Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 15

Ko e Ngaahi Kaume‘a ‘o e ‘Otuá ‘Oku Nau Fai ‘a e Me‘a ‘Oku Leleí

Ko e Ngaahi Kaume‘a ‘o e ‘Otuá ‘Oku Nau Fai ‘a e Me‘a ‘Oku Leleí

‘I he taimi ‘oku ‘i ai ai hao kaume‘a ‘a ia ‘okú ke fakamā‘olunga‘i mo toka‘i, ‘okú ke feinga ke hoko ‘o hangē ko iá. “‘Oku lelei mo angatonu ‘a Sihova,” ko e lau ia ‘a e Tohitapú. (Sāme 25:8) Ke hoko ko e kaume‘a ‘o e ‘Otuá, kuo pau ke tau lelei mo anga-tonu. ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: “Mou hoko mu‘a ko e kau fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otua, ‘o tāu mo e fanau kuo ‘ofeina: pea fou ‘i he ‘ofa.” (Efeso 4:32, 33 [5:1, 2, PM]) Ko e ngaahi founga eni ‘e ni‘ihi ke fai ai iá:

Fa‘a tokoni ki he ni‘ihi kehé. “Ta ngaue ‘aonga ki he kakai kotoa pe.”​—Kaletia 6:10.

Ngāue mālohi. “Ke ‘oua na‘a kei kaiha‘a ‘e he kaiha‘a: ka ne fakafitefita‘a mu‘a, ‘o ngaue‘aki ‘a e ongo nima ko ia ki he me‘a ‘oku lelei.”​—Efeso 4:28.

Tauhi ke ma‘a fakaesino mo fakae‘ulungaanga. “Tau fakama‘a kitautolu mei he ‘uli kotoa pe ‘o e kakano mo e loto, ‘o tau fakakakato ‘etau ma‘oni‘oni ‘i he ‘apasia ki he ‘Otua.”​—2 Kolinito 6:19 (7:1, PM).

Tō‘ongafai ki he ngaahi mēmipa ‘o ho fāmilí ‘aki ‘a e ‘ofa mo e faka‘apa‘apa. “Ko kimoutolu foki fakafoitangata​—‘e, ke taki taha ‘ofa ki si‘ono uaifi ‘o hange ko ‘ene ‘ofa kiate ia; pea ko e uaifi ke ne faka‘apa‘apa ki hono husepaniti. ‘A e fanau, mou talangofua ‘i he ‘Eiki ki ho‘omou matu‘a.”​—Efeso 5:33–6:1.

Fakahāhā ‘a e ‘ofa ki he ni‘ihi kehé. “Ke tau fe‘ofa‘aki mu‘a: he ko ‘ofa ko e tupu mei he ‘Otua ia.”​—1 Sione 4:7.

Talangofua ki he ngaahi lao ‘a e fonuá. “Ke anganofo ‘a e tangata kotoa pe ki he [founga-pulé] . . . Ko ia mou fai kiate kinautolu kotoa pe ‘a e me‘a ‘oku totonu: ‘a e tukuhau kiate ia ‘oku a‘ana ‘a e tukuhau.”​—Loma 13:1, 7.