Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 88

Na‘e Papitaiso ‘e Sione ‘a Sīsū

Na‘e Papitaiso ‘e Sione ‘a Sīsū

SIO ki he fo‘i lupe ‘oku puna hifo ki he ‘ulu ‘o e tangatá. Ko e tangatá ko Sīsū ia. ‘Oku fakafuofua ko hono ta‘u 30 ‘eni. Pea ko e tangata ‘e tahá ko Sione. Kuo tau ‘osi ako ha me‘a ‘o fekau‘aki mo ia. ‘Okú ke manatu‘i ‘i he ‘alu ‘a Mele ‘o ‘a‘ahi ki hono kāinga ko ‘Ilisapesí, pea na‘e hopohopo fiefia ‘a e pēpē ‘i he manava ‘o ‘Ilisapesí? Ko e pēpē ko ia na‘e te‘eki ke fā‘ele‘í ko Sione ia. Ka ko e hā ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e Sione mo Sīsū ‘i hení?

Na‘e toki ‘osi hono hanga ‘e Sione ‘o fakauku ‘a Sīsū ‘i he vai ‘o e Vaitafe Sioataní. Ko e anga ‘eni ‘o hano papitaiso ‘o ha tokotaha. ‘Uluaki, ‘oku fakauku ia ki he loto vaí, pea toki fokotu‘u hake ia. Koe‘uhi ko e me‘a ia na‘e fai ‘e Sione ki he kakaí, na‘e ui ai ia ko Sione Papitaiso. Ka ko e hā na‘e papitaiso ai ‘e Sione ‘a Sīsuú?

Na‘e fai ia ‘e Sioné koe‘uhi he na‘e ha‘u ‘a Sīsū ‘o kole kia Sione ke papitaiso ia. Na‘e papitaiso ‘e Sione ‘a e kakai na‘a nau loto ke fakahāhā ‘oku nau fakatomala mei he ngaahi me‘a ‘oku kovi na‘a nau fai. Ka na‘e fai ‘e Sīsū ha me‘a ke ne fakatomala ai? ‘Ikai, na‘e ‘ikai ‘aupito pē ke fai pehē ‘a Sīsū ia, he ko e ‘Alo tonu pē ia ‘o e ‘Otuá mei hēvani. Ko ia na‘á ne kole kia Sione ke papitaiso ia ki ha ‘uhinga kehe. Tau sio ange pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ko iá.

Ki mu‘a ke ha‘u ‘a Sīsū kia Sioné, ko ha tokotaha tufunga ia. Ko e tufungá ko ha tokotaha ‘okú ne ngaohi ha ngaahi me‘a mei he ‘akaú, ‘o hangē ko e ngaahi tēpile mo e ngaahi sea mo e ngaahi foomu. Ko e husepāniti ‘o Melé ko Siosefa ko ha tufunga ia, pea na‘á ne ako‘i ki ai mo Sīsū foki. Ka na‘e ‘ikai ke fekau mai ‘e Sihova hono ‘Aló ki he māmaní ke hoko ko ha tufunga. Na‘e ‘i ai ‘a e ngāue makehe ki ai ke ne fai, pea na‘e hoko ‘a e taimi kia Sīsū ke ne kamata fai ai ia. Ko ia ke fakahā na‘á ne ha‘u ke fai ‘a e finangalo ‘o ‘ene Tamaí, na‘e kole ai ‘e Sīsū kia Sione ke papitaiso ia. Na‘e fiefia ‘a e ‘Otuá ‘i he me‘a ko ‘ení?

‘Io, na‘á ne fiefia ai, koe‘uhi he ko e hili pē ‘a e ‘alu hake ‘a Sīsū mei he vaí, na‘e pehē ‘e ha le‘o mei hēvani: ‘⁠Ko hoku ‘Aló ‘eni, ‘a ia ‘oku ou fiefia ai.’ ‘Oku hā ngalingali na‘e toe mavaeua ‘a e langí pea puna hifo ‘a e lupe ko ‘ení kia Sīsū. Ka na‘e ‘ikai ko ha lupe mo‘oni ia. Na‘e fōtunga pē ‘o hangē ha lupé. Ko hono mo‘oní ko e laumālie mā‘oni‘oni ia ‘o e ‘Otuá.

Na‘e lahi ‘a e me‘a ke fakakaukau ki ai ‘a Sīsū, ko ia na‘á ne ‘alu ki ha feitu‘u na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha kakai ‘i he ‘aho ‘e 40. Na‘e ha‘u ai ‘a Sētane kiate ia. Na‘e tu‘o tolu ‘a e feinga ‘a Sētane ke fai ‘e Sīsū ha me‘a ‘oku fepaki mo e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá. Ka na‘e ‘ikai ke fai ia ‘e Sīsū.

‘I he hili iá, na‘e toe foki ‘a Sīsū ‘o fe‘iloaki mo ha kau tangata na‘a nau hoko ko hono ‘uluaki kau muimui, pe kau ākonga. Ko e ni‘ihi ‘o honau ngaahi hingoá ko ‘Anitelū, mo Pita (na‘e toe ui foki ko Saimone), mo Filipe mo Nātaniela (na‘e toe ui foki ko Pātolomiu). Na‘e ‘alu ‘a Sīsū mo e kau ākonga fo‘ou ko ‘ení ki he vahefonua ko Kāleli. ‘I Kāleli na‘a nau mālōlō ‘i he kolo totonu ‘o Nātanielá ko Kena. Na‘e ‘alu ai ‘a Sīsū ki he fu‘u kaime‘akai ‘o ha kātoanga mali, pea fai ai ‘ene uluaki maná. ‘Okú ke ‘ilo pe ko e hā ia? Na‘á ne liliu ‘a e vaí ko e uaine.