Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 9

“Hola mei he Fehokotaki Fakasino Taʻetāú!”

“Hola mei he Fehokotaki Fakasino Taʻetāú!”

“Ko ia ai, mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó ʻa ia ʻoku ʻi he māmaní ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, taʻemaʻá, holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó, holi pangó, mo e mānumanú, ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli ia.”​—KOLOSE 3:5.

1, 2. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Pēlami ke ʻomi ha kovi ki he kakai ʻa Sihová?

 ʻOKU ʻalu ha tangata toutai ki he feituʻu ʻa ia ʻe lava ke ne maʻu ai ʻa e faʻahinga ika ʻokú ne loto ke maʻú. ʻOkú ne fili ʻa e mounú pea lī atu ʻene mātaʻú ki he vaí. ʻOkú ne tatali anga-kātaki, pea ʻi he kai ʻa e iká, ʻokú ne fusiʻi fakavave ʻa e mātaʻú ke maʻu ʻa e ngutu ʻo e iká pea takai fakavave mai ʻene nailoní.

2 ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku lava ke maʻu ʻa e kakaí. Ko e fakatātaá, naʻe meimei aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he taimi naʻa nau ʻapitanga ai ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé. Naʻe palōmesi ʻa e tuʻi ʻo Mōapé te ne ʻoange ki ha tangata ko Pēlami ha paʻanga lahi kapau te ne talatukiʻi ʻa ʻIsileli. Naʻe faifai pē ʻo maʻu ʻe Pēlami ha founga ke ʻai ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ʻomi ha mala kiate kinautolu. Naʻá ne filifili fakalelei ʻa e mounú. Naʻá ne fekauʻi atu ha kau finemui Mōape ki he ʻapitanga ʻIsilelí ke nau fakataueleʻi ʻa e kakai tangatá.​—Nōmipa 22:1-7; 31:15, 16; Fakahā 2:14.

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e tō ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he mounu ʻa Pēlamí?

3 Naʻe ola lelei ʻa e mounu ʻa Pēlamí? ʻIo. Naʻe fai ʻe he kau tangata ʻIsileli ʻe laui afe ʻa e ‘fehokotaki fakasino taʻetaau mo e ngaahi ʻofefine ʻo Mōapé.’ Naʻe toe kamata foki ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí, ʻo kau ai ʻa e ʻotua fehokotaki fakasino fakalielia, ko Pēali ʻo Peolí. Ko hono olá naʻe mate ai ʻa e kau ʻIsileli ʻe toko 24,000 ʻi he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá.​—Nōmipa 25:1-9.

4. Ko e hā naʻe fai ai ʻe he laui afe ʻo e kau ʻIsilelí ʻa e ʻulungaanga taʻetāú?

4 Ko e hā naʻe tō ai ʻa e fuʻu tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he palani ʻa Pēlamí? Naʻa nau fakakaukau siokita pē ki heʻenau fiefiá, pea ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Sihova maʻanautolú. Naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke mateaki ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá. Naʻá ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, fafangaʻi kinautolu ʻi he toafá, pea ʻave malu kinautolu ki he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Hepelū 3:12) Ka neongo ia, naʻe fakataueleʻi kinautolu ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Pea ʻoua naʻa tau tōʻongaʻaki ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻo hangē ko ia ko e fehokotaki fakasino taʻetaau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo kinautolu, ʻo [nau] tō ai.”​—1 Kolinitō 10:8.

5, 6. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé?

5 ʻOku ofi ʻaupito ʻa e māmani foʻoú. Ko ia ʻi ha founga, ʻoku tau hangē ai ko e kau ʻIsileli naʻe ʻi he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (1 Kolinitō 10:11) Ko e māmani ʻoku tau nofo ai ʻi he ʻaho ní ʻoku toe maʻunimā ange ia ʻe he fehokotaki fakasinó ʻo laka ʻi he kau Mōapé. Ko e maʻunimā ko ení ʻoku lavangofua ke ne uesia ʻa e kakai ʻa Sihová. Ko hono moʻoní, ko e mounu ʻoku ola lelei taha hono ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ko e fehokotaki fakasino taʻetāú.​—Nōmipa 25:6, 14; 2 Kolinitō 2:11; Sute 4.

6 ʻEke hifo kiate koe, ‘Te u saiʻia ange ke maʻu ha fiefia siokita ʻa ia ʻe ʻosi pē ʻi ha taimi nounou, pe te u saiʻia ange ke moʻui taʻengata ʻi he fiefia ʻi he māmani foʻoú?’ ʻIkai ʻoku tuha mo ha feinga pē ke talangofua ki he fekau ʻa Sihova: “Hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú”?​—1 Kolinitō 6:18.

KO E HĀ ʻA E FEHOKOTAKI FAKASINO TAʻETAAU?

7, 8. Ko e hā ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau? Ko e hā ʻoku mafatukituki ai iá?

7 Ko e kakai tokolahi ʻi he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ha tōʻonga taʻemīngao pea taʻefakaʻapaʻapaʻi mataʻāʻā ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ki he fehokotaki fakasinó. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ʻuhinga ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú ki he fehokotaki fakasino ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau mali ʻi he tuʻunga Fakatohitapú. ʻOku kau ki ai ʻa e fehokotaki fakasino ʻa e tangata mo e tangata, fefine mo e fefine pea mo e fehokotaki fakasino ʻa e tangatá mo e fanga manú. Ko e fehokotaki fakasinó ʻe lava ke kau ki ai ʻa e ngaahi vā fakafehokotaki fakasino, fehokotaki fakasino ngutu, fehokotaki fakasino ʻi he halanga tuʻumamaʻó pe ko hono ngāngaahi ʻo e kupu fakafanau ʻo ha taha.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 23.

8 ʻOku ʻai ʻe he Tohi Tapú ke mahino kapau ʻe hokohoko atu ha taha ʻi hono fai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, heʻikai lava ke ne kei nofo ai pē ʻi he fakatahaʻangá. (1 Kolinitō 6:9; Fakahā 22:15) ʻIkai ko ia pē, ko ha tokotaha ʻulungaanga taʻetaau ʻoku mole meiate ia ʻa e fakaʻapaʻapá pea mo e falala ʻa e niʻihi kehé. ʻOku iku maʻu pē ʻa e ʻulungaanga taʻetāú ki he ngaahi palopalema. ʻOku faʻa iku ia ki ha konisēnisi halaia pea faʻa hoko ai ʻa e feitama ʻoku ʻikai fiemaʻu, ngaahi palopalema ʻi he nofo malí, mahaki, pe naʻa mo e mate. (Lau ʻa e Kalētia 6:7, 8.) Kapau ʻoku kiʻi tuʻu ha taha peá ne fakakaukau moʻoni ki he meʻa ʻe iku ki ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, ʻoku ngalingali heʻikai te ne loto ke ne fai ha ʻulungaanga taʻetaau. Ka ʻoku faʻa fakakaukau pē ha tokotaha ia fekauʻaki mo hono fakatōliʻa ʻene ngaahi holi ʻaʻaná ʻi heʻene fou ʻi he ʻuluaki sitepu ki he ʻulungaanga taʻetāú. Ko e ʻuluaki sitepu ko iá ʻoku faʻa kau ki ai ʻa e ʻata fakalieliá.

ʻATA FAKALIELIÁ​—KO HA ʻULUAKI SITEPU

9. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e ʻata fakalieliá?

9 ʻOku faʻufaʻu ʻa e ʻata fakalieliá ke ne langaʻi ʻetau ngaahi holi ki he fehokotaki fakasinó. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ʻata fakalieliá​—ʻi he ngaahi makasiní, ngaahi tohí, fasí, mo e faiva ʻi he televīsoné, pea pehē ki he ʻInitanetí. ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai hano kovi ʻa e ʻata fakalieliá, ka ko hono moʻoní ʻoku fakatuʻutāmaki ʻaupito. ʻE lava ke ne fakatupunga ke maʻunimā ʻe he fehokotaki fakasinó ha taha peá ne fakatupulekina ʻa e ngaahi holi pango. ʻI he kau pē ha taha ʻi he sio ʻi he ʻata fakalieliá, ʻokú ne fou atu ai ʻi ha hala ʻa ia ʻe lava ke taki atu ai ki he ngaahi meʻa hangē ko e tōʻongaʻaki ʻa e fakalielia-toko-tahá, ngaahi palopalema ʻi he nofo malí, pea naʻa mo e vete mali.​—Loma 1:24-27; ʻEfesō 4:19; Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 24.

ʻOku fakapotopoto ke tau tokanga ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí

10. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻi he Sēmisi 1:14, 15 ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetāú?

10 ʻOku mahuʻinga ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ke tohoakiʻi ai kitautolu ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakatokanga ko eni ʻi he Sēmisi 1:14, 15: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻi hono tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻe heʻene holi pē ʻaʻaná. Ko e holí leva, ʻi heʻene hoko ʻo tuʻituʻiá, ʻokú ne fanauʻi mai ʻa e angahala; ko e angahalá leva, ʻi he ʻosi hono fakahokó, ʻokú ne ʻomai ʻa e mate.” Ko ia ʻi he taimi ʻoku hū ai ʻa e ngaahi fakakaukau halá ki ho ʻatamaí, toʻo leva ia. Kapau ʻe fāinoa haʻo sio ʻi ha ngaahi ʻata fakalanga holi-kovi, hanga kehe! Tāmateʻi ʻa e komipiutá, pe liliu ʻa e sēnoló. ʻOua ʻe fakaʻatā ki hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi holi fehālaakí. He ka ʻikai, ʻe lava ke hoko hoʻo ngaahi holi fehālaakí ʻo mātuʻaki mālohi ʻo faingataʻa ʻaupito ai ke mapuleʻi.​—Lau ʻa e Mātiu 5:29, 30.

11. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau maʻu ha fakakaukau hala?

11 ʻOku ʻiloʻi lelei ange ʻe Sihova kitautolu ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú. Ko ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻetau taʻehaohaoá. Ka ʻokú ne toe ʻiloʻi foki ʻe lava ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí. ʻOku tala mai ʻe Sihova: “Ko ia ai, mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó ʻa ia ʻoku ʻi he māmaní ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, taʻemaʻá, holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó, holi pangó, mo e mānumanú, ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli ia.” (Kolose 3:5) Neongo ʻoku ʻikai ke faingofua ke fai, ʻoku kātaki ʻa Sihova kiate kitautolu pea te ne tokoniʻi kinautolu. (Saame 68:19) Naʻe fihia ha kiʻi talavou ʻi he tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá mo e fakalielia-toko-tahá. Ko hono ngaahi kaumeʻa ʻi he akó naʻa nau ongoʻi ko e ngaahi meʻá ni ko ha konga anga-maheni pē ia ʻo e tupu haké, ka naʻá ne pehē: “Naʻá ne fakalaveaʻi ʻa hoku konisēnisí, pea naʻe tohoakiʻi ai au ki ha moʻui ʻulungaanga taʻetaau.” Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne mapuleʻi ʻa ʻene ngaahi holí, pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻe malava ai ke ne tuku ʻa e tōʻonga ko ení. Kapau ʻokú ke maʻu ha fakakaukau taʻetaau, kole kia Sihova ki ha “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke ne tauhi ke maʻa hoʻo fakakaukaú.​—2 Kolinitō 4:7; 1 Kolinitō 9:27.

12. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ‘maluʻi hotau lotó’?

12 Naʻe tohi ʻe Solomone: “Hiliō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻokú ke maluʻí, maluʻi ho lotó, he ʻoku mei ai ʻa e ngaahi matavai ʻo e moʻuí.” (Palōveepi 4:23) Ko hotau “lotó” ʻa e tokotaha ʻoku tau ʻi ai ʻi lotó, ʻa e tokotaha ʻoku vakai mai ki ai ʻa Sihová. Ko e meʻa ʻoku tau sio ki aí ʻe lava ke ne uesia mālohi kitautolu. Naʻe pehē ʻe he faitōnunga ko Siopé: “Kuó u fai ha fuakava mo hoku matá. Ko ia ʻe lava fēfē ke u fakahaaʻi ha tokanga taʻetotonu ki ha fefine kehe?” (Siope 31:1) ʻI he hangē ko Siopé, ʻoku fiemaʻu ke tau mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku tau sio ki ai mo fakakaukau ki aí. Pea ʻi he hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku tau lotu: “Leʻei ange ʻa hoku matá ke ʻoua ʻe sio ki he meʻa ʻoku taʻeʻaongá.”​—Saame 119:37.

FILI TAʻEFAKAPOTOPOTO ʻA TAINÁ

13. Ko e faʻahinga kaumeʻa fēfē naʻe fili ʻe Tainá?

13 Ko hotau ngaahi kaumeʻá ʻoku lava ke nau tākiekina mālohi kitautolu, ʻi ha founga lelei pe ʻi ha founga kovi. Kapau ʻokú ke fili ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau muimui ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke fai ʻa e meʻa tatau. (Palōveepi 13:20; lau ʻa e 1 Kolinitō 15:33.) ʻE lava ke tau sio ki he mahuʻinga ʻo ʻetau fili hotau ngaahi kaumeʻá mei he meʻa naʻe hoko kia Tainá. Ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻofefine ʻo Sēkopé, ko ia naʻe ʻohake ia ʻi ha fāmili ʻa ia naʻa nau lotu kia Sihova. Ko Tainá naʻe ʻikai ko ha tokotaha ia naʻe ʻulungaanga taʻetaau, ka naʻá ne kaumeʻa ofi mo e tamaiki fefine Kēnaní ʻa ē naʻe ʻikai te nau lotu kia Sihová. Naʻe kehe ʻaupito ʻa e vakai ʻa e kau Kēnaní ki he fehokotaki fakasinó mei he vakai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá pea naʻa nau ʻiloa ʻi he ʻulungaanga taʻetāú. (Livitiko 18:6-25) Lolotonga ʻa e feohi ʻa Taina mo hono ngaahi kaumeʻá, naʻá ne fetaulaki ai mo ha talavou Kēnani ko Sīkemi, ʻa ia naʻe manako ʻiate ia. Naʻe fai ʻa e vakai kia Sīkemi ko e talavou “lāngilangiʻia taha” ia ʻi hono fāmilí. Ka naʻe ʻikai te ne ʻofa kia Sihova.​—Sēnesi 34:18, 19.

14. Ko e hā naʻe hoko kia Tainá?

14 Naʻe fai ʻe Sīkemi ʻa e meʻa naʻe hā ngali ko e meʻa anga-maheni pea naʻe lelei kiate ia. Koeʻuhi ko ʻene manako ʻia Tainá, naʻá ne “puke ia” peá ne “kākaaʻi ia.” (Lau ʻa e Sēnesi 34:1-4.) Ko e hia ko ení naʻe kamata ai ha ngaahi meʻa hokohoko ʻa ia naʻe iku ʻo fakamamahi kia Taina mo e kotoa ʻo hono fāmilí.​—Sēnesi 34:7, 25-31; Kalētia 6:7, 8.

15, 16. ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo poto?

15 ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki tatau mo ia naʻe fai ʻe Tainá ʻi heʻetau ako ʻo ʻilo ʻoku lelei kiate kitautolu ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová. “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto, ka ko e tokotaha ʻokú ne feohi mo e valé ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate ia.” (Palōveepi 13:20) ʻAi ko hoʻo taumuʻá ia ke ke mahinoʻi “ʻa e ʻalunga fakakātoa ʻo e meʻa ʻoku leleí,” pea te ke fakaʻehiʻehi ai mei he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai fiemaʻu.​—Palōveepi 2:6-9; Saame 1:1-3.

16 ʻE lava ke tau hoko ʻo poto ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, lotu kiate ia ki muʻa ke tau fai ha fili, pea muimui ʻi he faleʻi lelei mei he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó. (Mātiu 24:45; Sēmisi 1:5) Ko e moʻoni, ʻokú ke ʻiloʻi ko kitautolu kotoa ʻoku tau vaivai mo taʻehaohaoa. (Selemaia 17:9) Ka ʻe fēfē hoʻo talí kapau naʻe fakatokanga atu ha taha ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi hano fai ha ʻulungaanga taʻetaau? Te ke loto-mamahi ai, pe te ke tali anga-fakatōkilalo ʻa e tokoní?​—2 Tuʻi 22:18, 19.

17. ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe ha faleʻi mei ha kaungā-Kalisitiane.

17 Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he tuʻunga ko ení. ʻI he ngāueʻanga ʻa ha tuofefine, ʻoku kamata ke tokanga makehe ange ai ha tangata kiate ia peá ne fakaafeʻi ia ke na faialea. ʻOku ʻikai te ne tauhi kia Sihova, ka ʻokú ne hā ngali anga-lelei ʻaupito mo anga-ʻofa. ʻOku sio ha tuofefine ʻe taha kiate kinaua peá ne feinga ki mui ai ke fakatokanga ki he tuofefiné fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻE fēfē ʻa e tali ʻa e ʻuluaki tuofefiné? Te ne kumi kalofanga, pe te ne sio ki he fakapotopoto ʻo e fakatokangá? ʻOku ʻofa nai ʻa e tuofefiné kia Sihova pea loto ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ka ʻo kapau ʻokú ne hanganaki faialea mo e tangata ko ení, ʻokú ne ‘hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú’ pe ʻokú ne “falala pē ki hono loto ʻoʻoná”?​—Palōveepi 22:3; 28:26; Mātiu 6:13; 26:41.

AKO MEI HE FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻA SIOSIFÁ

18, 19. Fakamatala ki he founga ʻo e hola ʻa Siosifa mei he ʻulungaanga taʻetāú.

18 ʻI hono tuʻunga ko ha talavoú, naʻe hoko ʻa Siosifa ko ha pōpula ʻi ʻIsipite. ʻI he ʻaho ki he ʻaho, naʻe kole ange ai ʻe he uaifi ʻo hono ʻeikí ke na fehokotaki fakasino, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻoku hala ke fai pehē. Naʻe ʻofa ʻa Siosifa kia Sihova peá ne loto ke fakahōifuaʻi ia. Ko ia ʻi he taimi taki taha naʻe feinga ai ʻa e fefiné ke fakataueleʻi ʻa Siosifá, naʻá ne fakafisingaʻi. Koeʻuhi ko ha pōpula ia, naʻe ʻikai lava ke ne mavahe pē ʻiate ia mei hono ʻeikí. ʻI he ʻaho ʻe taha hili ʻa e feinga ʻa e uaifi ʻo hono ʻeikí ke fakamālohiʻi ia ke na fehokotaki fakasinó, naʻá ne “hola ki tuʻa.”​—Lau ʻa e Sēnesi 39:7-12.

19 Naʻe mei lava ke iku ʻo kehe ʻaupito ʻa e tuʻungá kapau naʻe fakaʻatā ʻe Siosifa ke ne fakakaukau ki he ʻulungaanga taʻetāú pe fakaʻānaua fekauʻaki mo e fefiné. Ka ko e vahaʻangatae ʻo Siosifa mo Sihová naʻe mahuʻinga ange ia kiate ia ʻi ha toe meʻa pē. Naʻá ne tala ange ki he fefiné: “[Ko] hoku ʻeikí . . . kuo ʻikai te ne taʻofi meiate au ha momoʻi meʻa ʻe taha tuku kehe pē koe, koeʻuhí ko hono uaifí koe. ʻE lava fēfē ke u fai ʻa e fuʻu koví ni ʻo u faiangahala moʻoni ai ki he ʻOtuá?”​—Sēnesi 39:8, 9.

20. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe fiefia ʻa Sihova ʻia Siosifá?

20 Neongo naʻe mamaʻo ʻa Siosifa mei hono fāmilí mo hono ʻapí, naʻá ne mateaki maʻu pē ki he ʻOtuá, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. (Sēnesi 41:39-49) Naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he mateaki ʻa Siosifá. (Palōveepi 27:11) ʻE lava ke faingataʻa ʻa hono talitekeʻi ʻa e ʻulungaanga taʻetāú. Kae manatuʻi ʻa e lea ko ení: “Ko kimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihová, mou fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. ʻOkú ne leʻohi ʻa e moʻui ʻa ʻene faʻahinga mateakí; ʻokú ne fakahaofi kinautolu mei he nima ʻo e kau fulikivanú.”​—Saame 97:10.

21. Naʻe anga-fēfē ʻa e faʻifaʻitaki ha kiʻi tokoua kia Siosifa?

21 ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku fakahaaʻi loto-toʻa ai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻoku nau “fehiʻa ki he koví” pea ʻoku nau “ʻofa ki he leleí.” (ʻĒmosi 5:15) Ko e hā pē ho taʻumotuʻá, ʻe lava ke ke faitōnunga kia Sihova. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa ha kiʻi tokoua ʻi he ʻapiakó. Naʻe tala ange kiate ia ʻe ha taʻahine kapau te ne tokoniʻi ia ʻi ha sivi fika te na fehokotaki fakasino. Ko e hā naʻe fai ʻe he tokoua ko ení? Naʻá ne fai ʻa e meʻa hangē ko Siosifá. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku talitekeʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa ʻene kolé. ʻI hono tauhi maʻu ʻeku anga-tonú, kuó u tauhi ai ʻa hoku ngeiá mo e tokaʻi-kitá.” Ko ha “fiefia fakataimi” pē ʻoku hoko ʻi he ʻulungaanga taʻetāú ʻoku faʻa iku ia ki he faingataʻaʻia mo e loto-mamahi lahi. (Hepelū 11:25) Ko e talangofua kia Sihová ʻe ʻomi maʻu pē ai ʻa e fiefia tuʻuloa.​—Palōveepi 10:22.

TUKU KE TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA

22, 23. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova kapau ʻoku tau fai ha angahala mamafa?

22 ʻE feinga ʻa Sētane ke ne ngāueʻaki ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú ke puke ʻaki kitautolu, pea ʻe lava ke hoko eni ko ha pole moʻoni. Ngalingali ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ki he taimi ha ngaahi fakakaukau hala. (Loma 7:21-25) ʻOku mahinoʻi eni ʻe Sihova pea ʻokú ne manatuʻi “ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:14) Ko ia ai, fēfē kapau ʻe fai ʻe ha Kalisitiane ha angahala mamafa ʻi ha ʻulungaanga taʻetaau? ʻOku ʻikai ha toe ʻamanaki ia ʻi he tuʻunga ko ení? ʻIkai. Kapau ʻoku fakatomala moʻoni ha taha, ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova. Ko e ʻOtuá ʻokú ne “mateuteu ke fakamolemole.”​—Saame 86:5; Sēmisi 5:16; lau ʻa e Palōveepi 28:13.

23 ʻOku toe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata”​—ko e kau mātuʻa anga-ʻofa ʻoku nau tokanga kiate kitautolu. (ʻEfesō 4:8, 12; Sēmisi 5:14, 15) Kuó ne tokonaki mai ʻa e kau mātuʻá ke nau tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi hotau vahaʻangatae mo iá.​—Palōveepi 15:32.

NGĀUEʻAKI ʻA E “FAKAKAUKAU LELEI”

24, 25. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he “fakakaukau lelei” ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetāú?

24 Koeʻuhi ke tau fai ha ngaahi fili lelei, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke tau loto ke hangē ko e talavou ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Palōveepi 7:6-23. Naʻe ʻikai te ne “fakakaukau lelei,” ko ia naʻe maʻu ai ia ʻe he mounu ʻo e fehokotaki fakasino taʻetāú. Ko e fakakaukau leleí ʻoku mahulu atu ia ʻi he ʻatamaiʻiá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e fakakaukau leleí, ʻoku tau feinga ke mahinoʻi ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí tonu. Manatuʻi ʻa e lea fakapotopoto ko ení: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e fakakaukau leleí ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne koloaʻaki ʻa e ʻiloʻiló te ne lavameʻa.”​—Palōveepi 19:8.

25 ʻOkú ke tuipau fakaʻaufuli ʻoku totonu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke tui moʻoni ko e muimui aí te ne ʻai koe ke ke fiefia? (Saame 19:7-10; ʻAisea 48:17, 18) Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fakapapauʻi, manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻaú. “Mou ʻahiʻahiʻi ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.” (Saame 34:8) Te ke ʻiloʻi ko e lahi ange hoʻo fai peheé, ko e lahi ange ia hoʻo ʻofa kia Sihová. ʻOfa ʻi he meʻa ʻokú ne ʻofa aí, pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. Fakafonu ho ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei​—ko e ngaahi meʻa ʻoku totonu, māʻoniʻoni, maʻa, ʻofeina, mo lelei. (Filipai 4:8, 9) ʻE lava ke tau hoko ʻo hangē ko Siosifá, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻaonga mei he poto ʻo Sihová.​—ʻAisea 64:8.

26. Ko e hā ʻa e meʻa hono hoko te tau lāulea ki aí?

26 Pe ʻoku teʻeki ai ke ke mali pe ʻosi mali, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke fiefia ʻi hoʻo moʻuí peá ke nēkeneka. Ko e vahe ʻe ua hono hokó ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻai ke lavameʻa ʻa e nofo malí.