Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 92

Na‘e Fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e Kau Maté

Na‘e Fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e Kau Maté

KO E ta‘ahine ta‘u 12 ‘eni ‘okú ke sio ki aí. ‘Oku puke ‘e Sīsū hono nimá, pea ko ‘ene fa‘eé mo ‘ene tamaí ‘oku tu‘u ‘o ofi ‘i he tafa‘akí. ‘Okú ke ‘ilo pe ko e hā ‘okú na fu‘u mata fiefia pehē aí? Tau sio angé.

Ko e tamai ‘a e ta‘ahiné ko ha tangata mahu‘inga ia ko Siailosi. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e puke hono ‘ofefiné, pea na‘e fakatokoto ia ki he mohengá. Ka na‘e ‘ikai toe ake mai. Na‘á ne puke ‘o lahi ange mo toe lahi ange. Na‘e hoha‘a ‘aupito ‘a Siailosi mo hono uaifí, koe‘uhi he na‘e ngalingali ‘e mate ‘ena ki‘i ta‘ahiné. Ko hona ‘ofefiné pē ia ‘e taha. Ko ia na‘e ‘alu ‘a Siailosi ‘o kumi kia Sīsū. Na‘á ne fanongo ki he ngaahi mana na‘e fai ‘e Sīsuú.

‘I hono ‘ilo ‘e Siailosi ‘a Sīsuú, na‘e takatakai ia ‘e he fu‘u kakai tokolahi. Ka na‘e hū atu pē ‘a Siailosi ‘i he fu‘u kakaí ‘o fakatōmape‘e ‘i he va‘e ‘o Sīsuú. Na‘á ne pehē: ‘ ‘Oku puke lahi ‘aupito ‘a hoku ‘ofefiné.’ Na‘á ne kole: ‘⁠Kātaki, ‘o ha‘u mu‘a ke fakamo‘ui ia.’ Na‘e pehē ange ‘e Sīsū ‘e ha‘u.

‘I he‘enau fononga atú, na‘e kei feteketeke‘i pē ‘a e fu‘u kakaí ke nau ofi ange. Na‘e tu‘u fakafokifā ‘a Sīsū. Na‘á ne ‘eke: ‘⁠Ko hai na‘e ala mai kiate aú?’ Na‘e ongo‘i ‘e Sīsū na‘e mole atu ‘a e mālohi meiate ia, ko ia na‘á ne ‘ilo ai kuo ala mai ha taha kiate ia. Ka ko hai? Ko ha fefine na‘á ne fu‘u puke lahi ‘o fe‘unga mo e ta‘u ‘e 12. Na‘á ne ha‘u ‘o ala ki he kofu ‘o Sīsuú, pea kuo fakamo‘ui ai ia!

Na‘e ongo‘i fiemālie heni ‘a Siailosi, koe‘uhi he na‘á ne sio ko e me‘a faingofua kia Sīsū ke ne fakamo‘ui ha tokotaha. Ka na‘e toki ha‘u ha talafekau. Na‘á ne tala kia Siailosi: ‘ ‘Oua te ke toe fakahoha‘asi ‘a Sīsū. Kuo mate ho ‘ofefiné.’ Na‘e fanongo atu ‘a Sīsū ki he me‘á ni peá ne pehē kia Siailosi: ‘ ‘Oua te ke hoha‘a, ‘e sai pē ‘a ho ‘ofefiné.’

‘I he‘enau a‘u atu ki he fale ‘o Siailosí, na‘e tangi ‘a e kakaí ‘i he mamahi lahi. Ka na‘e pehē ‘e Sīsū: ‘ ‘Oua ‘e tangi. Kuo ‘ikai ke mate ‘a e tamá. ‘Okú ne mohe pē.’ Ka na‘a nau kata mo fakakata‘aki ‘a Sīsū, koe‘uhi he na‘a nau ‘ilo kuo mate ia.

Na‘e toki ‘ave leva ‘e Sīsū ‘a e tamai mo e fa‘ē ‘a e ta‘ahiné mo e toko tolu ‘o ‘ene kau ‘apositoló ki he loki ‘oku tokoto ai ‘a e tamá. Na‘á ne puke hono nimá ‘o ne pehē: ‘⁠Tu‘u hake!’ Peá ne mo‘ui leva, ‘o hangē ko ia ‘okú ke sio ki ai ‘i hení. Peá ne tu‘u hake ‘o ‘alu holo! Ko e ‘uhinga ia ‘oku fu‘u fiefia ‘aupito ai ‘a ‘ene fa‘eé mo ‘ene tamaí.

Na‘e ‘ikai ko e ‘uluaki tokotaha ‘eni na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū mei he maté. Ko e ‘uluaki ‘oku fakahā kiate kitautolu ‘e he Tohitapú ko e tamasi‘i ‘a e uitou ‘a ia na‘e nofo ‘i he kolo ko Neini. Ki mui mai, na‘e toe fokotu‘u mei he maté ‘e Sīsū ‘a Lasalosi, ko e tuonga‘ane ‘o Mele mo Mā‘ata. ‘I he taimi ‘e pule ai ‘a Sīsū ko e tu‘i ‘a e ‘Otuá, te ne toe fokotu‘u mai mei he maté ‘a e kakai tokolahi ‘aupito ke toe mo‘ui. ‘Ikai ‘oku tau fiefia ‘i he me‘á ni?