Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Taukave‘i Loi ‘e he Kau Tēmenioó ‘Oku Mo‘ui ‘a e Kau Maté

‘Oku Taukave‘i Loi ‘e he Kau Tēmenioó ‘Oku Mo‘ui ‘a e Kau Maté

‘Oku pehē ‘e he Tohitapú ko Sētane “‘oku ne kākā‘i ‘a mamani kātoa.” (Fakahā 12:9) ‘Oku ‘ikai loto ‘a Sētane mo ‘ene kau tēmenioó ke tau tui ki he Folofola ‘a e ‘Otuá, ko e Tohitapú. ‘Oku nau feinga ke ‘ai ke tui ‘a e kakaí ‘oku mo‘ui ‘a e kau maté ‘i ha feitu‘u ‘i he nofo‘anga laumālié. Te tau sio pe ‘oku anga-fēfē ‘enau fai ení.

Lotu Loi

Ko e tangatá, fanga monumanú, fanga iká, pea mo e fanga manupuná—ko kinautolu kotoa ko e ngaahi soulu

‘Oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu lahi ‘o pehē ‘oku ma‘u ‘e he tokotaha taki taha ha soulu ‘a ia ‘oku hiki atu ki he nofo‘anga laumālié ‘i he hili ‘a e mate ‘a e sino fakakakanó. ‘Oku nau pehē ‘oku mate ‘a e sinó ka ‘oku ‘ikai ke mate ‘a e soulú. ‘Ikai ngata aí, ‘oku nau taukave‘i ‘oku ‘ikai malava ke mate ‘a e soulú, ‘oku ta‘efa‘amate ia.

Ka ‘oku ‘ikai ke ako‘i ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e me‘á ni. ‘Oku fakahā ‘e he Tohitapú ko e soulú ko e tokotahá ia, ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ‘oku ‘i loto ‘i ha tokotaha. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘e he Tohitapú ‘i hono fakamatala‘i ‘a e fakatupu ‘o ‘Ātamá: “Bea nae gaohi e Jihova koe Otua ae tagata mei he efu oe kelekele, bea ne manava ki hono ava‘i ihu ae manava oe moui; bea hoko ae tagata koe laumalie [“soulu,” NW] moui.” (Sēnesi 2:7PM, faka‘ītali ‘amautolu.) Ko ia na‘e ‘ikai ke ‘oange kia ‘Ātama ha soulu; ko e soulú ia.

‘Oku toe ui ‘a e fanga manú ko e ngaahi soulu.​—Sēnesi 1:20, 21, 24, 30NW.

Koe‘uhi ‘oku ‘uhinga ‘a e fo‘i lea Fakatohitapu ko e “soulu” ki he tokotahá tonu, ‘oku totonu ke ‘oua te tau ‘ohovale ‘i he ako ‘o ‘ilo ‘oku malava pea ‘oku mate ‘a e ngaahi soulú. ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú:

  • “Ko e laumalie [“soulu,” NW] ‘oku fai angahala ko ia ia ‘e mate.”​—‘Isikeli 18:4, faka‘ītali ‘amautolu.

  • “‘Oku mate honau laumalie [“soulu,” NW] kei talavou, mo ‘enau mo‘ui hange ha kau fakasotoma.”​—Siope 36:14, faka‘ītali ‘amautolu.

  • “Koe‘uhi na‘a ne lilingi hono laumalie [“soulu,” NW] ke ‘osi, ‘o pekia, ‘o ne tuku ke lau ia fakataha mo e kau angahala.”​—‘Aisea 53:12, faka‘ītali ‘amautolu.

‘Oku fakahā ‘e he Tohitapú ‘oku ‘ikai ke ta‘efa‘amate ‘a e soulú

‘Oku fakahā ‘e he ngaahi konga Tohitapu kehe ko e ngaahi soulú ‘oku malava ke ‘auha (Sēnesi 17:14PM; ‘Isikeli 13:19), fulutāmakia (Siope 7:15PM), pea mo melemo (Siona 2:5PM). Ko ia ai, ‘oku mate ‘a e soulú.

Kapau te ke lau ‘a e Tohitapú mei he takafi ‘e tahá ki he takafi ‘e tahá, ‘e ‘ikai ‘aupito te ke ‘ilo ai ‘a e kupu‘i lea ko e “soulu ta‘efa‘amate.” ‘Oku ‘ikai ko ha laumālie ‘a e soulu fakaetangatá. ‘Oku ‘ikai ke ako‘i ‘e he Tohitapú ‘a e akonaki ‘o kau ki he soulu ta‘efa‘amaté. Ko e me‘a ia ‘oku ako‘i ‘e Sētane mo ‘ene kau tēmenioó. ‘Oku fehi‘a ‘a Sihova ki he ngaahi loi fakalotu kotoa pē.​—Palōvepi 6:16-19; 1 Tīmote 4:1, 2.

Kau Fetu‘utaki mo e Laumālié

‘Oku fakangalingali mai ‘a e kau tēmenioó ko e ngaahi laumālie kinautolu ‘o e kau maté

Ko e toe founga ‘oku takihala‘i ai ‘e Sētane ‘a e kakaí ‘oku fakafou ia ‘i he kau fetu‘utakí. Ko ha tokotaha fetu‘utaki ko ha tokotaha ia ‘oku malava ke ne ma‘u hangatonu ‘a e ngaahi pōpoaki mei he maama laumālié. ‘Oku tui ‘a e tokolahi, pea kau ai mo e kau fetu‘utakí, ‘oku ma‘u ‘a e ngaahi pōpoaki ko ‘ení mei he laumālie ‘o e fa‘ahinga kuo maté. Kae hangē ko ia kuo tau ako mei he Tohitapú, ‘oku ‘ikai ‘aupito malava ke hoko ‘eni.​—Koheleti 9:5, 6, 10.

Ko ia, ‘oku ‘omai ‘a e ngaahi pōpoaki ko ‘ení meia hai? Ko e kau tēmenioó tonu! ‘Oku malava ‘e he kau tēmenioó ke nau sio ki ha taha ‘i he‘ene kei mo‘uí; ‘oku nau ‘ilo ‘a e anga ‘o e lea ‘a ha taha, ‘a e anga ‘o hono fōtungá, ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne faí, pea mo e me‘a na‘á ne ‘ilo ki aí. Ko ia ‘oku faingofua kiate kinautolu ke nau fakangalingali mai ko e fa‘ahinga kinautolu kuo maté.​—1 Sāmiuela 28:3-19.

Ngaahi Talanoa Loi

Ko e toe founga ‘e taha ‘oku poupou‘i ai ‘e Sētane ‘a e loi ‘o fekau‘aki mo e kau maté ‘oku fakafou mai ia ‘i he ngaahi talanoa loi. ‘Oku fa‘a afe‘i ‘e he ngaahi talanoa peheé ‘a e kakaí mei he mo‘oni ‘o e Tohitapú.​—2 Tīmote 4:4.

‘Oku fakakaukau ‘a e ni‘ihi kuo nau sio ki he kakai kuo foki mai mei he maté

‘I ‘Afilika ‘oku lahi ‘a e ngaahi talanoa ai ‘o kau ki he kakai na‘e mātā ‘oku nau mo‘ui ‘i he hili ‘a ‘enau maté. Ko e me‘a ‘oku fa‘a hokó, ‘oku mātā ‘a e kakaí ni ‘i he ngaahi feitu‘u ‘oku mama‘o ‘aupito mei he feitu‘u na‘a nau nofo ai ki mu‘á. Kae ‘eke hifo ange kiate koé: ‘‘Oku ngali ‘uhinga lelei ia, kapau ‘oku ma‘u ‘e ha taha ‘a e malava ke foki mai mei he maté, te ne foki ki ha feitu‘u mama‘o ‘aupito mei hono fāmilí mo e ngaahi kaume‘á?’

Pehē foki, ‘ikai ‘oku malava ke hā ngali fōtunga meimei tatau ‘a e tokotaha na‘e sio ki aí mo e tokotaha na‘e maté? Ko e fakatātaá, ko e ongo faifekau faka-Kalisitiane ‘a ia na‘á na malanga ‘i ha feitu‘u ‘i ‘uta, na‘á na fakatokanga‘i ha tangata‘eiki na‘á ne muimui kiate kinaua ‘i ha ngaahi houa. ‘I he‘ena fakafehu‘i ange kiate iá, na‘á na ‘ilo ai na‘e fakakaukau ‘a e tangatá ko e taha ‘o e ongo faifekaú ni ko hono tokoua ‘a ia na‘e mate ‘i he ngaahi ta‘u ki mu‘á. Ko hono mo‘oní, na‘á ne ma‘uhala, ka na‘á ne fakafisi ke tui ‘okú ne hala. Faka‘uta atu ki he talanoa na‘e fai ‘e he tangata‘eikí ‘amui ange ki hono ngaahi kaume‘á mo e kaungā‘apí!

Ngaahi Vīsone, Ngaahi Misi, pea mo e Ngaahi Le‘o

‘Oku fai ‘e he kau tēmenioó ‘a e takihala‘i ‘o fakafou ‘i he ngaahi misi, ngaahi vīsone mo e ngaahi le‘o

‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘okú ke ‘ilo ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ngali kehe kuo mātā pe fanongo pe misi ‘o kau ki ai ‘a e kakaí. ‘Oku fa‘a fakailifia‘i ‘e he ngaahi me‘a ngali kehe peheé ‘a e kakai ‘oku nau hokosia ‘a e ngaahi me‘á ni. Ko Marein, ‘a ia na‘e nofo ‘i ‘Afilika Hihifo, na‘á ne fa‘a fanongo ki he le‘o ‘o ‘ene kui fefine kuo ‘osi mālōloó ‘oku ui ange kiate ia he taimi po‘ulí. Na‘e fu‘u ilifia ‘a Marein pea na‘á ne kaila ‘o ‘ā hake ‘a e fāmilí kotoa. Na‘e faifai atu, pea na‘á ne hoko ‘o ‘atamai-vaivai.

Kapau ‘oku mo‘ui mo‘oni mai ‘a e kau maté, ‘oku ‘uhinga lelei ke nau fakailifia‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa aí? ‘Ikai ‘aupito. Ko e tupu‘anga ‘o e fa‘ahinga pōpoaki fakatupu-kovi peheé ko e kau tēmenioó.

Kae fēfē ‘a e ngaahi pōpoaki ‘oku ngali ‘aonga mo fakafiemālié? Ko e fakatātaá, na‘e puke ‘a Gbassay mei Siela Leone. ‘I ha‘ane misi na‘á ne sio ai ki he‘ene tamai kuo ‘osi mālōloó. Na‘á ne fakahinohino ia ke ‘alu ki ha fu‘u ‘akau ‘e taha, ‘o paki‘i mai ha lau‘i ‘akau, ‘o tuifio ia mo e vai pea inu ia. He ‘ikai te ne lea ki ha taha ‘i he ki mu‘a ke ne fai ‘ení. Na‘á ne fai pehē peá ne hoko ‘o sai ai.

Na‘e pehē ‘e ha fefine ‘e taha na‘á ne sio ki hono husepānití ‘i he pō ‘e taha ‘i he hili ‘ene maté. Na‘e pehē ‘e he fefiné na‘á ne hā lelei peá ne tui ‘a e ngaahi vala faka‘ofo‘ofa.

‘Oku hā ngali lelei mo ‘aonga ‘a e ngaahi pōpoaki mo e ngaahi vīsone peheé. ‘Oku ‘omai ia mei he ‘Otuá? ‘Ikai, ‘oku ‘ikai ‘omai ia mei ai. Ko Sihová “koe Otua oe mooni.” (Sāme 31:5PM) He ‘ikai ‘aupito te ne loto-lelei ke kākaa‘i kitautolu. Ko e kau tēmenioó pē ‘oku nau fai peheé.

Ka ‘oku ‘i ai ha kau tēmeniō lelei? ‘Ikai. Neongo ‘oku nau hā fie tokoni ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ka ‘oku kovi ‘a kinautolu hono kotoa pē. Na‘e hā ngali anga-fakakaume‘a ‘a e Tēvoló ‘i he‘ene lea kia ‘Iví. (Sēnesi 3:1) Ka ko e hā ‘a e me‘a na‘e hoko kia ‘Ivi ‘i he hili ‘a ‘ene fakaongo kiate iá peá ne fai ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he Tēvoló? Na‘á ne mate.

Na‘e pehē ‘e Sētane ‘e ‘ikai ke mate ‘a ‘Ivi. Na‘e tui ‘a ‘Ivi kiate ia, ka na‘e faifai atu pē peá ne mate

‘Okú ke ‘ilo ‘oku fa‘a anga-fakakaume‘a ha tokotaha kovi ki he kakai ‘okú ne feinga ke kākaa‘í. ‘Oku pehē ‘e ha palōveape mei ‘Afilika: “Nifo hinehina, loto ‘uli‘uli.” Pea ‘oku pehē ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá: “He na‘a mo Setane ‘oku ne ‘ai ‘a e anga ‘o ha angelo mei he maama.”​—2 Kolinitō 11:14.

‘Oku ‘ikai ke kei fetu‘utaki mai ‘a e ‘Otuá ki he kakai ‘i māmaní ‘aki ‘a e ngaahi misi pe ngaahi vīsone pe ngaahi le‘o mei he maama laumālié. ‘Okú ne tataki mo hīnoi‘i ‘a e kakaí ‘o fakafou mai ‘i he Tohitapú, ‘a ia ‘oku malava ke ‘ai ai ‘a e kakaí ke “‘osi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.”​—2 Tīmote 3:17.

Ko ia ai, ‘i he fai fakatokanga mai ‘a Sihova kiate kitautolu ‘o fekau‘aki mo e ngaahi kākā ‘a e Tēvoló, ‘okú ne fai peheé koe‘uhi ‘okú ne ‘ofa mai kiate kitautolu. ‘Okú ne ‘ilo ko e kau tēmenioó ko e kau fakafili fakatu‘utāmaki.