Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 16

Talitekeʻi ʻa e Tēvoló

Talitekeʻi ʻa e Tēvoló

“Talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.”​—SĒMISI 4:7.

1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi fekauʻaki mo Sētane mo e fanga tēmenioó?

 KO E moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa Sihová ʻe fakalata. Faifai atu pē, te tau moʻui ʻo hangē ko ia naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá kitautolu ki aí. Ka ʻi he taimi ní ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó. (2 Kolinitō 4:4) Neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio kiate kinautolu, ʻoku nau moʻui pea ʻoku nau mālohi ʻaupito.

2 ʻI he vahé ni, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau nofo ofi ai kia Sihova pea maluʻi kitautolu meia Sētané. ʻOku talaʻofa ʻa Sihova te ne tokoniʻi kitautolu. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ke kākaaʻi mo ʻohofi ʻaki kitautolú.

“HANGĒ HA LAIONE NGUNGULÚ”

3. Ko e hā ʻoku loto ʻa e Tēvoló ke ne fai kiate kitautolú?

3 ʻOku taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku lotu ʻa e tangatá kia Sihova ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita pea ʻe tuku ʻetau tauhi kiate Iá kapau ʻe mātuʻaki faingataʻa ʻa e ngaahi meʻá. (Lau ʻa e Siope 2:4, 5.) ʻI hono fakahaaʻi ʻe ha taha ʻokú ne loto ke ako fekauʻaki mo Sihová, ʻoku fakatokangaʻi ia ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó, pea ʻoku nau feinga ke taʻofi ia. ʻOku nau ʻita ʻi he taimi ʻoku fakatapui ai ha tokotaha kia Sihova pea papitaisó. ʻOku fakahoa ʻe he Tohi Tapú ʻa e Tēvoló ki ha ‘laione ngungulu, ʻokú ne kumi ki ha taha ke ne folofua.’ (1 Pita 5:8) ʻOku loto ʻa Sētane ke ne fakaʻauha hotau vahaʻangatae mo Sihová.​—Saame 7:1, 2; 2 Tīmote 3:12.

ʻOku ʻita ʻa Sētane ʻi heʻetau fakatapui kia Sihová

4, 5. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ke fai ʻe Sētané? (e) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “talitekeʻi ʻa e Tēvoló”?

4 Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia ʻia Sētane mo ʻene fanga tēmenioó. Kuo ʻai ʻe Sihova ke fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku lava ke nau fai kiate kitautolú. ʻOku talaʻofa ʻa Sihova ʻe hao “ha fuʻu kakai lahi” ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he “fuʻu mamahi lahí.” (Fakahā 7:9, 14) ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he Tēvoló ke taʻofi ia mei heʻene hokó, he ʻoku maluʻi ʻe Sihova ʻa Hono kakaí.

5 Kapau ʻoku tau nofo ofi kia Sihova, heʻikai lava ke maumauʻi ʻe Sētane hotau vahaʻangatae mo Iá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻE kau ʻa Sihova mo kimoutolu lolotonga hoʻomou nofo maʻu ʻiate iá.” (2 Kalonikali 15:2; lau ʻa e 1 Kolinitō 10:13.) Ko e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga tokolahi ʻi he kuonga muʻá, hangē ko ʻĒpeli, ʻĪnoke, Noa, Sela, mo Mōsese, naʻa nau talitekeʻi ʻa e Tēvoló ʻaki ʻenau nofo ofi kia Sihova. (Hepelū 11:4-40) ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku talaʻofa mai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.”​—Sēmisi 4:7.

“ʻOKU TAU FAI HA FETAKAI”

6. ʻOku anga-fēfē hono ʻohofi kitautolu ʻe Sētané?

6 Neongo ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētane kuo taʻotaʻofi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lava ke ne fai kiate kitautolú, te ne kei ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē ke fakavaivaiʻi ʻa hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻoho ʻa e Tēvoló ʻi he ngaahi founga kehekehe, pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kuó ne ngāueʻaki ʻi ha taʻu ʻe laui afe. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni?

7. Ko e hā ʻoku ʻohofi ai ʻe Sētane ʻa e kakai ʻa Sihová?

7 Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.” (1 Sione 5:19) ʻOku ʻai ʻe Sētane ʻa e māmani fulikivanu ko ení ke ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé pea te ne saiʻia ke puleʻi foki mo e kakai ʻa Sihová. (Maika 4:1; Sione 15:19; Fakahā 12:12, 17) ʻOku ʻiloʻi ʻe he Tēvoló ʻoku toe siʻi pē ʻa hono taimí, ko ia ʻokú ne tenge lahi ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke tau taʻemateaki ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tēvoló ʻa e ʻohofi fakahangatonu, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku toe olopoto ange ai ʻa ʻene ngaahi ʻohó.

8. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he Kalisitiane taki taha?

8 ʻOku tau lau ʻi he ʻEfesō 6:12: “ʻOku tau fai ha fetakai [“fangatua,” fakamatala ʻi lalo] . . . mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu ʻi he ngaahi potu fakahēvaní.” Ko e Kalisitiane taki taha ʻokú ne faitau fakafoʻituitui mo e Tēvoló pea mo e fanga tēmenioó. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakatapui kia Sihová ʻoku nau kau ʻi he faitau ko ení. ʻI heʻene tohi ki he kau ʻEfesoó, naʻe ekinaki tuʻo tolu ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiané ke nau “tuʻu maʻu.”​—ʻEfesō 6:11, 13, 14.

9. Ko e hā ʻoku feinga ʻa Sētane mo e fanga tēmenioó ke fai kiate kitautolú?

9 ʻOku feinga ʻa Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ke kākaaʻi kitautolu ʻi he founga kehekehe. Koeʻuhi pē kuo tau talitekeʻi ʻa Sētane ʻi ha founga ʻe taha ʻoku ʻikai ʻuhinga iá heʻikai lava ke ne ikunaʻi kitautolu ʻi ha toe founga ʻe taha. ʻOku feinga ʻa e Tēvoló ke ʻilo hotau ngaahi vaivaiʻangá koeʻuhi ke ne lava ai ʻo fili ʻa e ngaahi tauhele ke pō ʻaki kitautolú. Ka ʻoku ʻikai pau ia ke maʻu kitautolu, he ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi tauhele ʻa e Tēvoló. (2 Kolinitō 2:11; sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 31.) Ko e taha ʻo e ngaahi tauhele ko ení ko e tōʻonga fakatēmenioó.

FAKAMAMAʻO MEI HE FANGA TĒMENIOÓ

10. (a) Ko e hā ʻa e tōʻonga fakatēmeniō? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he tōʻonga fakatēmenioó?

10 ʻOku kau ki he tōʻonga fakatēmenioó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahulu hake ʻi natula ʻoku ʻai ai ha tokotaha ke ne fetuʻutaki mo e fanga tēmenioó, ko e ngaahi meʻa hangē ko e tala meʻa ki he kahaʻú, tōʻonga fakafaimaná, talatuki, pe ko e feinga ke talanoa mo e kau maté. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ko e tōʻonga fakatēmenioó ʻoku “fakalielia” pea heʻikai lava ke tau kau ʻi he tōʻonga fakatēmenioó pea lotu kia Sihova ʻi he taimi tatau. (Teutalōnome 18:10-12; Fakahā 21:8) Kuo pau ke fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli ʻa e kau Kalisitiané mei he founga kotoa pē ʻo e tōʻonga fakatēmenioó.​—Loma 12:9.

11. Ko fē ʻe lava ke taki kitautolu ki ai ʻi he fieʻilo ki he meʻa ʻoku mahulu hake ʻi natulá?

11 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane kapau ʻoku tau saiʻia ʻi he meʻa ʻoku mahulu hake ʻi natulá, ʻe faingofua ange ai ke ne tohoakiʻi kitautolu ki he tōʻonga fakatēmenioó. Ko ha faʻahinga founga pē ʻo e tōʻonga fakatēmenioó ʻe fakaʻauha ai hotau vahaʻangatae mo Sihová.

FEINGA ʻA SĒTANE KE KĀKAAʻI KITAUTOLU

12. ʻE tākiekina fēfē ʻe Sētane ʻetau fakakaukaú?

12 ʻOku feinga ʻa Sētane ke ʻai ke puputuʻu ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí. ʻOkú ne fakatupunga māmālie ʻa e veiveiua, kae ʻoua kuo fakakaukau ʻa e kakaí “ko e leleí ʻoku kovi pea ko e koví ʻoku lelei.” (ʻAisea 5:20) ʻOku pouaki ʻe he Tēvoló ʻa e foʻi fakakaukau ko e akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke ʻaonga pea te tau fiefia ange kapau te tau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá.

13. Kuo anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakatupunga ha veiveiuá?

13 Ko hono fakamafola ʻa e veiveiuá ʻa e taha ʻo e ngaahi founga ola lelei taha ʻa Sētané. Kuó ne ngāueʻaki ia ʻi ha taimi fuoloa. ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻá ne feinga ai ke fakatupunga ʻa e veiveiuá ʻi heʻene ʻeke kia ʻIvi: “Ko e moʻoni koā naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē kuo pau ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué?” (Sēnesi 3:1) Ki mui ai, ʻi he taimi ʻo Siopé, naʻe ʻeke ai ʻe Sētane kia Sihova ʻi he ʻao ʻo e kau ʻāngeló: “ʻOku manavahē tuʻungaʻa pē koā ʻa Siope ki he ʻOtuá? (Siope 1:9) Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe poleʻi ia ʻe Sētane ʻaki ʻene pehē: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, lea ki he ngaahi maká ni ke hoko ko e mā.”​—Mātiu 4:3.

14. ʻOku lava fēfē ke ʻai ʻe Sētane ke veiveiua ʻa e kakaí pe ʻoku fakatuʻutāmaki koā ʻa e tōʻonga fakatēmenioó?

14 ʻI he ʻahó ni, ʻoku hokohoko atu ai ʻa e fakatupunga ʻe he Tēvoló ʻa e veiveiuá. ʻOkú ne feinga ke ʻai ke fehuʻia ʻe he kakaí pe ʻoku kovi moʻoni koā ʻa e tōʻonga fakatēmenioó ʻaki ʻenau ʻai ʻa hono ngaahi founga ʻe niʻihi ke hā ʻikai hano kovi. Naʻa mo e niʻihi ʻo e kau Kalisitiané kuo nau tukunoaʻi ʻa hono ngaahi fakatuʻutāmakí. (2 Kolinitō 11:3) Ko ia, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maluʻi kitautolú? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke kākaaʻi kitautolu ʻe he ngaahi founga ʻa Sētané? Tau sivisiviʻi angé ʻa e tafaʻaki ʻe ua ʻe lava ke kākaaʻi ai kitautolu: Ko e fakafiefiá mo e faitoʻó.

NGĀUEʻAKI ʻE SĒTANE KIATE KITAUTOLU ʻA ʻETAU NGAAHI HOLI FAKANATULÁ

15. ʻE lava fēfē ke tau kau mo e fanga tēmenioó fakafou ʻi he fakafiefiá?

15 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakaʻaliʻali ai ʻi he ngaahi faiva lahi, vitiō, polokalama ʻi he televīsoné, keimi komipiutá, mo e ʻInitanetí ʻa e fanga tēmenioó, faimaná, mo e ngaahi mālohi mahulu hake ʻi natula. ʻOku sio ʻa e tokolahi ʻoku fakaoli ʻo ʻikai hano maumau ʻa e ngaahi meʻa ko ení pea ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻi hono fakaʻatā ki heʻenau moʻuí ʻa e fanga tēmenioó. ʻE toe lava ke kau ha tokotaha ʻi he tōʻonga fakatēmenioó fakafou ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e vavalo ki he sōtiaká, lau ʻa e laine ʻi he ʻaofinimá, pele fakatātaá, mo e pulu kilisitalá. ʻOku fufū ʻe he Tēvoló ʻa e fakatuʻutāmakí peá ne feinga ke ʻai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ke hā ngali fakamisiteli, fakatoʻoaloto, mo fakaoli. ʻOku lava ke aʻu ʻo fakakaukau ha tokotaha ʻoku ʻikai hano kovi ʻa e sio ʻi ha meʻa ʻoku fakatēmeniō pe mahulu hake ʻi natula kehe pē ʻoku ʻikai moʻoni te ne fai ha tōʻonga fakatēmeniō. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e fakakaukau ko ení?​—1 Kolinitō 10:12.

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau talitekeʻi ʻa e fakafiefia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahulu hake ʻi natulá?

16 Ko Sētane mo e fanga tēmenioó ʻoku ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻetau fakakaukaú. Ka ʻoku lava ke nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tau holi ki aí mo e anga ʻo ʻetau fakakaukaú ʻi hono siofi ʻa e ngaahi fili ʻoku tau fai maʻatautolu mo hotau fāmilí, ʻo kau ai ʻetau fili ʻo e fakafiefiá. Kapau naʻa tau fili ʻa e ngaahi faiva, fasi, pe ʻū tohi fekauʻaki mo e kau taula-faʻahikehé, laulau fakafaimaná, uluisino fakatēmenioó, kau fefine taula-faʻahikehé, kau vemipaeá, pe ngaahi meʻa meimei tatau, ʻe ʻiloʻi ai ʻe Sētane mo e fanga tēmenioó ʻoku tau fieʻilo fekauʻaki mo kinautolu. ʻE lava leva ai ke nau feinga ke ʻai ke tau kau ʻo toe lahi ange ʻi he tōʻonga fakatēmenioó.​—Lau ʻa e Kalētia 6:7.

17. ʻE lava fēfē ke ngāueʻaongaʻaki ʻe Sētane ʻetau holi ke moʻui leleí?

17 ʻOku toe feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaongaʻaki ʻetau holi ke moʻui leleí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e tokolahi ʻi he mahamahakí. Kuo ʻahiʻahiʻi nai ʻe ha tokotaha ʻa e ngaahi faitoʻo kehekehe kae ʻikai ke lavameʻa. (Maʻake 5:25, 26) ʻOku aʻu nai ʻo ne feifeingavale pea loto-lelei ke ʻahiʻahiʻi ha faʻahinga meʻa pē. Ka ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua ʻe fili ha ngaahi faitoʻo ʻoku kau ki ai hono ngāueʻaki ʻa e “mālohi fakafaimaná.”​—ʻAisea 1:13.

Falala kia Sihova ʻi he taimi ʻokú ke puke aí

18. Ko e hā ʻa e ngaahi faitoʻo ʻe fakaʻehiʻehi mei ai ha Kalisitiane?

18 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe ngāueʻaki ai ʻe he niʻihi ʻa e “mālohi fakafaimaná.” Naʻe pehē ʻe Sihova kiate kinautolu: “ʻI haʻamou fola nima hake, te u fufū hoku matá meiate kimoutolu. Neongo hoʻomou fai hake ha ngaahi lotu lahi, heʻikai te u fanongo atu.” (ʻAisea 1:15) Fakakaukau atu pē​—naʻe aʻu ʻo ʻikai ke fanongo ʻa Sihova ki heʻenau ngaahi lotú! ʻOku ʻikai ke tau loto ke fai ha meʻa ʻe lava ke maumauʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová pea taʻofi ia mei heʻene tokoniʻi kitautolú, tautefito ʻi he taimi ʻoku ʻoku tau puke aí. (Saame 41:3) Ko ia kuo pau ke tau feinga ke ʻilo pe ko e faitoʻo ʻoku tau fakakaukau ki aí ʻoku fekauʻaki ʻi ha faʻahinga founga mo e tōʻonga fakatēmenioó pe ko e mālohi ʻoku mahulu hake ʻi natulá. (Mātiu 6:13) Kapau ʻoku ngalingali fekauʻaki mo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai!​—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 32.

TALANOA FEKAUʻAKI MO E FANGA TĒMENIOÓ

19. Kuo anga-fēfē hono ʻai ʻe he Tēvoló ke ilifia ʻa e kakaí?

19 Lolotonga ʻoku fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e Tēvoló mo e fanga tēmenioó ko e meʻa pē ia ʻi he fakakaukaú, ʻoku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ʻoku nau ʻi ai moʻoni koeʻuhi ko ha hokosia fakafoʻituitui. ʻOku nofo ʻa e kakai tokolahi ʻo manavahē ki he ngaahi laumālie fulikivanú pea nau pōpula ki he ngaahi tōʻonga fakafaʻahikehé. ʻOku ʻai ʻe he niʻihi ke mafolalahia ʻa e manavahē ki he fanga tēmenioó ʻaki hono fai ʻa e ngaahi talanoa ki heʻenau fai ha ngaahi meʻa fakalilifu ki he tangatá. ʻOku faʻa toʻoa ʻa e kakaí ʻi he ngaahi talanoa ko ení pea fiefia ke talanoaʻi ia ki he niʻihi kehé. Ko e ngaahi talanoa ko iá ʻoku faʻa ʻai ai ʻa e kakaí ke nau ilifia ʻi he Tēvoló.

20. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mafolalahia ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané?

20 Fakakaukau ki he meʻá ni​—ko Sētané ʻokú ne loto ke ilifia ʻa e kakaí ʻiate ia. (2 Tesalonaika 2:9, 10) Ko ha tokotaha loi ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tākiekina ʻaki ʻa e ʻatamai ʻo e faʻahinga ʻoku tohoakiʻi ki he tōʻonga fakatēmenioó pea ʻai ke nau tui ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻaupito ke moʻoni. Ko e kakai ko iá ʻoku nau talanoaʻi nai ha meʻa ʻoku nau fakakaukau naʻa nau sio mo fanongo ki ai. Ko e lahi ange hono toutou fai ʻe he kakai ko iá ʻa e ngaahi talanoa peheé, ko e lahi ange ia hono fakalahiʻi ʻo e talanoá. ʻOku ʻikai te tau loto ke tokoni kia Sētane ʻi hono ʻai ke mafolalahia ʻa e ilifiá ʻaki hono toutou fai ʻa e ngaahi talanoa peheé.​—Sione 8:44; 2 Tīmote 2:16.

21. ʻI he ʻikai ke fai ha talanoa fekauʻaki mo e fanga tēmenioó, ko e hā ʻe lava ke tau talanoa ki aí?

21 Kapau naʻe ʻi ai ha hokosia ʻa ha taha ʻo e kakai ʻa Sihová mo e fanga tēmenioó, heʻikai te ne toe talanoaʻi ia ke mālieʻia ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau manavahē ʻi ha meʻa pē ʻoku lava ke fai ʻe he Tēvoló mo ʻene fanga tēmenioó. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau tokangataha kia Sīsū mo e mālohi kuo ʻoange ʻe Sihova kiate iá. (Hepelū 12:2) Naʻe ʻikai ke ʻai ʻe Sīsū ke mālieʻia ʻene kau ākongá ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e fanga tēmenioó. Naʻá ne tokangataha ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá mo e “ngaahi meʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.”​—Ngāue 2:11; Luke 8:1; Loma 1:11, 12.

22. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

22 ʻOua naʻa ngalo ko e taumuʻa ia ʻa Sētané ke fakaʻauha hotau vahaʻangatae mo Sihová. Te ne ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē ke ʻai ke hoko ia. Ka ʻoku tau lāuʻilo ki he ngaahi founga ʻa e Tēvoló pea fakapapauʻi ke talitekeʻi ʻa e founga kotoa pē ʻo e tōʻonga fakatēmenioó. Heʻikai ke tau “ʻoange ha faingamālie ki he Tēvoló” ke ne fakavaivaiʻi ʻetau fakapapaú. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:27.) ʻIo, kapau te tau talitekeʻi ʻa e Tēvoló, te tau hao mei heʻene ngaahi tauhelé pea malu ʻi he maluʻi ʻa Sihová.​—ʻEfesō 6:11.