Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 23

Ko e Ongo Misi ‘a Feló

Ko e Ongo Misi ‘a Feló

‘I HE ‘osi ha ta‘u ‘e ua, pea mo e kei nofo pilīsone pē ‘a Siosifa. Na‘e te‘eki ai pē ke manatu‘i ia ‘e he tangata tauhi ipú. Pea ‘i he pō ‘e taha na‘e ‘i ai ‘a e ongo misi makehe ‘a Felo, pea na‘á ne fifili pe ko e hā hona ‘uhingá. ‘Okú ke sio ko ia eni ‘oku mohé? ‘I he pongipongi hono hokó na‘e ui ‘e Felo ‘ene kau tangata potó pea na‘á ne tala kiate kinautolu ‘a e ngaahi me‘a ‘i he‘ene misí. Ka na‘e ‘ikai malava ke nau fakahā kiate ia ‘a e ‘uhinga ‘o e ongo misí.

Na‘e faifai pea toki manatu‘i ‘e he tangata tauhi ipú ‘a Siosifa. Na‘á ne pehē kia Felo: ‘ ‘I he‘eku ‘i pilīsoné na‘e ‘i ai ‘a e tangata na‘á ne lava ‘o fakamatala ‘a e ‘uhinga ‘o e misí.’ Na‘e ‘ai leva ‘e Felo ke ‘omai ‘a Siosifa mei he pilīsoné he taimi pē ko iá.

Na‘e fakahā ‘e Felo kia Siosifa ‘ene ongo misí: ‘⁠Na‘á ku sio ki ha fanga pulu sino mo faka‘ofo‘ofa ‘e fitu. Pea na‘á ku toki sio ki he fanga pulu tutue mo huihuia ‘e fitu. Pea na‘e kai ‘o ‘osi ‘e he fanga pulu tutué ‘a e fanga pulu sisinó.

‘ ‘I he‘eku misi hono uá na‘á ku sio ki he fu‘u uite ‘e fitu ‘i he sino pē ‘e taha na‘e fuo lalahi mo lelei. Pea na‘á ku toki sio ki he fu‘u uite ‘e fitu, na‘e fua mate. Pea na‘e hanga ‘e he fu‘u uite fua maté ‘o folo kotoa ‘a e fu‘u uite fua lelei ‘e fitú.’

Pea na‘e pehē ‘e Siosifa kia Felo: ‘⁠Ko e ongo misí ‘okú na ‘uhinga tatau pē. Ko e pulu sino ‘e fitú, pea mo e uite fua lelei ‘e fitú ‘oku ‘uhinga ki ha ta‘u ‘e fitu, pea ko e pulu tutue ‘e fitú mo e fu‘u uite fua mate ‘e fitú ‘oku ‘uhinga ia ki ha toe ta‘u ‘e fitu kehe. ‘E ‘i ai ‘a e ta‘u ‘e fitu ‘e lahi ai ‘a e me‘akai ‘e ma‘u ‘i ‘Isipite. Pea ‘e toki hoko mo e ta‘u ‘e fitu ‘e si‘isi‘i ‘a e me‘akai ‘e tupu ai.’

Ko ia na‘e fakahā ‘e Siosifa kia Felo: ‘⁠Fili ha tangata poto pea ‘ai ia ke ne tokanga‘i hono tānaki mai ‘o e me‘akaí ‘i he lolotonga ‘o e ngaahi ta‘u mahu ‘e fitú. Pea ‘e ‘ikai ke fiekaia ‘a e kakaí lolotonga ‘a e ngaahi ta‘u kovi ‘e fitu ‘e hoko mai ‘a ia ‘e ‘ikai ke lahi ai ‘a e me‘akai ‘e tupu aí.’

Na‘e sai‘ia ‘a Felo ‘i he fakakaukaú. Peá ne fili pē ‘a Siosifa ke ne tānaki ‘a e me‘akaí, mo tauhi ia. Na‘e hoko ‘a Siosifa ko e tangata mahu‘inga taha ‘i ‘Isipite tukukehe ‘a Felo.

‘I he ‘osi ha ta‘u ‘e valu mei ai, lolotonga ‘o e hongé, na‘e sio ‘a Siosifa ki ha kau tangata ‘oku nau ha‘u. ‘Okú ke ‘ilo pe ko hai kinautolu? Ko hono ngaahi tokoua ia ‘e toko 10! Na‘e fekau kinautolu ‘e he‘enau tamai ko Sēkopé ke nau ha‘u ki ‘Isipite koe‘uhi he na‘e mei ‘osi ‘enau me‘akai ‘i honau ‘api ‘i Kēnaní. Na‘e ‘ilo ‘e Siosifa ko hono ngaahi tokouá, ka na‘e ‘ikai te nau ‘ilo‘i ia. ‘Okú ke ‘ilo hono ‘uhingá? Koe‘uhi he kuo motu‘a ange ‘a Siosifa, pea kuó ne teuteu ‘aki ‘a e fa‘ahinga vala kehe ia.

Na‘e kei manatu‘i pē ‘e Siosifa na‘á ne misi ‘i he‘ene kei si‘í ‘o fekau‘aki mo e ha‘u ‘o punou ange ki ai ‘a hono ngaahi tokouá. ‘Okú ke manatu‘i ha‘o lau ‘o fekau‘aki mo ia? Ko ia na‘e ‘ilo ‘e Siosifa ko e ‘Otuá na‘á ne ‘omai ia ki ‘Isipité, pea na‘e ‘i ai ha ‘uhinga lelei ki ai. Ko e hā ho‘o fakakaukau ki he me‘a ‘e fai ‘e Siosifá? Tau sio ange ki ai.