Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Ngaahi Laumālié Kuo ‘Ikai Te Nau Mo‘ui mo Mate ‘i Māmani

Ko e Ngaahi Laumālié Kuo ‘Ikai Te Nau Mo‘ui mo Mate ‘i Māmani

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi laumālie! ‘I he nofo‘anga ta‘ehāmai laumālié, ‘oku ‘i ai fakatou‘osi ‘a e ngaahi laumālie lelei mo kovi. Ko e fa‘ahinga kinautolu ‘a ia na‘a nau mo‘ui pea mate ‘i māmaní?

‘Ikai, ‘oku ‘ikai ko kinautolu ia. ‘I he mate ha taha, ‘oku ‘ikai te ne hiki atu ki he maama laumālié, ‘o hangē ko ia ‘oku tui ki ai ‘a e kakai tokolahi. ‘Oku anga-fēfē ‘a ‘etau ‘ilo‘i ‘a e me‘á ni? Koe‘uhi ‘oku lea‘aki ia ‘e he Tohitapú. Ko e Tohitapú ko e tohi ia ‘o e mo‘oni ‘a ia ‘oku ‘omai mei he ‘Otua mo‘oní pē taha, ‘a ia ko hono huafá ko Sihova. Na‘e fakatupu ‘e Sihova ‘a e tangatá; ‘okú ne ‘afio‘i lelei ‘a e me‘a ‘oku hoko kiate kinautolu ‘i he‘enau maté.​—Sāme 83:18; 2 Tīmote 3:16.

Na‘e ha‘u ‘a ‘Ātama mei he efú, na‘e foki ki he efú

‘Oku pehē ‘e he Tohitapú na‘e ngaohi ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ātama, ko e ‘uluaki tangatá, “mei he efu ‘o e kelekele.” (Sēnesi 2:7) Na‘e tuku ia ‘e he ‘Otuá ‘i Palataisi, ko e ngoue ko ‘Ītení. Kapau na‘e talangofua ‘a ‘Ātama ki he lao ‘a Sihová, na‘e ‘ikai te ne mate; ‘e kei mo‘ui ia ‘i māmani ‘i he ‘ahó ni. Ka ‘i hono maumau‘i loto-fiefai ‘e ‘Ātama ‘a e lao ‘a e ‘Otuá, na‘e folofola ange ‘a e ‘Otuá kiate ia: “[Te] ke foki ki he kelekele ‘a ia na‘e to‘o koe mei ai: he ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai.”​—Sēnesi 3:19.

Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘á ni? Sai, na‘e ‘i fē ‘a ‘Ātama ‘i he ki mu‘a ke fakatupu ia ‘e Sihova mei he efú? Na‘e ‘ikai te ne ‘i ha feitu‘u. Na‘e ‘ikai ko ha tokotaha laumālie te‘eki fanau‘i ia ‘i hēvani. Na‘e ‘ikai te ne ‘i ai. Ko ia ‘i he folofola ‘a Sihova ‘o pehē ‘e “foki ki he kelekele” ‘a ‘Ātama, ko ‘ene ‘uhingá ‘e mate ‘a ‘Ātama. Na‘e ‘ikai te ne hiki atu ki he nofo‘anga laumālié. ‘I he maté, na‘e toe hoko ‘a ‘Ātama ‘o ‘ikai mo‘ui, ‘ikai te ne ‘i ai. Ko e maté ko e ‘ikai ke ‘i ai ha mo‘ui.

Kae fēfē ‘a e ni‘ihi kehe kuo maté? ‘Oku nau toe ‘i he tu‘unga ko e ‘ikai ke ‘i ai? ‘Oku tali ‘e he Tohitapú:

  • “‘Oku ‘alu kotoa [fakatou‘osi ‘a e tangatá mo e fanga manú] ki ha potu pe taha; ‘oku mei he efu kotoa pe, pea ‘oku foki kotoa pe ki he efu.”​—Koheleti 3:20.

  • “Ko e kau pekia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a.”​—Koheleti 9:5.

  • “Ko ‘enau ngaahi ‘ofa foki, mo ‘enau ngaahi fehi‘a, mo ‘enau ngaahi meheka, kuo loa pe ‘enau mole.”​—Koheleti 9:6.

  • “Oku ikai ha gaue, be ha filioi, be ha ilo, be ha boto i he faitoka, aia oku ke alu ki ai.”​—Koheleti 9:10PM.

  • “‘Oku . . . foki [‘a e tangatá] ki hono kelekele; ko e ‘aho pe ko ia ko ‘ene ngaahi fakakaukau ‘oku mate.”​—Sāme 146:4.

Ko e kau mo‘uí pē ‘oku malava ke nau fai ‘a e ngaahi me‘á ni

‘Oku faingata‘a ke ke tui ki he ngaahi konga Tohitapu ko ‘ení? Kapau ‘oku pehē, fakakaukau atu ki he me‘á ni: ‘I he ngaahi fāmili lahi, ‘oku ngāue pa‘anga ‘a e tangatá ke tauhi‘aki hono fāmilí. ‘I he mate ‘a e tangatá, ‘oku fa‘a fehangahangai ‘a e fāmilí mo e faingata‘a‘ia. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku a‘u ki he tu‘unga ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘e hono uaifí mo e fānaú ha pa‘anga fe‘unga ke fakatau mai ‘aki ha me‘akai. ‘E ngaohikovi‘i nai ‘e he ngaahi fili ‘o e tangatá ‘a e fāmilí. ‘Eke hifo kiate koe: ‘Kapau ‘oku kei mo‘ui ‘a e tangatá ni ‘i he maama laumālié, ko e hā ‘oku ‘ikai te ne kei tokonaki mai ai ma‘a hono fāmilí? Ko e hā ‘oku ‘ikai ai te ne malu‘i ‘a hono fāmilí mei he kakai koví?’ Koe‘uhi he ‘oku mo‘oni ‘a e ngaahi konga Tohitapú. ‘Oku ‘ikai ke mo‘ui ‘a e tangata ko iá, ‘oku ta‘emalava ke ne fai ha fa‘ahinga me‘a pē.​—Sāme 115:17.

‘Oku ‘ikai malava ke tokoni ‘a e kau maté ki he fa‘ahinga fiekaiá pe malu‘i ‘a e fa‘ahinga kuo ngaohikovi‘í

‘Oku ‘uhinga ‘ení ‘e ‘ikai ‘aupito ke toe mo‘ui mai ‘a e kau maté? ‘Ikai, ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga pehē ia. Te tau lave ‘amui ange ki he toetu‘u mei he maté. Ka ‘oku ‘uhinga ‘ení ‘oku ‘ikai ke ‘ilo ‘e he kau maté ‘a e ngaahi me‘a ‘okú ke lolotonga faí. ‘Oku ‘ikai malava ke nau sio mai kiate koe, fanongo mai kiate koe, pe talanoa mai kiate koe. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ke ke ilifia kiate kinautolu. He ‘ikai malava ke nau fai mai ha tokoni kiate koe pea he ‘ikai malava ke nau uesia koe.​—Koheleti 9:4; ‘Aisea 26:14.