Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 4

Founga ‘e Lava Ke Ke Ako Ai ‘o Fekau‘aki mo e ‘Otuá

Founga ‘e Lava Ke Ke Ako Ai ‘o Fekau‘aki mo e ‘Otuá

‘Oku lava ke ke ako ‘o fekau‘aki mo Sihova ‘aki hono lau ‘a e Tohitapú. ‘I he kuonga mu‘á, na‘e fili ai ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga pau ‘o e tangatá ke nau hiki ‘a ‘ene ngaahi fakakaukaú. Ko e ngaahi tohi ko iá ‘oku ui ia ko e Tohitapú. ‘I he ‘ahó ni ‘oku tau ako ai ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá ‘aki hono lau ‘a e Tohitapú. Koe‘uhi ‘oku ‘i he Tohitapú ‘a e folofola, pe ko e pōpoaki ‘a Sihová, ‘oku toe ui ia ko e Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘Oku lava ke tau tui ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohitapú koe‘uhi he ‘oku ‘ikai ‘aupito ke loi ‘a Sihova. ‘Oku “‘ikai ‘aupito lava ke loi ai ‘a e ‘Otua.” (Hepelu 6:18) ‘Oku ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e mo‘oní.​—Sione 17:17.

Ko e Tohitapú ko e taha ia ‘o e me‘a‘ofa mahu‘inga taha ‘a e ‘Otuá kiate kitautolú. ‘Oku hangē ia ha tohi mei ha tamai ‘ofa ki he‘ene fānaú. ‘Okú ne tala mai kiate kitautolu ‘o fekau‘aki mo e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ke liliu ‘a e fo‘i māmaní ko ha feitu‘u fakaofo ke mo‘ui ai​—ko ha palataisi. ‘Okú ne tala mai ai kiate kitautolu ‘a e me‘a kuó ne fai ‘i he kuohilí, ko e me‘a ‘okú ne fai he taimi ní, pea mo e me‘a te ne fai ‘i he kaha‘ú ki he‘ene fānau anga-tonú. ‘Okú ne toe tokoni‘i kitautolu ke solova ‘etau ngaahi palopalemá pea ke ma‘u ‘a e fiefiá.​—2 Timote 3:16, 17.

Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ko e ngaahi kaume‘a kinautolu ‘o e ‘Otuá; te nau tokoni‘i koe ke ke mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohitapú. Tala ange pē kiate kinautolu ‘okú ke loto ke ke ako ‘a e Tohitapú. ‘Oku ‘ikai te nau ‘eke ha pa‘anga ki he me‘á ni. (Mātiu 10:8) Tānaki atu ki ai, ‘oku lava ke ke ma‘u ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ‘Oku fai eni ‘i he ngaahi feitu‘u fai‘angalotu ‘oku ui ko e ngaahi Fale Fakataha‘anga. Kapau te ke ma‘u ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, te ke tupulekina vave ai ‘i ho‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá.

‘Oku lava ke ke ako ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá mei he ngaahi me‘a kuó ne ngaohí. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘e he Tohitapú: “Na‘e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘a e ngaahi langi mo mamani.” (Senesi 1:1) ‘I he taimi na‘e fakatupu ai ‘e Sihova “‘a e ngaahi langi,” na‘á ne ngaohi ai ‘a e la‘aá. Sai, ko e hā ‘oku tala mai kiate kitautolu ‘e he me‘a ko iá ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá? ‘Okú ne tala mai ‘oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e mālohi lahi. Ko ia pē tokotaha ‘oku lava ke ne ngaohi ‘a e me‘a ‘oku mālohi ‘o hangē ko e la‘aá. ‘Okú ne toe tala mai kiate kitautolu ‘oku poto ‘a Sihova, koe‘uhi he ‘oku fiema‘u ‘a e potó ke fa‘u‘aki ‘a e la‘aá, ‘a ia ‘okú ne ‘omai ‘a e māfana mo e maama pea ‘oku ‘ikai ‘aupito ngata ‘a ‘ene uló.

‘Oku fakahaa‘i ‘e he fakatupu ‘a Sihová ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu. Fakakaukau atu ki he kotoa ‘o e fa‘ahinga fua‘i‘akau kehekehe ‘oku ‘i ai ‘i he fo‘i māmaní. Ne mei lava pē ke tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga fua‘i‘akau pē ‘e taha ma‘atautolu​—pe ‘ikai ha me‘a ‘e taha. ‘I hono kehé, na‘e ‘omai ‘e Sihova ma‘atautolu ‘a e fa‘ahinga lahi kehekehe ‘o e fua‘i­‘akaú fakataha mo e ngaahi fuo, lahi, ngaahi lanu, mo e ifo kehekehe. ‘Oku fakahā ‘e he me‘á ni ko Sihová ko ha ‘Otua ia ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene ‘ofá ka ‘okú ne toe nima-homo, fa‘a fakakaukau mo anga-‘ofa ‘aupito.​—Sāme 104:24.