Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 80

Na‘e Mavahe ‘a e Kakai ‘a e ‘Otuá mei Pāpilone

Na‘e Mavahe ‘a e Kakai ‘a e ‘Otuá mei Pāpilone

NA‘E ‘osi atu ‘a e meimei ta‘u ‘e ua talu mei hono ikuna‘i ‘e he kau Mītiá mo e kau Pēsiá ‘a Pāpiloné. Pea sio ki he me‘a na‘e hokó! ‘Io, na‘e mavahe ‘a e kau ‘Isilelí mei Pāpilone. Na‘e ma‘u fēfē ‘enau tau‘atāiná? Ko hai na‘á ne tuku ange kinautolú?

Na‘e fai ia ‘e Kōlesi, ko e tu‘i ‘o Pēsiá. Ki mu‘a fuoloa atu ke fanau‘i ‘a Kōlesí, na‘e ‘ai ‘e Sihova ‘ene palōfita ko ‘Aiseá ke tohi ‘o fekau‘aki mo ia: ‘⁠Te ke fai ‘a e me‘a pē ko ē ‘oku ou fiema‘u ke ke faí. ‘E tuku fakaava pē ‘a e ngaahi matapā kiate koe ke ke ikuna‘i ‘a e koló.’ Pea na‘e taki ‘a Kōlesi ‘i hono ikuna‘i ‘o Pāpiloné. Na‘e hū ki he koló ‘a e kau Mītiá mo e kau Pēsiá ‘i he taimi po‘ulí ‘i ha ngaahi matapā na‘e tuku ‘o fakaava pē.

Ka na‘e toe pehē foki ‘e he palōfita ‘a Sihova ko ‘Aiseá ‘e fai ‘e Kōlesi ‘a e fekau ke toe langa ‘a Selusalema mo hono temipalé. Na‘e fai ‘e Kōlesi ‘a e fekau ko ‘ení? ‘Io, na‘á ne fai ia. Ko e me‘a ‘eni na‘e tala ‘e Kōlesi ki he kau ‘Isilelí: ‘⁠Mou ō ‘i he taimí ni ki Selusalema pea langa ‘a e temipale ‘o Sihová, ko homou ‘Otuá.’ Pea ko e ‘alu eni ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he fakatātaá ke fai ‘a e me‘a ko iá.

Ka na‘e ‘ikai ke lava kotoa ‘a e kau ‘Isileli ‘i Pāpiloné ke fai ‘a e fononga mama‘o ‘o toe foki ki Selusalemá. Ko e fononga mātu‘aki mama‘o ‘aupito, he ‘oku fakafuofua ki he maile ‘e 500 (kilomita ‘e 800) pea ko e tokolahi na‘a nau fu‘u motu‘a pe puke lahi ke fononga ‘o fu‘u mama‘o pehē. Pea na‘e toe ‘i ai pē mo e ngaahi ‘uhinga kehe na‘e ‘ikai ke ‘alu ai ‘a e fa‘ahinga ‘e ni‘ihi. Ka na‘e tala ‘e Kōlesi kiate kinautolu na‘e ‘ikai te nau ‘alú: ‘⁠Mou foaki ‘a e siliva mo e koula mo e ngaahi me‘a‘ofa kehe ki he kakai ‘oku nau toe foki ke langa ‘a Selusalema mo hono temipalé.’

Ko ia, na‘e lahi ‘a e ngaahi me‘a‘ofa na‘e ‘oange ki he kau ‘Isileli na‘a nau fononga atu ki Selusalemá. Na‘e toe ‘oange foki ‘e Kōlesi ‘a e ngaahi poulu mo e ngaahi ipu na‘e ‘ave ‘e Tu‘i Nepukanesa mei he temipale ‘o Sihová ‘i he‘ene faka‘auha ‘a Selusalemá. Na‘e lahi ‘a e ngaahi me‘a ke foki ‘a e kakaí mo ia.

‘I he ‘osi pē ‘a e fononga ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he māhina nai ‘e fā, na‘a nau a‘u ki Selusalema ‘i he taimi totonu. Ko e ta‘u ia ‘e 70 talu mei hono faka‘auha ‘a e koló, pea na‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha kakai ‘i he fonuá. Ka neongo na‘e toe foki mai ‘a e kau ‘Isilelí ki honau fonua totonú ‘oku kei ‘i ai pē ‘a e ngaahi taimi faingata‘a, pea te tau hoko atu ‘o ako kau ki ai.