Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 50

Ko e Ongo Fefine Loto-To‘a

Ko e Ongo Fefine Loto-To‘a

‘I HE taimi na‘e tō ai ‘a e kau ‘Isilelí ki he faingata‘á, na‘a nau tangi hake kia Sihova. Na‘e tali ‘e Sihova ‘aki ‘ene ‘omai ha kau taki loto-to‘a ke tokoni‘i kinautolu. ‘Oku ui ‘i he Tohitapú ‘a e kau taki ko ‘ení ko e kau fakamaau. Ko Siōsiua ‘a e ‘uluaki fakamaaú, pea ko e ni‘ihi ‘o e kau fakamaau ki mui aí ko ‘Otenili, ‘Ehuti mo Samikā. Ka ko e toko ua ‘o e kakai na‘e tokoni ki ‘Isilelí ko e ongo fefine ko Tēpola mo Siaili.

Ko Tēpolá ko e palōfita fefine ia. Na‘e ‘oange ki ai ‘e Sihova ha fakamatala ‘o fekau‘aki mo e kaha‘ú, peá ne toki tala ki he kakaí ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Sihová. Na‘e toe hoko foki ‘a Tēpola ko e fakamaau. Na‘á ne nofo ‘i he fu‘u lalo paame ‘i he fonua mo‘ungá, pea na‘e ha‘u kiate ia ‘a e kakaí ke ma‘u tokoni ki he‘enau ngaahi palopalemá.

‘I he taimi ko ‘ení ko Siapini na‘e tu‘i ‘i Kēnaní. Na‘e ‘i ai ‘ene ngaahi saliote tau ‘e 900. Ko ‘ene kau taú na‘e fu‘u malohi pea ko ia ai, na‘e fakamālohi‘i ‘a e tokolahi ‘o e kau ‘Isilelí ke nau hoko ko e kau sevāniti ‘a Siapini. Ko e pule ‘i he kau tau ‘a e tu‘i ko Siapiní na‘e ui ko Sīsela.

‘I he ‘aho ‘e taha na‘e kole ‘a Tēpola kia Fakamaau Pēlake ke ha‘u, peá ne fakahā ange kiate ia: ‘⁠Kuo pehē ‘e Sihova: “ ‘Ave ‘a e kau tangata ‘e toko 10,000 pea taki kinautolu ki he Mo‘unga Tēpoá. Te u ‘oatu ai ‘a Sīsela kiate koe. Pea te u ‘ai ke ke ikuna‘i ia mo ‘ene kau taú.” ’

Na‘e tala ange ‘e Pēlake kia Tēpola: ‘⁠Te u ‘alu ‘o kapau te ke ‘alu mo au.’ Na‘e ‘alu pē mo Tēpola, ka na‘á ne pehē kia Pēlake: ‘⁠He‘ikai te ke ongoongolelei ‘i he ikuná, koe‘uhi he ‘e tuku ‘e Sihova ‘a Sīsela ki he nima ‘o ha fefine.’ Pea ko e me‘a ‘eni na‘e hokó.

Na‘e ‘alu hifo ‘a Pēlake mei he Mo‘unga Tēpoá ke fakafetaulaki ki he kau sōtia ‘a Sīselá. Na‘e fakafokifā kuo ‘ai ‘e Sihova ha tāfea, pea na‘e melemo ai ‘a e tokolahi ‘o e kau sōtia ‘a e filí. Ka na‘e hifo ‘a Sīsela mei he‘ene salioté ‘o hola.

Na‘e ‘ikai ke fuoloa kuo a‘u atu ‘a Sīsela ki he tēniti ‘o Siailí. Na‘e fakaafe‘i ia ‘e Siaili ke hū ange, peá ne ‘oange ha‘ane hu‘akau. Na‘e ‘ai ai ia ke ne fiemohea, pea na‘e ‘ikai ke fuoloa na‘á ne mohe ma‘u. Pea na‘e to‘o leva ‘e Siaili ha fo‘i pine ‘o e tēnití ‘o tuki‘i he ‘ulu ‘o e tangata koví ni. ‘I he ha‘u ki mui ange ai ‘a Pēlake, na‘e fakahā ange ‘e Siaili ‘a Sīsela kuo ‘osi mate! Ko ia ‘oku lava ke ke sio na‘e hoko ‘o mo‘oni ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Tēpolá.

Faifai atu pē pea na‘e tāmate‘i foki mo e Tu‘i ko Siapiní, pea na‘e toe melino ‘a e kau ‘Isilelí ‘i ha vaha‘a taimi.