ʻi he ʻahó ni.

16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi founga taʻefaitotonu ʻoku failahia ʻa ia ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai?

16 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke tau taʻefaitotonu ai​—hangē ko ia ʻi he tohi kole ki ha ngāue, fakafonu ʻa e ngaahi foomu fakapuleʻanga, pe kau ki ha sivi ʻi he ʻapiakó. ʻOku tui ʻa e tokolahi ʻoku ʻikai ke hala ʻa e loí, talanoa fakalahí, pe ko hono fai ha ngaahi tali fakatupu takihalaʻi. ʻOku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he meʻá ni. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ko e kakaí te nau “ʻofa kiate kinautolu pē, ko e kau ʻofa ki he paʻangá, . . . ʻikai ʻofa ki he leleí.”​—2 Tīmote 3:1-5.

17 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hā ngali lavameʻa nai ai ʻa e kakai taʻefaitotonú ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. (Saame 73:1-8) ʻE aʻu nai ʻo mole mei ha Kalisitiane ʻa ʻene ngāué, kākaaʻi ʻi ha paʻanga, pe ngaohikoviʻi ʻi he ngāué koeʻuhi ko ʻene faitotonú. Ka ʻoku tuha ʻa e faitotonú mo ha feilaulau pē. Ko e hā hono ʻuhingá?

TĀPUAKI ʻO E FAITOTONÚ

18. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ha ongoongo ʻoku lelei?

18 Ko ha tokotaha ko hono ongoongó ʻokú ne faitotonu mo alafalalaʻanga ʻoku mahuʻinga mo hāhāmolofia ia ʻi he māmani ko ení. Ko kitautolu taki taha ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke fakatupulekina ha ongoongo pehē. (Maika 7:2) Ko e moʻoni, ʻoku fakakataʻaki nai koe ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi hoʻo faitotonú pea tala ʻokú ke vale. Ka ʻe houngaʻia ʻa e niʻihi ʻi hoʻo faitotonú pea te nau falala kiate koe koeʻuhi ko ia. ʻI he māmaní takatakai, ʻoku ʻiloa ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau faitotonú. ʻOku saiʻia ʻa e kau pule ngāue ʻe niʻihi ke fakangāueʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní koeʻuhí ʻoku nau ʻiloʻi te nau faitotonu. Pea ʻi he taimi ʻoku tuli ai ʻa e kau ngāue kehé ʻi he taʻefaitotonú, ʻoku faʻa maʻu pē ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻenau ngāué.

ʻE lava ke tau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova fakafou ʻi heʻetau ngāue mālohí

19. ʻE kaunga fēfē ʻa hoʻo faitotonú ki hoʻo kaumeʻa mo Sihová?

19 Ko e faitotonu ʻi he meʻa kotoa peé ʻe ʻoatu ai kiate koe ha konisēnisi lelei mo e nonga ʻa e fakakaukaú. ʻE lava ke tau hangē ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOku mau falala ʻoku mau maʻu ha konisēnisi faitotonu.” (Hepelū 13:18) Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko hoʻo Tamai ʻofá, ʻa Sihova, te ne fakatokangaʻi pea fakahoungaʻi hoʻo ngaahi feinga ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa peé.​—Lau ʻa e Saame 15:1, 2; Palōveepi 22:1.