Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 17

Nofo Maʻu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá

Nofo Maʻu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá

“Mou langa hake hoʻomou tui māʻoniʻoní . . . Tauhi kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.”​—SUTE 20, 21.

1, 2. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke nofo maʻu ai ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá?

 ʻOKU tau loto kotoa ke tau mālohi mo moʻui lelei. Ko ia ʻoku tau feinga ke kai ʻa e meʻakai lelei, fakamālohisino maʻu pē, pea tokangaʻi ʻa hotau sinó. Neongo ʻoku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e feinga, ʻoku tau fiefia ʻi he olá, ko ia ʻoku ʻikai ai ke tau foʻi. Ka ʻoku toe fiemaʻu foki ke tau mālohi mo moʻui lelei ʻi ha toe founga ʻe taha.

2 Neongo kuo tau ʻosi fai ha kamata lelei ʻi he hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki ʻai hotau vahaʻangatae mo iá ke toe mālohi ange. ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻe Sute ʻa e kau Kalisitiané, “Ke mou tauhi kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá,” naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke nau fai ai ení. Naʻá ne tala ange: “Mou langa hake hoʻomou tui māʻoniʻoní.” (Sute 20, 21) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau langa hake ha tui mālohi?

HANGANAKI LANGA HAKE HOʻO TUÍ

3-5. (a) ʻOku saiʻia ʻa Sētane ke ke ongoʻi fēfē fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová? (e) ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová?

3 ʻOku mahuʻinga ke ke tuipau fakafoʻituitui ko e ngaahi founga ʻa Sihová ʻoku lelei tahá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane ke ke fakakaukau ʻoku fuʻu faingataʻa ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea te ke fiefia ange kapau te ke fili pē ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá. Talu mei he meʻa naʻe hoko ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení mo e feinga ʻa Sētane ke ʻai ʻa e kakaí ke nau tui ki he meʻá ni. (Sēnesi 3:1-6) Pea ʻokú ne kei feinga mālohi pē ʻi he ʻahó ni.

4 ʻOku tonu ʻa Sētane? ʻOku fuʻu fakataputapui ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová? ʻIkai. Ke fakatātaaʻi ení, sioloto atu ʻokú ke luelue ʻi ha paʻake fakaʻofoʻofa. ʻOkú ke fakatokangaʻi ha ʻā māʻolunga ʻokú ne fakapuliki ha feituʻu pau. Mahalo pē te ke fakakaukau, ‘Ko e hā ʻoku taʻofi ai ʻe he ʻā ko ení ʻa hoku halá?’ Ka ʻi he mōmeniti pē ko iá, ʻokú ke fanongo ki ha laione ʻoku ngungulu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻaá. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi he taimi ko iá fekauʻaki mo e ʻaá? ʻOkú ke houngaʻia ʻi heʻene maluʻi koe mei he hoko atu ʻa e laioné ʻo kai koé! Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻoku hangē ko e ʻā ko iá, pea ko e Tēvoló ʻokú ne hangē ko e laione ko iá. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Tauhi maʻu hoʻomou fakakaukau leleí, faʻa leʻo! Ko homou filí, ʻa e Tēvoló, ʻokú ne ʻalu fano holo ʻo hangē ha laione ngungulú, ʻo kumi ki ha taha ke ne folofua.”​—1 Pita 5:8.

5 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau maʻu ʻa e moʻui lelei taha ʻoku ala lavá. ʻOku ʻikai te ne loto ke kākaaʻi kitautolu ʻe Sētane. Ko e ʻuhinga ia kuó ne ʻomai ai ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke ne maluʻi kitautolu pea ʻai kitautolu ke tau fiefiá. (ʻEfesō 6:11) Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Ko e tokotaha ʻokú ne sio fakamamaʻu ki he lao haohaoa ʻokú ne ʻomai ʻa e tauʻatāiná pea hanganaki muimui aí . . . te ne fiefia ʻi heʻene fai iá.”​—Sēmisi 1:25.

6. ʻE lava fēfē ke tau tuipau ko e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻoku lelei tahá?

6 ʻI heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa Sihová, ʻoku fakalakalaka ai ʻetau moʻuí pea tupulaki ʻo toe mālohi ange ai ʻetau kaumeʻa mo iá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻene fakaafe ke lotu maʻu pē kiate iá. (Mātiu 6:5-8; 1 Tesalonaika 5:17) ʻOku tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki heʻene fakahinohino ke fakatahataha ʻo lotu kiate ia mo fefakalototoʻaʻakí pea ʻi heʻetau kau kakato ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó. (Mātiu 28:19, 20; Kalētia 6:2; Hepelū 10:24, 25) ʻI heʻetau fakakaukau ki he founga ʻo hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni ke tauhi ke mālohi ʻetau tuí, ʻoku tau hoko ai ʻo tuipau lahi ange ko e ngaahi founga ʻa Sihová ʻoku lelei tahá.

7, 8. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kalofi ʻa e hohaʻa ki ha ʻahiʻahi ʻe hoko mai nai ʻi he kahaʻú?

7 Te tau hohaʻa nai naʻa hoko ha ngaahi ʻahiʻahi ki heʻetau tuí ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe fuʻu faingataʻa kiate kitautolu. Kapau ʻe faifai ange peá ke ongoʻi pehē, manatuʻi ʻa e lea ʻa Sihová: “Ko au Sihova, ko ho ʻOtuá, ʻa e Tokotaha ʻokú ne akoʻi koe ke ke maʻu ʻaonga aí, ʻa e Tokotaha ʻokú ne tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí. Pehē ange mai te ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní! ʻE hoko leva ai ʻa hoʻo nongá ʻo hangē ko ha vaitafé pea ko hoʻo māʻoniʻoní ʻe hangē ko e ngaahi peau ʻo e tahí.”​—ʻAisea 48:17, 18.

8 ʻI heʻetau talangofua kia Sihová, ʻe hangē ʻetau nongá ko ha vaitafe heʻikai tuʻu ʻene tafé, pea ʻe hangē ʻetau māʻoniʻoní ko e peau ʻo e tahí ʻa ia ʻoku toutou fasi atu ki he matātahí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko ʻi heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau faitōnunga. ʻOku talaʻofa mai ʻi he Tohi Tapú: “Lī hoʻo kavengá kia Sihova, pea te ne tokoniʻi koe. ʻE ʻikai ʻaupito te ne tuku ʻa e tokotaha māʻoniʻoní ke ne tō.”​—Saame 55:22.

“TUTUI ATU KI HE TUʻUNGA MATUʻOTUʻÁ”

9, 10. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e matuʻotuʻá?

9 ʻI hoʻo ʻai ke mālohi ho vahaʻangatae mo Sihová, te ke hoko ai ʻo “tutui atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá.” (Hepelū 6:1) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ʻo matuʻotuʻá?

10 ʻOku ʻikai ke tau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻá ʻi heʻetau hoko pē ʻo taʻumotuʻa angé. Ke matuʻotuʻa, kuo pau ke tau ʻai ʻa Sihova ko hotau Kaumeʻa lelei tahá ia pea feinga ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko ʻene vakaí. (Sione 4:23) Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e faʻahinga ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he kakanó ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e kakanó, ka ko e faʻahinga ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he laumālié, ʻoku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e laumālié.” (Loma 8:5) Ko ha tokotaha matuʻotuʻa ʻoku ʻikai ke fakahangataha ʻene moʻuí ki he mālié pe ko e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻI hono kehé, ʻokú ne tokangataha ki he tauhi kia Sihová pea fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he moʻuí. (Palōveepi 27:11; lau ʻa e Sēmisi 1:2, 3.) ʻOku ʻikai te ne fakaʻatā ke tākiekina ia ke ne faihala. Ko ha tokotaha matuʻotuʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú pea fakapapauʻi ke ne fai ia.

11, 12. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Paula fekauʻaki mo e ‘mafai ʻiloʻilo’ ʻo ha Kalisitiane? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻá mo e hoko ko ha tokotaha ʻatelita?

11 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke hoko ai ʻo matuʻotuʻa. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e meʻakai mālohí ʻoku ʻa e kakai matuʻotuʻá ia, ʻa e faʻahinga ʻa ia fakafou ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻenau ngaahi mafai ʻiloʻiló kuo nau ako ai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mo e halá.” (Hepelū 5:14) Ko e foʻi lea “ako” ʻe ʻai nai ai ke tau fakakaukau ki hano akoʻi ʻo ha tokotaha ʻatelita.

12 ʻI heʻetau sio ki he meʻa ʻoku fai ʻe ha tokotaha ʻatelita pōtoʻi, ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e taimi mo e ako ke ne fakatupulekina ai ʻene pōtoʻí. Naʻe ʻikai ke fanauʻi mai ia ko ha tokotaha ʻatelita. ʻI hono fanauʻi ʻo ha pēpē, ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e founga tofu pē ʻo hono ngāueʻaki ʻa hono nimá mo e vaʻé. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻokú ne ako ai ke puke ʻa e ngaahi meʻá pea mo e founga ke luelue aí. ʻI hono akoʻí, ʻe lava ke ne hoko ai ko ha tokotaha ʻatelita. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi mo e ako ke tau hoko ai ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa.

13. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako ke fakakaukau ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa Sihová?

13 ʻI he tohí ni, kuo tau sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke tau fakakaukau ai ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa Sihová pea vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko ʻene vakaí. Kuo tau ako ke houngaʻia mo ʻofa ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻI heʻetau fai ha ngaahi filí, te tau ʻeke hifo: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi lao pe tefitoʻi moʻoni mei he Tohi Tapú ʻoku kaunga ki he tuʻunga ko ení? ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ia? Ko e hā ʻe fiemaʻu mai ʻe Sihova ke u faí?’​—Lau ʻa e Palōveepi 3:5, 6; Sēmisi 1:5.

14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai kapau ʻoku fiemaʻu ke tau langa hake ʻetau tuí?

14 ʻOua ʻaupito ʻe tuku ʻetau langa hake ʻetau tui kia Sihová. Hangē pē ko hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí ke faʻu ha ngaahi sino mālohí, ko e ako fekauʻaki mo Sihová ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke faʻu ha tui mālohi. ʻI heʻetau kamata ako ʻa e Tohi Tapú, naʻa tau ʻilo ai ʻa e ngaahi moʻoni tefito fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi foungá. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa loloto angé. Ko e meʻa ia naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene pehē: “Ko e meʻakai mālohí ʻoku ʻa e kakai matuʻotuʻá.” ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau akó, ʻoku tau maʻu ai ʻa e poto. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e potó ʻa e meʻa mahuʻinga tahá.”​—Palōveepi 4:5-7; 1 Pita 2:2.

15. ʻOku mahuʻinga fēfē ke tau ʻofa moʻoni kia Sihova mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

15 ʻOku mālohi mo moʻui lelei nai ha tokotaha, ka ke pehē ai pē, ʻokú ne ʻiloʻi kuo pau ke hokohoko atu ʻene tokangaʻi lelei iá. ʻI ha founga meimei tatau, ko ha tokotaha matuʻotuʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ne ngāue mālohi ke tauhi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová ke mālohi. ʻOku fakamanatu mai ʻe Paula: “Hanganaki siviʻi pe ʻoku mou ʻi he tuí; hanganaki fakamoʻoniʻi ʻa e tuʻunga totonu ʻoku mou ʻi aí.” (2 Kolinitō 13:5) Kae kehe, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tui mālohí pē. Ko ʻetau ʻofa kia Sihova mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné kuo pau ke hokohoko atu ʻene tupú. Naʻe pehē ʻe Paula: “Kapau ʻoku ou maʻu ʻa e . . . ʻilo kotoa pē, pea kapau ʻoku ou maʻu ʻa hono kotoa ʻo e tui ke u hiki ai ha ngaahi moʻunga, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻa e ʻofá, ko e meʻa noa pē au.”​—1 Kolinitō 13:1-3.

TOKANGATAHA KI HOʻO ʻAMANAKÍ

16. ʻE fiemaʻu ʻe Sētane ke tau ongoʻi fēfē?

16 ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane ke tau fakakaukau heʻikai ʻaupito lava ke tau lelei feʻunga ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Te ne saiʻia ke tau ongoʻi loto-siʻi pea fakakaukau ʻoku ʻikai ha fakaleleiʻanga ki heʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku ʻikai te ne loto ke tau falala ki hotau kaungā-Kalisitiané, pea ʻoku ʻikai te ne loto ke tau fiefia. (ʻEfesō 2:2) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ko e fakakaukau taʻepaú ʻe lava ke ne fakatupu ʻa e maumau kiate kitautolu pea mo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ka kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha meʻa ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau tauʻi ʻa e fakakaukau taʻepaú. Kuó ne ʻomai ʻa e ʻamanaki.

17. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e ʻamanakí?

17 ʻI he 1 Tesalonaika 5:8, ʻoku fakahoa ai ʻe he Tohi Tapú ʻetau ʻamanakí ki he tātā ʻokú ne maluʻi ʻa e ʻulu ʻo ha sōtia ʻi he taú, ʻo ui ʻa e tatā ko iá ko e “ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí.” Ko e ʻamanaki ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻe lava ke ne maluʻi hotau ʻatamaí pea tokoniʻi kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e fakakaukau taʻepaú.

18, 19. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he ʻamanakí ʻa Sīsuú?

18 Ko e ʻamanaki ʻa Sīsuú naʻá ne ʻai ia ke ne mālohi. ʻI he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní, naʻá ne fekuki hokohoko ai mo e tuʻunga faingataʻa. Naʻe lavakiʻi ia ʻe hano kaumeʻa ofi. Naʻe fakafisingaʻi ʻe ha toko taha ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ia. Naʻe liʻaki ia ʻe he niʻihi kehé pea nau hola. Ko hono kau tangataʻifonuá tonu naʻa nau fakafepakiʻi ia, ʻo kounaʻi ke ne mate ʻaki hono fakamamahiʻi. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ko ení? “He ko e meʻa ʻi he fiefia ko ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate iá naʻá ne kātakiʻi ai ha ʻakau fakamamahi, ʻo tukunoaʻi hono fakamāʻí, pea kuó ne nofo hifo ʻi he toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá.”​—Hepelū 12:2.

19 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene faitōnungá, te ne ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki heʻene Tamaí pea fakamoʻoniʻi ko Sētané ko ha tokotaha loi. Ko e ʻamanakí ni naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e fiefia lahi. Naʻá ne ʻiloʻi foki kuo vave ke ne toe fakataha mo ʻene Tamaí ʻi hēvani. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻamanakí ni ke ne kātaki. ʻI he hangē ko Sīsuú, kuo pau ke tau tokangataha ki heʻetau ʻamanakí. Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.

20. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fakakaukau paú?

20 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo tuí mo e kātakí. (ʻAisea 30:18; lau ʻa e Malakai 3:10.) ʻOkú ne talaʻofa te ne “ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó.” (Saame 37:4) Ko ia fakahangataha ho ʻatamaí ki hoʻo ʻamanakí. ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane ke mole hoʻo ʻamanakí pea ke ke ongoʻi heʻikai ʻaupito ke hoko ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ka heʻikai ʻaupito ke ke tuku ke ikuʻi koe ʻe he fakakaukau taʻepaú! Kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku kamata ke ʻikai loko hā moʻoni kiate koe ʻa hoʻo ʻamanakí, kole kia Sihova ki ha tokoni. Manatuʻi ʻa e lea ʻi he Filipai 4:6, 7: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa, ka ʻi he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.”

21, 22. (a) Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ki he māmaní? (e) Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

21 Vaheʻi maʻu pē ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he kahaʻu fakafiefia ʻoku tuʻu mei muʻá. Kuo vavé ni ke lotu kia Sihova ʻa e tokotaha kotoa pē. (Fakahā 7:9, 14) Fakakaukau atu angé ki he moʻui ʻi he māmani foʻoú. ʻE lelei ange ia ʻi ha meʻa pē ʻoku lava ke tau sioloto atu ki ai! Ko Sētane, ko ʻene fanga tēmenioó, mo e fulikivanu kotoa pē ʻe mole atu. Heʻikai te ke toe puke, pea heʻikai te ke mate. Ka, te ke ʻā hake ʻi he ʻaho taki taha ʻokú ke iviiviʻia mo fiefia ʻi hoʻo kei moʻuí. ʻE ngāue fakataha ʻa e tokotaha kotoa ke ʻai ʻa e māmaní ko ha palataisi. ʻE maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha meʻakai lelei mo ha feituʻu malu ke nofo ai. Heʻikai ke anga-fakamamahi pe fakamālohi ʻa e kakaí ka te nau anga-lelei moʻoni ki he tokotaha taki taha. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he māmaní “ʻa e tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.”​—Loma 8:21.

22 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke ʻai ia ko ho Kaumeʻa lelei tahá. Ko ia fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke malavá ke talangofua kia Sihova pea ʻunuʻunu ke ofi ange kiate ia ʻi he ʻaho taki taha. ʻIo, ʻofa ke tau nofo maʻu kotoa ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata!​—Sute 21.