Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 13

ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e Kātoanga Kotoa Pē?

ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e Kātoanga Kotoa Pē?

“Hanganaki fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí.”​—ʻEFESŌ 5:10.

1. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke fakapapauʻi ʻoku fakahōifua kia Sihova ʻetau lotú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 NAʻE pehē ʻe Sīsū: “Ko e kau lotu moʻoní te nau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoni, he ko hono moʻoní, ʻoku kumi ʻa e Tamaí ki he faʻahinga peheé ke lotu ange kiate ia.” (Sione 4:23; 6:44) Ko kitautolu taki taha kuo pau ke tau “hanganaki fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí.” (ʻEfesō 5:10) ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē eni. ʻOku feinga ʻa Sētane ke ne takihalaʻi kitautolu koeʻuhi ke tau fai ha ngaahi meʻa ʻe taʻefakahōifua kia Sihova.​—Fakahā 12:9.

2. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ofi ki Moʻunga Sainaí.

2 ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke takihalaʻi kitautolú? Ko e founga ʻe taha ko hono ʻai ke tau puputuʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tonú pea mo e meʻa ʻoku halá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻi heʻenau ʻapitanga ʻo ofi ki Moʻunga Sainaí. Naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese ki he moʻungá, pea naʻe tatali ʻa e kakaí ke ne foki mai ki he ʻapitangá. Faifai atu pē, naʻa nau hela ʻi he tatalí pea nau kole kia ʻĒlone ke ne ngaohi ha ʻotua maʻanautolu. Naʻá ne ngaohi ha ʻaitoli koula ʻo ha ʻuhikiʻi pulu. Naʻe fai leva ʻe he kakaí ha kātoanga. Naʻe meʻe takai ʻa e kakaí ʻi he kiʻi pulú mo nau punou hifo ki ai. Naʻa nau tui ko e punou ki he kiʻi pulú, ko hono moʻoní naʻa nau lotu ai kia Sihova. Ka ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e vakai ʻa e kakaí ki he meʻá ni ko ha “kātoanga kia Sihova” naʻe ʻikai ʻai ai ia ke tonu. Naʻe vakai ki ai ʻa Sihova ko e tauhi ʻaitoli, pea naʻe mate ʻa honau tokolahi. (ʻEkisoto 32:1-6, 10, 28) Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOua naʻa tuku ke kākaaʻi koe. “ʻOua ʻe ala ki ha meʻa taʻemaʻa,” pea tuku ke akoʻi koe ʻe Sihova ki he meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá.​—ʻAisea 52:11; ʻIsikeli 44:23; Kalētia 5:9.

3, 4. Ko e hā ʻoku lelei ai ke sivisiviʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi kātoanga manakoa lahi?

3 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne akoʻi ʻa ʻene kau ʻapositoló ke nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he lotu maʻá. Hili ʻene pekiá, naʻe hokohoko atu hono akoʻi ʻe he kau ʻapositoló ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ki heʻene kau ākonga foʻoú. Ka ʻi he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe kamata ke ʻomai ʻe ha kau faiako loi ʻa e ngaahi fakakaukau hala mo e ngaahi tōʻonga mo e kātoanga fakapangani ki he fakatahaʻangá. Naʻe aʻu ʻo nau ʻai ha hingoa foʻou ki he niʻihi ʻo e ngaahi kātoanga fakapangani ko iá ke ʻai ke hā ngali faka-Kalisitiane. (2 Tesalonaika 2:7, 10; 2 Sione 6, 7) Ko e lahi ʻo e ngaahi kātoanga ko ení ʻoku kei manakoa pē ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku nau kei pouaki pē ʻa e ngaahi tui hala, naʻa mo e tōʻonga fakatēmeniō. *​—Fakahā 18:2-4, 23.

4 ʻI he māmaní takatakai ʻi he ʻahó ni, ko e ngaahi kātoangá mo e ngaahi ʻaho mālōloó ko ha tafaʻaki mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa e kakaí. Kae kehe, ʻi he hokohoko atu hoʻo ako ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá, te ke sio nai ai ki he fiemaʻu ke fakatonutonu hoʻo fakakaukaú fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga ʻe niʻihi. ʻE ʻikai nai ke faingofua eni, ka ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova. Tau sivisiviʻi angé ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi kātoanga manakoa ʻe niʻihi koeʻuhi ke lava ai ʻo tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo iá.

NAʻE ANGA-FĒFĒ ʻA E KAMATA ʻA E KILISIMASÍ?

5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe ʻikai ke ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsemá?

5 ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, ʻoku kātoangaʻi ai ʻa e Kilisimasí ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsemá, ʻa ia ʻoku tui ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo Sīsuú. ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e ʻaho pe naʻa mo e māhina naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, ka ʻokú ne tala mai ha meʻa fekauʻaki mo e taimi ko ia ʻi he taʻú. Naʻe tohi ʻa Luke ʻo pehē ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū ʻi Pētelihemá, ko e ‘kau tauhi-sipí naʻa nau nofo ʻi tuʻa,’ ʻo tokangaʻi ʻa ʻenau tākangá. (Luke 2:8-11) ʻI he māhina ko Tīsemá, ʻoku momoko, ʻuhoʻuha, mo sinou ʻa Pētelihema, ko ia ʻe ʻikai ke nofo ai ʻi tuʻa ʻa e kau tauhi-sipí mo ʻenau tākangá ʻi he poʻulí. Ko e hā ʻoku tau ako mei hení? Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe lelei ai ʻa e ʻeá, ʻo ʻikai ʻi Tīsema. ʻOku fakahaaʻi fakatouʻosi ʻi he Tohi Tapú mo e fakamoʻoni ʻi he hisitōliá naʻe ʻaloʻi ia ʻi ha taimi lolotonga ʻa e ongo māhina ʻoku tau ʻiloʻi he taimí ni ko Sepitema mo ʻOkatopá.

6, 7. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e ngaahi tōʻonga manakoa lahi ʻi he Kilisimasí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko e ʻuhinga ia ʻo ʻetau foaki meʻaʻofá?

6 Ko ia naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e Kilisimasí? Naʻe haʻu ia mei he ngaahi kātoanga fakapangani, hangē ko e kātoanga faka-Loma ko e Sātunaliá, ko ha kātoanga naʻe fakatapui kia Sātuna, ko e ʻotua ʻo e ngoué. ʻOku pehē ʻe he The Encyclopedia Americana: “Ko e Sātunaliá, ko ha kātoanga faka-Loma ia naʻe kātoangaʻi ʻi he vaeuaʻanga ʻo Tīsemá, ʻo ʻomai ai ʻa e sīpinga ki he lahi ʻo e ngaahi tōʻonga fakafiefia ʻi he Kilisimasí. Ko e fakatātaá, naʻe haʻu mei he kātoanga ko ení ʻa e kātoanga kai tōtuʻá, ko e foaki meʻaʻofá, pea mo e tutu teʻelangó.” Pehē foki, ko e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e ʻotua-laʻā Pēsia ko Mītilá naʻe kātoangaʻi ia ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsemá.

7 Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku nau kātoangaʻi he ʻahó ni ʻa e Kilisimasí ʻoku ʻikai te nau fakakaukau kinautolu ki hono tupuʻanga fakapanganí. ʻOku nau fakatuʻamelie pē kinautolu ki he Kilisimasí ko ha taimi ia ke nau feohi ai mo e fāmilí, ʻo fiefia ʻi he meʻakai leleí, mo e foaki meʻaʻofá. Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻofa ʻi hotau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá, pea ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke nau fevahevaheʻaki. Hangē ko ia ʻoku tala mai ʻe he 2 Kolinitō 9:7, “ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.” ʻOku ʻikai fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau toki foaki pē ki he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi taimi makehe. ʻOku fiefia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he foaki meʻaʻofá mo e fakatahataha mo e ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻo e taʻú, ʻo ʻikai ʻamanekina ke maʻu mei ai ha meʻa. ʻOku nau fai ʻa e foakí koeʻuhi ʻoku nau ʻofa ki he niʻihi kehé.​—Luke 14:12-14.

Ko hono ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi kātoangá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí

8. Naʻe ʻave ʻe he kau vavalo ki he fetuʻú ha ngaahi meʻaʻofa kia Sīsū ʻi hono fanauʻi ia ko ha pēpeé? Fakamatalaʻi.

8 Ke poupouʻi ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e foaki meʻaʻofa ʻi he Kilisimasí, ʻoku pehē ʻe he kakai tokolahi naʻe ʻave ʻe ha kau tangata poto ʻe toko tolu ha ngaahi meʻaʻofa ki he pēpē ne toki fanauʻi ko Sīsuú ʻi he fale tauhiʻanga manú. Ko e moʻoni ia naʻe ʻaʻahi ha kulupu ʻo e kau tangata kia Sīsū ʻo ʻave ha ngaahi meʻaʻofa. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe angamaheniʻaki hono ʻave ʻo e ngaahi meʻaʻofa ki ha tokotaha mahuʻinga. (1 Tuʻi 10:1, 2, 10, 13) Ka naʻá ke ʻiloʻi ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kau tangata ko ení ko e kau vavalo ki he fetuʻú, ko e kakai naʻa nau fai ʻa e tōʻonga fakafaimana pea naʻe ʻikai te nau lotu kia Sihova? ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai te nau ʻaʻahi kia Sīsuú ʻi he taimi naʻe toki fanauʻi ai ia ko ha pēpē ʻi ha fale tauhiʻanga manu. Naʻa nau toki ʻaʻahi kiate ia ki mui ange, ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha “kiʻi tama” ʻokú ne nofo ʻi ha fale.​—Mātiu 2:1, 2, 11.

KO E HĀ ʻA E LAU ʻA E TOHI TAPÚ FEKAUʻAKI MO E FAIʻAHÓ?

9. Ko e hā ʻa e ongo kātoanga faiʻaho ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú?

9 Ko e ʻaho ko ia ʻoku fāʻeleʻi ai ha pēpeé ko ha ʻaho fakafiefia. (Saame 127:3) Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga eni iá ʻoku totonu ke tau kātoangaʻi ʻa e faiʻahó. Fakakaukau fekauʻaki mo eni: Ko e kātoanga faiʻaho pē ʻe ua ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Ko e taha ko e faiʻaho ʻo Felo ʻo ʻIsipité, pea ko e taha ko e faiʻaho ʻo Tuʻi Hēlota ʻAnitipasá. (Lau ʻa e Sēnesi 40:20-22; Maʻake 6:21-29.) Naʻe ʻikai ko ha sevāniti ʻa Sihova ha taha ʻi he ongo pule ko ení. Ko hono moʻoní, kuo ʻikai ʻaupito te tau lau ʻi he Tohi Tapú naʻe kātoangaʻi ʻe ha tokotaha lotu kia Sihova ha faiʻaho.

10. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he ngaahi kātoanga faiʻahó?

10 ʻOku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau “vakai ki he kātoanga faiʻaho ʻo ha taha pē ko ha tōʻonga fakapangani.” Ko e ngaahi tōʻonga ko iá naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tui hala. Ko e fakatātaá, naʻe tui ʻa e kau Kalisi ʻo e kuonga muʻá naʻe maluʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe ha laumālie naʻe ʻi ai ʻi hono fāʻeleʻí. Pea naʻa nau fakakaukau naʻe fekauʻaki ʻa e laumālie ko iá mo ha ʻotua naʻe fanauʻi ʻi he ʻaho tatau mo e tokotahá. Tānaki atu ki he tui fakapangani ko iá, ʻoku toe fekauʻaki ʻa e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e vavalo ki he fetuʻú mo e vavalo ki he sōtiaká.

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau nima-homó?

11 Ki he kakai tokolahi, ʻoku nau ongoʻi ko honau ʻaho fāʻeleʻí ko ha ʻaho makehe ia ʻoku totonu ke fakahāhā ange ai kiate kinautolu ʻa e houngaʻia mo e ʻofa. Ka ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ʻi he kotoa ʻo e taʻú, kae ʻikai ʻi ha ʻaho makehe pē ʻe taha. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau anga-lelei mo nima-homo ʻi he taimi kotoa pē. (Lau ʻa e Ngāue 20:35.) ʻOku tau houngaʻia ʻiate ia ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo ʻikai ʻi hotau ʻaho fāʻeleʻí pē.​—Saame 8:3, 4; 36:9.

Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau foaki ki he niʻihi kehé koeʻuhí ʻoku nau ʻofa ʻiate kinautolu

12. ʻE lava fēfē ke lelei ange ʻa e ʻaho ʻo ʻetau maté ʻi he ʻaho ʻo hotau fanauʻí?

12 ʻOku pehē ʻe he Tangata Malanga 7:1: “ʻOku lelei ange ha hingoa lelei ʻi ha lolo lelei, pea ʻoku lelei ange ʻa e ʻaho ʻo e maté ʻi he ʻaho ʻo e fanauʻí.” ʻE lava fēfē ke lelei ange ʻa e ʻaho ʻo ʻetau maté ʻi he ʻaho ʻo hotau fanauʻí? ʻI he taimi ʻoku fanauʻi ai kitautolú, kuo teʻeki ai ke tau fai ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí, lelei pe kovi. Ka ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻetau moʻuí ke tauhi kia Sihova pea failelei ki he niʻihi kehé, ʻoku tau faʻu ai ha “hingoa lelei,” pe ongoongo, pea ʻe manatuʻi kitautolu ʻe Sihova naʻa mo e hili ʻetau maté. (Siope 14:14, 15) Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau kātoangaʻi ʻa honau ʻaho fāʻeleʻí pe ko e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko e kātoanga pē ʻe taha naʻe fekauʻi mai ʻe Sīsū ke tau kātoangaʻí ko e Fakamanatu ʻo ʻene pekiá.​—Luke 22:17-20; Hepelū 1:3, 4.

TUPUʻANGA ʻO E TOETUʻÚ

13, 14. Ko e hā ʻoku fekauʻaki mo e kātoanga Toetuʻú?

13 ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku nau kātoangaʻi ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú ʻi he taimi ʻoku nau kātoangaʻi ai ʻa e Toetuʻú pe ʻĪsitaá. Ka ko hono moʻoní, ko e kātoanga ʻĪsitaá kuo fakafehokotaki ia kia ʻIsitele, ko e ʻotua fefine ʻEngikolō-Sekisoni pangani ʻo e mafoa ʻa e atá mo e faʻahitaʻu failaú. ʻOku fakamatala ʻi he The Dictionary of Mythology ko ha ʻotua fefine fakafanau foki ia. Ko e tōʻonga ʻe niʻihi ʻi he ʻĪsitaá ʻoku fekauʻaki ia mo eni. Ko e fakatātaá, ko e fuaʻimoá “kuo ʻiloa ia ko e fakaʻilonga ʻo e moʻui foʻou mo e toetuʻu,” ko e lau ia ʻa e Encyclopædia Britannica. ʻIkai ko ia pē, kuo fuoloa hono ngāueʻaki ʻa e fanga lāpisí ko e fakaʻilonga ʻo e fakafanaú ʻi he lotu fakapanganí. ʻOku hā mahino ko e ʻĪsitaá ʻoku ʻikai haʻane felāveʻi mo e toetuʻu ʻa Sīsuú.

14 ʻI he vakai mai ʻa Sihova ki hono fio ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu loí mo e toetuʻu ʻa hono ʻAló, ʻokú ne hōifua ki ai? ʻIkai ʻaupito. (2 Kolinitō 6:17, 18) Ko hono moʻoní, kuo ʻikai ʻaupito fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau kātoangaʻi ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú.

KO E HĀ ʻA E HALOUINI?

15. Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e Halouiní?

15 Ko e Halouiní, ʻoku toe ui ko e Efiafi ʻo e Kau Māʻoniʻoní Kotoa pe ko e efiafi ʻo e ʻAho ʻo e kau Sangató Kotoa, ʻoku fekauʻaki ia mo e kau fefine taula faʻahikehe, fanga kiʻi faʻahikehe pauʻu, mo e fanga tēvolo. ʻOku ʻikai ke foʻou ʻa e kātoanga ko ení. ʻI he pō māhina kātoa ʻoku ofi taha ki he ʻaho 1 ʻo Nōvemá, naʻe kātoangaʻi ai ʻe he kau Kēleti ʻo Pilitānia ʻi he kuonga muʻá mo ʻAilani ʻa e kātoanga ʻo e Samahainí. Naʻa nau tui ʻi he lolotonga ʻa e kātoanga ko ení, naʻe foki mai ai ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau maté ki he māmaní. ʻOku tuku ki tuʻa ʻe he kakaí ʻa e meʻakai mo e inu koeʻuhi ke ʻoua ʻe fai ʻe he ngaahi laumālié ha kovi kiate kinautolu. ʻI he taimi ʻoku tui ai he ʻahó ni ʻe he fānaú ʻa e ngaahi teunga pea nau ʻalu mei he fale ki he fale ʻo pehē “Pauʻu pe meʻa lelei,” ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ko ʻenau faʻifaʻitaki ia ki he tōʻonga fakatēmeniō ko eni ʻi he kuonga muʻá.

MALI ʻOKU FAKAHŌIFUAʻI AI ʻA E ʻOTUÁ

16, 17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakaukau fekauʻaki mo ia ʻi he palani ʻo ha mali?

16 Ko e malí ko ha taimi fakafiefia ia. ʻOku kātoangaʻi ʻa e malí ʻi he ngaahi founga lahi kehekehe takatakai ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ke faʻa fakakaukau ʻa e kakaí pe ko e tupu mei fē ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku fai ʻi he malí, ko ia ʻoku ʻikai nai ai te nau ʻilo ko e haʻu ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe niʻihi mei he ngaahi tui fakalotu fakapangani. Ka ko ha ongo meʻa Kalisitiane ʻokú na palani ʻena malí ʻokú na loto ke fakapapauʻi ʻe fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova. Kapau ʻokú na ʻilo fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e ngaahi tōʻonga ʻoku fai ʻi he malí, te na malava ai ke fai ha ngaahi fili lelei.​—Maʻake 10:6-9.

17 ʻOku ʻi ai ʻa e tui ko e mali ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ai ʻa e ‘monū’ ki he ongo meʻa mali foʻoú. (ʻAisea 65:11) Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻoku laku ai ʻe he kakaí ʻa e laise pe ko e meʻa meimei tatau ki he taʻahine malí mo e tangata malí. ʻOku nau tui ʻe ʻoange ʻe he meʻá ni ki he ongo meʻá ʻa e fānau, fiefia, mo ha moʻui fuoloa pea ʻe maluʻi ai kinaua mei he koví. Ka ʻoku tokanga ʻa e kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi tōʻonga pē ʻoku fekauʻaki mo e lotu loí.​—Lau ʻa e 2 Kolinitō 6:14-18.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu kehe ʻoku ngāueʻaki ki he malí?

18 ʻOku loto ha ongo meʻa Kalisitiane ke hoko ʻena malí ko ha taimi fakafiefia mo fakangeingeia pea ke fakafiefia ki he tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu ki aí. Ko e kau fakaafe ʻi ha mali Kalisitiane heʻikai te nau fai ha ngaahi lea taʻeʻofa, fakahuʻunga ki he fehokotaki fakasinó, pe taʻefakaʻapaʻapa ki he taʻahine malí mo e tangata malí pe ko e niʻihi kehé. (Palōveepi 26:18, 19; Luke 6:31; 10:27) ʻOku ʻikai ke fakamamafaʻi ʻi ha mali Kalisitiane ʻa e “fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú.” (1 Sione 2:16) Kapau ʻokú ke palani ha mali, fakapapauʻi te ke malava ke sio atu ki ai mo e manatu melie.​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 28.

TUPUʻANGA ʻO E INU TALAMONUÚ

19, 20. Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e inu talamonuú?

19 Ko ha tōʻonga anga-maheni ʻoku fai ʻi he malí mo e ngaahi taimi fakasōsiale kehé ko e inu talamonuú. Lolotonga ha inu talamonū, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha tokotaha ʻa e talamonū lolotonga ia hono hiki ʻe he niʻihi kehé ʻenau ngaahi ipu sioʻatá. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiané ki he inu talamonuú?

20 ʻOku pehē ʻi he International Handbook on Alcohol and Culture ngalingali ko e haʻu ʻa e inu talamonuú mei ha tōʻonga fakapangani ʻi he kuonga muʻá “ʻa ia naʻe feilaulauʻaki ai ha vai toputapu ki he ngaahi ʻotuá.” Naʻe fai ení “kae fai ha fakaʻamu, ʻa ia ko ha lotu ʻoku fakanounou ʻi he ngaahi lea ‘ke ke moʻui fuoloa!’ pe ‘ke ke moʻui lelei!’” ʻI he kuonga muʻá, naʻe faʻa hiki ʻe he kakaí ʻenau ngaahi ipú ʻi he kole ki honau ngaahi ʻotuá ki ha tāpuaki. Ka ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tāpuakí.​—Sione 14:6; 16:23.

“KO KIMOUTOLU ʻOKU ʻOFA KIA SIHOVÁ, MOU FEHIʻA ʻI HE MEʻA ʻOKU KOVÍ”

21. Ko e hā ha toe ngaahi kātoanga ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e kau Kalisitiané?

21 ʻI he taimi ʻokú ke fili ai pe te ke kau pe ʻikai ʻi ha kātoanga, fakakaukau ki he tōʻonga mo e ʻulungaanga ʻoku pouaki aí. Ko e fakatātaá, ʻoku kau ʻi he ngaahi kātoanga mo e fakafiefia ʻe niʻihi ʻa e hula ʻoku langaʻi ai ʻa e holi ki he fehokotaki fakasinó, inu taʻemapuleʻi, pea naʻa mo e ʻulungaanga taʻetaau. Ko e ngaahi kātoanga ko iá ʻoku toe pouaki nai ai ʻa e founga moʻui fakasōtomá pe fakaʻaiʻai ai ʻa e mamahiʻi-fonuá. Kapau ʻoku tau kau ʻi he faʻahinga kātoanga ko ení, ʻoku tau fehiʻa moʻoni ʻi he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová?​—Saame 1:1, 2; 97:10; 119:37.

22. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha Kalisitiane ke ne fili pe te ne kau nai ʻi ha kātoanga?

22 ʻOku fiemaʻu ke tokanga ʻaupito ʻa e kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei ha kātoanga pē ʻoku taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Pe ko hoʻomou kai pe inu pe ko hono fai ha faʻahinga meʻa pē, fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē maʻá e lāngilangi ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinitō 10:31; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 29.) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fekauʻaki ʻa e kātoanga kotoa pē mo e ʻulungaanga taʻetāú, lotu loí, pe mamahiʻi-fonuá. Kapau ʻoku ʻikai ke maumauʻi ʻe ha kātoanga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha fili fakafoʻituitui pe te tau kau nai ai. ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau fakakaukau ki he founga ʻe uesia nai ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he fili ʻoku tau faí.

FAKALĀNGILANGIʻI ʻA SIHOVA ʻI HE MEʻA ʻOKÚ KE LEAʻAKI MO FAÍ

23, 24. ʻE lava fēfē ke tau fakamatalaʻi ʻetau fili fekauʻaki mo ha ngaahi kātoanga pau ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ʻikai ko ha Kau Fakamoʻoní?

23 Ngalingali kuo tuku ʻa hoʻo kau ʻi he ngaahi kātoanga ʻoku taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa Sihová. Ka ko e niʻihi ʻo ho fāmilí ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová te nau fakakaukau nai ʻoku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻiate kinautolu pe loto ke toe feohi mo kinautolu. Te nau ongoʻi nai ko e ngaahi ʻaho mālōloó ko e taimi pē ia ʻoku fakatahataha ai ʻa e fāmilí. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke faí? ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakapapauʻi ange ai ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu pea ʻoku nau mahuʻinga kiate koe. (Palōveepi 11:25; Tangata Malanga 3:12, 13) Te ke fakaafeʻi nai kinautolu ke nau feohi mo koe ʻi ha ngaahi taimi kehe.

24 Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe ho kāingá ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ai te ke kei tali ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō paú, ʻe lava ke ke kumi ha fakamatala ʻi heʻetau ʻū tohí pea ʻi he jw.org ʻa ia ʻe tokoni kiate koe ʻi hono fakamatalaʻi kiate kinautolu ʻa e ʻuhingá. ʻOua ʻe ʻai ke nau fakakaukau ʻokú ke feinga ke ikuna ʻi ha fakakikihi pe fakamālohiʻi kinautolu ke nau fakakaukau tatau mo koe. Tokoniʻi ho fāmilí ke nau sio naʻá ke fakakaukau ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa lahi pea toki fai ʻa hoʻo fili fakafoʻituituí. Hanganaki anga-mokomoko, pea “tuku ke hoko maʻu pē hoʻomou leá ʻo anga-ʻofa, ʻo fakaifoifo ʻaki ha māsima.”​—Kolose 4:6.

25, 26. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau ʻofa ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová?

25 ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu kotoa ke tau mahinoʻi lelei ʻetau ngaahi ʻuhinga fakafoʻituitui ki he ʻikai kau ʻi he ngaahi kātoanga paú. (Hepelū 5:14) Ko ʻetau taumuʻá ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Pea kapau ko e ngaahi mātuʻa kitautolu, kuo pau ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau mahinoʻi mo ʻofa ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻI he hoko ʻa Sihova ʻo moʻoni kiate kinautolú, te nau loto mo kinautolu foki ke fakahōifuaʻi ia.​—ʻAisea 48:17, 18; 1 Pita 3:15.

26 ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi he vakai mai ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke lotu kiate ia ʻi ha founga maʻa mo faitotonu. (Sione 4:23) Ka ʻoku fakakaukau ʻa e tokolahi heʻikai lava moʻoni ke faitotonu ha taha ʻi he māmani taʻefaitotonu ko ení. ʻOku moʻoni ia? Te tau lāulea ki he meʻá ni ʻi he vahe hono hokó.

^ ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga pau ʻi he Watch Tower Publications Index, ʻi he Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻi he jw.org.