Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 32

Ko e Ngaahi Mala ‘e 10

Ko e Ngaahi Mala ‘e 10

SIO ANGE ki he ngaahi fakatātaá. Ko e fakatātā taki taha ‘oku hā ai ‘a e mala na‘e ‘omai ‘e Sihova ki ‘Isipité. ‘I he ‘uluaki fakatātaá ‘okú ke sio ai ki hono taa‘i ‘aki ‘e ‘Ēlone hono tokotokó ‘a e Vaitafe Nailá. ‘I he‘ene fai iá, na‘e liliu ‘a e vaí ko e toto. Na‘e mate ‘a e fanga iká, pea na‘e kamata ke namu ha‘aha‘a ‘a e vaí.

Ko hono hokó, na‘e ‘ai ‘e Sihova ke ‘alu hake ha fanga poto mei he Vaitafe Nailá. Na‘a nau ‘i he feitu‘u kotoa​—⁠‘i he ngaahi loto ‘ōvani, ‘i he ngaahi kapa ta‘o me‘a, ‘i he ngaahi mohenga ‘o e kakaí​—⁠‘i he feitu‘u kotoa pē. ‘I he mate ‘a e fanga potó na‘e tānaki fakataha ia ‘e he kau ‘Isipité ‘o hoko ko ha fu‘u fokotu‘unga lahi, pea na‘e namu ha‘aha‘a ‘a e fonuá ‘i he fanga potó.

Hili iá na‘e taa‘i ‘e ‘Ēlone hono tokotokó ‘i he kelekelé, pea na‘e hoko ‘a e efú ko e fanga namu. Ko e fanga ki‘i manu eni ‘oku nau u‘u. Ko e fanga namu ko ‘ení ko e mala ia hono tolu na‘e tō ki he fonua ko ‘Isipité.

Ko e toenga ‘o e ngaahi malá na‘e faka-mamahi ki he kau ‘Isipité pē, ‘ikai ko e kau ‘Isilelí. Ko hono fā ‘o e malá ko e fanga lango lalahi na‘a nau fakapupunga holo he ngaahi fale ‘o e kakai kotoa ‘o ‘Isipité. Ko e mala hono nimá na‘e hoko ki he fanga manú. Na‘e mate ‘a e tokolahi ‘o e fanga pulu mo e fanga sipi mo e fanga kosi ‘a e kau ‘Isipite.

Ko hono hokó, na‘e to‘o ‘e Mōsese mo ‘Ēlone ha efuefu ‘o lī ki he ‘ataá. Pea na‘e hoko ai ‘a e hangatāmaki ki he kakai mo e fanga manu. Ko e mala ia hono onó.

Na‘e ‘osi ia pea hiki ‘e Mōsese hono nimá ki he langí, pea na‘e ‘omi ‘e Sihova ha mana mo ha ‘uha maka. Ko e ‘uha maka kovi taha ‘eni na‘e a‘usia ‘e he kau ‘Isipité.

Ko hono valu ‘o e malá ko ha fanga he‘e. Na‘e te‘eki ai ha taimi ‘e tokolahi pehē ai ‘a e fanga he‘é. Na‘a nau kai ‘a e me‘a kotoa pē na‘e toe mei he faka‘auha ‘a e ‘uha maká.

Ko e mala hono hivá ko e fakapo‘uli. ‘I he ‘aho ‘e tolu na‘e ‘ufi‘ufi ‘e he fakapo‘uli ‘a e fonuá, ka na‘e maama pē ‘a e feitu‘u ia na‘e nofo ai ‘a e kau ‘Isilelí.

Faka‘osí na‘e pehē ‘e he ‘Otuá ki he‘ene kakaí ke afuhi‘aki ‘a e toto ‘o ha ki‘i kosi pe ki‘i sipi ‘a honau ngaahi kau matapaá. Pea na‘e fakalaka leva ai ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘i ‘Isipite. ‘I he sio pē ‘a e ‘āngeló ki he totó, na‘e ‘ikai te ne tāmate‘i ha taha ‘i he fale ko iá. Ka ‘i he ngaahi fale kotoa na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha toto ‘i he ngaahi kau matapaá, na‘e hanga ‘e he ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘o tāmate‘i ‘a e ‘uluaki na‘e fanau‘í, fakatou‘osi ‘a e tangata mo e fanga manu. Ko e mala ia hono 10.

‘I he ‘osi ‘a e mala faka‘osi ko ‘ení, na‘e tala leva ‘e Felo ki he kau ‘Isilelí ke nau ‘alu. Na‘e ‘osi mateuteu pē ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ia ke nau mavahe, pea ‘i he pō pē ko iá na‘e kamata leva ‘enau fononga mei ‘Isipité.