Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 108

‘I he Hala ki Tāmasikusí

‘I he Hala ki Tāmasikusí

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko hai ‘oku tokoto ‘i he kelekelé? Ko Saula ia. Manatu‘i, ko ia na‘á ne tokanga‘i ‘a e ngaahi kote ‘o e kau tangata na‘a nau tolomaka‘i ‘a Sitīvení. Sio ki he maama ngingila ko ‘ení! Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku hokó?

‘I he ‘osi hono tāmate‘i ‘o Sitīvení, na‘e takimu‘a ‘a Saula ‘i hono kumi ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú ke fakamamahi‘i kinautolu. Na‘á ne hū ki he ngaahi falé ‘o toho ‘a e kau muimuí ki tu‘a pea lī ki he pilīsoné. Na‘e hola ‘a e kau ākonga tokolahi ki he ngaahi kolo kehé mo kamata ke malanga‘aki ‘a e “ongoongo lelei” ‘i ai. Ka na‘e toe ‘alu pē ‘a Saula ki he ngaahi kolo kehé ke kumi ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú. Na‘á ne fononga atu ‘eni ki Tāmasikusi. Ka ‘i he lolotonga ‘ene fonongá, ko e me‘a fakaofo ‘eni na‘e hokó:

Fakafokifā na‘e huhulu ha maama mei he langí ‘o takatakai ‘ia Saula. Na‘á ne tō ki he kelekelé, ‘o hangē ko ia ‘oku tau sio ki aí. Pea pehē mai ‘e ha le‘o: ‘ ‘E Saula, ‘e Saula! Ko e hā ‘okú ke fakamamahi‘i ai au?’ Ko e kau tangata na‘e ‘ia Saulá na‘a nau sio ki he maamá mo fanongo ki he le‘ó, ka na‘e ‘ikai ke mahino kiate kinautolu ‘a e me‘a na‘e lea‘akí.

Na‘e ‘eke ‘e Saula: ‘ ‘Eiki, ko hai koe?’

Na‘e pehē mai ‘e he le‘ó: ‘⁠Ko Sīsū au, ‘a e tokotaha ‘okú ke fakamamahi‘í.’ Na‘e lea pehē ‘a Sīsū koe‘uhi ‘i hono fakamamahi‘i ‘e Saula ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú, na‘e ongo‘i ‘e Sīsū ‘o hangē pē ko ia tonu ‘oku fakamamahi‘í.

Na‘e toki ‘eke atu ‘e Saula: ‘ ‘Eiki, ko e hā ‘a e me‘a te u faí?’

Na‘e pehē mai ‘e Sīsū: ‘⁠Tu‘u hake ‘o ‘alu ki Tāmasikusi. ‘E fakahā atu ai kiate koe ‘a e me‘a kuo pau ke ke faí.’ ‘I he tu‘u hake ‘a Saula ‘o ‘ā‘ā hono matá, na‘e ‘ikai te ne lava ke sio ki ha me‘a. Na‘á ne kui! Ko ia na‘e taki nima ia ‘e he kau tangata na‘e ‘iate iá ki Tāmasikusi.

Na‘e lea leva ‘a Sīsū ki he taha ‘o ‘ene kau ākonga ‘i Tāmasikusí, ‘o pehē: ‘ ‘E ‘Ānanaia, tu‘u hake. ‘Alu ki he hala ‘oku ui ko Totonú. ‘I he fale ‘o Siutasí ‘eke ai ki ha tangata ‘oku hingoa ko Saula. Kuó u fili ia ke hoko ko ‘eku sevāniti makehe.’

Na‘e talangofua ‘a ‘Ānanaia. ‘I he‘ene fetaulaki mo Saulá, na‘á ne hilifaki hono nimá kiate ia mo pehē: ‘⁠Kuo fekau mai au ‘e he ‘Eikí koe‘uhi ke lava ke ke toe sio pea mo fonu ‘i he laumālie mā‘oni‘oní.’ Na‘e tō mai leva ha me‘a ‘oku hangē ko ha ngaahi ‘uno‘i iká mei he mata ‘o Saulá, pea na‘e malava ke ne toe sio.

Na‘e ngāue‘aki ‘a Saula ‘i ha founga mālohi ke malanga ki he kakai ‘o e ngaahi pule‘anga lahi. Na‘e hoko ia ‘o ‘iloa ko e ‘apositolo ko Paula, ‘a ia te tau toe ako lahi ange ‘o fekau‘aki mo ia. Ka tau ‘uluaki ako ke ‘ilo pe ko e hā na‘e fekau ‘e he ‘Otuá kia Pita ke faí.