Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 24

Na‘e ‘Ahi‘ahi‘i ‘e Siosifa Hono Ngaahi Tokouá

Na‘e ‘Ahi‘ahi‘i ‘e Siosifa Hono Ngaahi Tokouá

NA‘E fiema‘u ‘e Siosifa ke ne ‘ilo pe ‘oku kei anga-kovi mo anga-ta‘e‘ofa ‘a hono ngaahi ta‘oketé. Ko ia na‘á ne pehē kiate kinautolu: ‘⁠Ko e kau sipai kimoutolu. Kuo mou ōmai ke ‘ilo ‘a e vaivai‘anga ‘o homau fonuá.’

‘ ‘Ikai, ‘oku ‘ikai te mau pehē,’ ko ‘enau talí ia. ‘⁠Ko e kau tangata faitotonu kimautolu. Ko e ngaahi tokoua kotoa pē kimautolu. Na‘a mau toko 12. Ka ko homau tokoua ‘e taha kuo ‘ikai ke kei mo‘ui, pea ko e si‘isi‘i taha ‘oku ‘i ‘api mo ‘emau tamai.’

Na‘e fakangalingali pē ‘e Siosifa ‘oku ‘ikai te ne tui kiate kinautolu. Na‘á ne tuku pilīsone ‘a e tokoua ko Simioné, pea tuku ange ‘a e toengá ke ‘alu mo e me‘akaí ki honau ‘apí. Ka na‘á ne tala ange kiate kinautolu: ‘ ‘I ho‘omou toe foki maí, kuo pau ke mou ōmai mo homou tokoua si‘isi‘i tahá.’

‘I he‘enau foki ki honau ‘api ‘i Kēnaní, na‘e fakahā ‘e he ngaahi tokouá ki he‘enau tamai ko Sēkopé ‘a e me‘a kotoa pē na‘e hokó. Na‘e loto-mamahi ‘aupito ‘a Sēkope. Na‘á ne kaila: ‘⁠Kuo ‘ikai ke kei mo‘ui ‘a Siosifa, pea ko ‘eni kuo ‘ikai ke ‘i heni mo Simione. He‘ikai te u toe fakangofua ke mou ‘alu mo hoku foha si‘isi‘i taha ko Penisimaní.’ Ka ‘i he kamata ke mei ‘osi ‘enau me‘akaí, kuo pau ke fakangofua ‘e Sēkope ke nau ‘alu mo Penisimani ki ‘Isipite kae lava ke toe ma‘u mai ha me‘akai.

Na‘e sio atu ‘a Siosifa ki hono ngaahi tokouá ‘oku ha‘u. Na‘á ne fiefia ‘aupito ‘i he‘ene sio atu ki hono tokoua si‘isi‘i taha ko Penisimaní. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘ikai ha taha ‘o kinautolu na‘á ne ‘ilo ko e tangata mahu‘inga ko ‘ení ko Siosifa ia. Na‘e hanga leva ‘e Siosifa ‘o fai ha me‘a ke ‘ahi‘ahi‘i ‘aki hono ngaahi tokoua tamai taha ko ‘eni ‘e toko 10.

Na‘á ne fekau ‘ene kau sevānití ke fakafonu me‘akai ‘a ‘enau ngaahi tangaí kotoa. Ka na‘e ‘ikai ke ‘ai ke nau ‘ilo, na‘á ne ‘ai ke fa‘o ‘a ‘ene ipu siliva makehe ‘i he tangai ‘a Penisimaní. ‘I he hili ‘enau ‘alu ‘o mama‘o si‘i atu pē ‘i he halá, na‘e fekau ‘e Siosifa ‘ene kau sevāniti ke nau tulimui kiate kinautolu. ‘I hono ma‘u kinautolú, na‘e pehē ‘e he kau sevānití: ‘⁠Ko e hā kuo mou kaiha‘asi ai ‘a e ipu siliva ‘a homau ‘eikí?’

Na‘e pehē kotoa mai ‘e he ngaahi tokouá: ‘⁠Na‘e ‘ikai te mau kaiha‘asi ‘e kimautolu ‘ene ipú. Kapau te mou ma‘u ‘a e ipú ‘i ha taha ‘o kimautolu, pea tāmate‘i ‘a e tokotaha ko iá.’

Ko ia na‘e hua ‘e he kau sevānití ‘a e ngaahi tangaí hono kotoa, pea nau ma‘u ‘a e ipú ‘i he tangai ‘a Penisimaní, ‘o hangē pē ko ia ‘okú ke sio ki ai ‘i hení. Pea na‘e pehē ‘e he kau sevānití: ‘ ‘⁠Mou ‘alu kimoutolu, ka kuo pau ke mau ‘alu mo Penisimani.’ Ko e hā leva ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he ngaahi tokoua tamai taha ‘e toko 10?

Na‘a nau toe foki hono kotoa pē mo Penisimani ki he fale ‘o Siosifá. Na‘e pehē ‘e Siosifa ki hono ngaahi tokouá: ‘ ‘E lava ke mou foki hono kotoa ki homou ‘apí, ka kuo pau ke nofo ‘a Penisimani ‘i heni ko ‘eku pōpula.’

Na‘e toki lea hake ‘a Siuta ‘o pehē: ‘⁠Kapau te u foki ki ‘api kae tuku ‘a e tamasi‘í, ‘e mate ‘eku tamaí koe‘uhi he ‘oku fu‘u ‘ofa lahi ‘iate ia. Ko ia fakamolemole, tauhi au ko ho‘o pōpula, kae tuku ange ‘a e tamasi‘í ke foki ki ‘api.’

Na‘e sio ‘a Siosifa kuo liliu ‘a hono ngaahi tokouá. Na‘e ‘ikai te nau kei anga-kovi mo anga-ta‘e‘ofa. Tau sio ange pe ko e hā ‘a e me‘a na‘e toki fai ‘e Siosifá.