Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 1

Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga ʻo Taʻengata

Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga ʻo Taʻengata

“Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú; pea ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.”​—1 SIONE 5:3.

1, 2. Ko e hā ʻokú ke ʻofa ai kia Sihova ko e ʻOtuá?

 ʻOKÚ KE ʻofa ki he ʻOtuá? Kuó ke ʻofa lahi nai kiate ia ʻo ke fakatapui ai kiate ia. ʻOkú ke ongoʻi nai ko ho Kaumeʻa lelei tahá ia. Ka naʻa mo e ki muʻa ke ke ʻofa kia Sihová, naʻá ne ʻofa kiate koe. ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku tau ʻofá, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.”​—1 Sione 4:19.

2 Fakakaukau angé ki he ngaahi founga kotoa kuo fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene ʻofa kiate kitautolú. Kuó ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e māmaní ko ha ʻapi fakaʻofoʻofa mo e meʻa kehe kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ke tau fiefia ai ʻi he moʻuí. (Mātiu 5:43-48; Fakahā 4:11) ʻOkú ne finangalo ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia, pea kuó ne ʻai ke tau malava ʻo ako fekauʻaki mo ia. ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau fanongo ai kia Sihova. Pea ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu. (Saame 65:2) ʻOkú ne tataki mo fakaivimālohiʻi kitautolu ʻaki hono laumālie māʻoniʻoni mālohí. (Luke 11:13) Naʻe aʻu ʻo ne fekauʻi mai ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá ki he māmaní ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté.​—Lau ʻa e Sione 3:16; Loma 5:8.

3. ʻOku anga-fēfē ʻetau tauhi ha vahaʻangatae lelei mo Sihová?

3 Fakakaukau angé ʻi ha mōmeniti fekauʻaki mo e taha ʻo ho ngaahi kaumeʻa ofí, ha taha kuó mo feohi ʻi he ngaahi taimi fakafiefiá mo e ngaahi taimi fakamamahí. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke tauhi ai ke mālohi ha vahaʻangatae vāofi hangē ko iá. ʻOku moʻoni foki ʻa e meʻá ni ʻi heʻetau kaumeʻa mo Sihová, ʻa e Kaumeʻa ofi taha kuo faifai ange pea lava ke tau maʻú. Ko ʻetau kaumeʻa mo iá ʻe lava ke tolonga ʻo taʻengata. Ko ia ʻoku tala mai ai ʻe he Tohi Tapú: “Mou tauhi kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.” (Sute 21) ʻE lava fēfē ke tau fai eni? ʻOku tali ʻe he Tohi Tapú: “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú; pea ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.”​— 1 Sione 5:3.

“KO E MEʻA ʻENI ʻOKU ʻUHINGA KI AI ʻA E ʻOFA KI HE ʻOTUÁ”

4, 5. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “ʻofa ki he ʻOtuá”? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ke tupulaki ʻa hoʻo ʻofa kia Sihová?

4 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻene pehē “ʻofa ki he ʻOtuá”? ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ia ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ka ʻoku ʻuhingá ki heʻetau ʻofa kiate iá. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ʻuluaki taimi naʻe kamata ai ke ke ʻofa kia Sihová?

ʻI hoʻo fakatapui kia Sihova pea papitaisó, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke ʻofa kiate ia pea loto ke talangofua kiate ia ʻo taʻengata

5 Manatu ki he anga hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo ʻuluaki ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa Sihova ke ke moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻoú. Kuó ke ako fekauʻaki mo e meʻa kotoa kuó ne fai ke ʻai ke malava ai ení, pea kuó ke ʻiloʻi ko ha meʻaʻofa mahuʻinga moʻoni ē naʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi heʻene fekauʻi mai ʻa hono ʻAló tonu ki he māmaní. (Mātiu 20:28; Sione 8:29; Loma 5:12, 18) ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e lahi tofu pē ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé, naʻe maongo ia ki ho lotó, pea kamata ai ke ke ʻofa foki kiate ia.​—Lau ʻa e 1 Sione 4:9, 10.

6. Ko e hā ʻoku kau ʻi he ʻofa ki ha taha? Ko e hā kuó ne ueʻi koe ke ke fai ʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá?

6 Ka ko e ongoʻi ko ia ʻo e ʻofa ki he ʻOtuá ko e kamataʻangá pē ia. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau ʻofa ʻi ha taha, ʻoku tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he pehē pē “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.” Ko e ʻofá ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau loto ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai ke fiefia ai ʻa e tokotaha ko iá. ʻI he founga tatau, ko hoʻo ʻofa kia Sihová naʻá ne ʻai koe ke ke loto ke moʻui ʻi ha founga ʻe fakahōifuaʻi ai ia. ʻI he tupulaki ʻa e ʻofa ko iá, ngalingali naʻá ke fakatapui ai kiate ia pea papitaiso. ʻI hono fai iá, naʻá ke palōmesi ai ke tauhi kia Sihova ʻo taʻengata. (Lau ʻa e Loma 14:7, 8.) ʻE lava fēfē ke ke fai ki he palōmesi ko iá?

“KO ʻETAU TAUHI ʻENE NGAAHI FEKAÚ”

7. Kapau ʻoku tau ʻofa kia Sihova, ko e hā te tau faí? Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi fekaú?

7 Koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kia Sihova, ʻoku tau “tauhi ʻene ngaahi fekaú.” ʻOku anga-fēfē ʻetau fai ení? ʻOku tau talangofua kiate ia. ʻI he Tohi Tapú ʻoku tau ako ai ʻa e founga ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau moʻuiʻakí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne tala mai ʻoku hala ke konā, kaihaʻa pe loi, fehokotaki fakasino mo ha taha ʻoku ʻikai ke tau mali mo ia, pe lotu ki ha taha pe ko ha meʻa tuku kehe pē ia.​—1 Kolinitō 5:11; 6:18; 10:14; ʻEfesō 4:28; Kolose 3:9.

8, 9. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fai ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ai ha lao papau ki ai ʻi he Tohi Tapú? ʻOmai ha fakatātā.

8 Ka ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he talangofua pē ki heʻene ngaahi fekaú. Kuo ʻikai ke ne ʻomai kiate kitautolu ha lisi lōloa ʻo ha ngaahi lao ʻokú ne kāpui ʻa e tuʻunga kotoa pē ʻi he moʻuí. Ko ia ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻe ʻikai ai ha lao papau ʻi he Tohi Tapú ke ne tala mai ʻa e meʻa ke faí. ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi fili lelei? (ʻEfesō 5:17) ʻI he Tohi Tapú ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ʻa ia ko e ngaahi moʻoni tefito ʻokú ne akoʻi mai ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá. Pea ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha Tokotahá. ʻOku tau ako ai ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú, ʻo kau ai ʻa e meʻa ʻokú ne saiʻia aí mo e meʻa ʻokú ne fehiʻa aí.​—Lau ʻa e Saame 97:10; Palōveepi 6:16-19; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 1.

9 Ko e fakatātaá, ʻoku anga-fēfē ʻetau fili ʻa e meʻa ke sio ai ʻi he TV pe ko e meʻa ke sio ai ʻi he ʻInitanetí? ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe Sihova ʻa e meʻa tofu pē ʻoku totonu ke tau faí. Ka ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne ʻomaí ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. Ko e lahi ʻo e fakafiefia he ʻaho ní ʻoku fonu ʻi he fakamālohí mo e fehokotaki fakasinó. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tala mai ai ʻe Sihova “ʻokú ne fehiʻa ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ki he fakamālohí” pea te ne ‘fakamāuʻi ʻa e kakai fehokotaki fakasino taʻetāú.’ (Saame 11:5; Hepelū 13:4) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ke tau fai ha ngaahi fili lelei? ʻI heʻetau ʻiloʻi pē ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi ha meʻa pe ʻokú ne vakai ki ai ko ha ʻulungaanga taʻetaau, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai.

10, 11. Ko e hā ʻoku tau talangofua ai kia Sihová?

10 Ko e hā ʻoku tau talangofua ai kia Sihová? ʻOku ʻikai koeʻuhí pē ke tau hao ai mei he tauteá pe ko e ngaahi palopalema ʻe hoko ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili ʻoku koví. (Kalētia 6:7) ʻIkai, ʻoku tau talangofua kia Sihová he ʻoku tau ʻofa kiate ia. Hangē pē ko e loto ʻa e fānaú ke ʻai ke fiefia ʻa ʻenau tamaí, ʻoku tau loto ke ʻai ke fiefia ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke toe lelei ange ʻi hono ʻiloʻi ʻoku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu!​—Saame 5:12; Palōveepi 12:2; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 2.

11 ʻOku ʻikai ke tau talangofua pē kia Sihová ʻi he taimi ʻoku faingofua aí pe ko e taimi ʻoku ʻikai ai ke toe ʻi ai haʻatau fili ke faí. Pea ʻoku ʻikai ke tau fili pe ko fē ʻa ʻene ngaahi lao mo e tuʻunga te tau muimui ki aí mo ia ʻe ʻikai ke tau muimui ki aí. (Teutalōnome 12:32) ʻI hono kehé, ʻoku tau talangofua kakato kiate ia, ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou manako ʻi hoʻo ngaahi fekaú, ʻio, ʻoku ou ʻofa ai.” (Saame 119:47; Loma 6:17) ʻOku tau loto ke hangē ko Noá, ʻa ia naʻá ne fakahāhā ʻene ʻofa kia Sihová ʻaki hono fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fekauʻi ange ʻe Sihova ke ne faí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Noá naʻá ne “fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.” (Sēnesi 6:22) ʻOkú ke loto ke leaʻaki ia ʻe Sihova fekauʻaki mo koe?

12. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke fiefia ʻa Sihova?

12 ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai kiate iá? ʻOku tau ʻai ai ‘ke fiefia hono lotó.’ (Palōveepi 11:20; 27:11) Kiʻi fakakaukau angé ki aí! ʻOku tau ʻai ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ke fiefia ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai kiate iá. Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne fakamālohiʻi kitautolu ke tau fai pehē. ʻI hono kehé, kuó ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke fili. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pe halá. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa kiate iá ke tau fai ʻa e ngaahi fili lelei koeʻuhi ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e moʻui lelei taha ʻoku ala lavá.​—Teutalōnome 30:15, 16, 19, 20; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 3.

“KO ʻENE NGAAHI FEKAÚ ʻOKU ʻIKAI KE FAKAMAFASIA”

13, 14. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Fakatātaaʻi.

13 Fēfē kapau ʻoku tau fakakaukau ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻoku fuʻu faingataʻa ke talangofua ki ai pe te ne toʻo ʻa ʻetau tauʻatāiná? ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú: “Ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.” (1 Sione 5:3) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “fakamafasia” ʻoku ʻuhingá ko e “mamafa.” ʻI he ngaahi konga Tohi Tapu kehé, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea ko ení ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni taʻefakaʻatuʻi pe ko e kakai ʻoku nau feinga ke puleʻi mo fakamamahiʻi ʻa e niʻihi kehé. (Mātiu 23:4; Ngāue 20:29, 30) Ko e New English Translation, ʻoku fakalea ai ʻo peheni: “Ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamamafa kiate kitautolu.” Ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke “mamafa,” ʻa ia, ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa ke tau talangofua ki ai. ʻOkú ne fakaʻatuʻi maʻu pē ʻi he meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú.

14 Ko e fakatātaá, sioloto atu ʻokú ke tokoni ki hao kaumeʻa ʻoku hiki ki hano ʻapi foʻou. Kuó ne faʻo ʻene ngaahi meʻá kotoa ʻi ha ngaahi puha. Ko e puha ʻe niʻihi ʻoku maʻamaʻa mo faingofua ke toʻo, ka ko e niʻihi ʻoku fuʻu mamafa ʻo fiemaʻu ha toko ua ke na hiki. ʻE kole atu ʻe ho kaumeʻá ke ke fua toko taha ha puha ʻoku fuʻu mamafa? Ko e moʻoni ʻe ʻikai! Ko e hā hono ʻuhingá? He ʻoku ʻikai te ne loto ke ke faingataʻaʻia. ʻI he hangē ko e kaumeʻa ko iá, heʻikai ʻaupito fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fai ha meʻa ʻa ia ʻoku fuʻu faingataʻa. (Teutalōnome 30:11-14) ʻOku mahinoʻi kitautolu ʻe Sihova. ʻOkú ne “ʻafioʻi lelei ʻa e anga hotau ngaohí, ʻokú ne manatu ko e efu pē kitautolu.”​—Saame 103:14.

15. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ko e lelei pē maʻatautolu?

15 Naʻe tala ʻe Mōsese ki he puleʻanga ʻIsilelí ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻe hoko ko e “lelei tuʻuloa” kiate kinautolu pea ko ʻenau talangofuá ʻe tokoni ia ke nau “kei moʻui ai.” (Teutalōnome 5:28-33; 6:24) ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni. Ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fai ʻe ʻai ai ke lelei ange ʻetau moʻuí. (Lau ʻa e ʻAisea 48:17.) Ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻokú ne ʻafioʻi maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. (Loma 11:33) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku folofolaʻaki mo fai ʻe Sihová.

16. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe lava ke tau talangofua neongo ʻetau taʻehaohaoa mo nofo ʻi ha māmani fulikivanú?

16 ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke tau talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku tau nofo ʻi ha māmani fulikivanu ʻa ia ʻoku puleʻi ʻe he Tēvoló. ʻOkú ne feinga ke tākiekina ʻa e kakaí ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku koví. (1 Sione 5:19) ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau tauʻi ʻetau ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi taʻehaohaoá, he ʻe lava ke ne taki kitautolu ke tau talangataʻa ki he ʻOtuá. (Loma 7:21-25) Ka ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻokú ne ʻomai ʻa e mālohi ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi feinga ke talangofua kiate iá, pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ʻaki hono foaki mai ʻa hono laumālie māʻoniʻoni mālohí. (1 Sāmiuela 15:22, 23; Ngāue 5:32) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ai ke tau talangofua kiate iá.​—Kalētia 5:22, 23.

17, 18. (a) Ko e hā te tau ako ʻi he tohí ni? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he vahe hono hokó?

17 ʻI he tohí ni, te tau ako ai pe ʻe anga-fēfē ʻetau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová. Te tau ako ai ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻi heʻetau moʻuí tonu ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá. Manatuʻi ʻoku ʻikai ʻaupito fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau talangofua kiate ia. ʻI heʻetau fili ke talangofuá, ʻe fakalakalaka ai ʻetau moʻuí pea te tau maʻu ai ha kahaʻu fisifisimuʻa. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko ʻetau talangofuá ʻe fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻa e lahi tofu pē ʻo ʻetau ʻofa kiate iá.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 4.

18 Ke tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá, kuo ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu taki taha ha konisēnisi. Kapau te tau akoʻi ʻa hotau konisēnisí, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau “tauhi ʻene ngaahi fekaú.” Ko ia ai, ko e hā ʻa e konisēnisi, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau akoʻi iá? Tau sio angé ki aí.