Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 102

Na‘e Toe Mo‘ui ‘a Sīsū

Na‘e Toe Mo‘ui ‘a Sīsū

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko hai ‘a e fefine mo e ongo tangata ko ení? Ko e fefiné ko Mele Makitaline, ko ha kaungāme‘a ‘o Sīsū. Pea ko e ongo tangata kofu hinehiná ko e ongo ‘āngelo. Ko e ki‘i loki ‘a ia ‘oku sio ki ai ‘a Melé ko e feitu‘u ia na‘e tuku ki ai ‘a e sino ‘o Sīsuú ‘i he hili ‘o ‘ene maté. ‘Oku ui ia ko e fonualoto. Ka ko ē kuo pulia ‘a e sinó ia! Ko hai na‘á ne ‘ave iá? Tau sio ange.

‘I he hili ‘o e mate ‘a Sīsuú, na‘e pehē ‘e he kau taula‘eikí kia Pailato: ‘⁠Na‘e pehē ‘e Sīsū ‘i he‘ene kei mo‘uí te ne toetu‘u ‘i he ‘osi ‘a e ‘aho ‘e tolu. Ko ia fekau ke le‘ohi ‘a e fonualotó. Ke ‘oua na‘a lava ‘e he‘ene kau ākongá ‘o kaiha‘asi hono sinó mo pehē kuó ne ‘osi toetu‘u mei he maté!’ Na‘e tala ‘e Pailato ki he kau taula‘eikí ke fekau ha kau sōtia ke le‘ohi ‘a e fonualotó.

Ka ‘i he kei pongipongia ‘o e ‘aho hono tolu mei he mate ‘a Sīsuú na‘e ha‘u fakafokifā ha ‘āngelo ‘a Sihova. Na‘á ne teka‘i ‘a e maká mei he fonualotó. Na‘e fu‘u ilifia ‘aupito ‘a e kau sōtiá ‘o ‘ikai toe lava ke nau ngaue. Faifai atu pē pea nau sio ki loto ki he fonualotó, kuo pulia ‘a e sinó ia! Na‘e ‘alu ha ni‘ihi ‘o e kau sōtiá ki he koló ‘o fakahā ‘a e me‘á ni ki he kau taula‘eikí. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e me‘a na‘e fai ‘e he kau taula‘eiki koví? Na‘a nau totongi ‘a e kau sōtiá ke nau loi. Na‘e tala ‘e he kau taula‘eikí ki he kau sōtiá: ‘⁠Mou pehē na‘e ha‘u ‘ene kau ākongá ‘i he pō, lolotonga ‘oku mau mohe, ‘o kaiha‘asi ‘a e sinó.’

Lolotonga ‘ení, na‘e ‘a‘ahi ki he fonualotó ha kau fefine ko e ngaahi kaungāme‘a ‘o Sīsū. Ko ha ofo lahi ē ‘i he‘enau ‘ilo na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha taha ‘i aí! Fakafokifā na‘e hā mai ha ongo ‘āngelo kofu ngingila. Na‘á na ‘eke: ‘⁠Ko e hā ‘oku mou kumi ai kia Sīsū ‘i hení? Kuo ‘osi fokotu‘u ia. ‘Alu leva ‘o fakahā ki he‘ene kau ākongá.’ Ko e vave ē ka ko e lele ‘a e kau fefiné! Ka ‘i he‘enau ‘alú na‘e ta‘ofi kinautolu ‘e ha tangata. ‘Okú ke ‘ilo pe ko hai ia? Ko Sīsū ia! Na‘á ne pehē ange: ‘ ‘Alu ‘o fakahā ki he‘eku kau ākongá.’

‘I hono tala ‘e he kau fefiné ki he kau ākongá kuo mo‘ui ‘a Sīsū pea kuó nau sio kiate iá, na‘e faingata‘a ki he kau ākongá ke nau tui ki ai. Na‘e lele ‘a Pita mo Sione ki he fonualotó ke na sio tonu, ka na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha taha ‘i he fonualotó! ‘I he ‘alu ‘a Pita mo Sioné, na‘e nofo pē ‘a Mele Makitaline ia. Ko e taimi ia na‘á ne sio ai ki loto ‘o ne mamata ki he ongo ‘āngeló.

‘Okú ke ‘ilo pe ko e hā na‘e hoko ki he sino ‘o Sīsuú? Na‘e ‘ai pē ia ‘e he ‘Otuá ke pulia. Na‘e ‘ikai ke toe fakamo‘ui ‘e he ‘Otuá ‘a Sīsū ‘i he sino kakano ‘a ia na‘á ne mate ‘akí. Na‘á ne ‘oange kia Sīsū ha sino fakalaumālie fo‘ou, ‘o hangē ko ia ‘oku ma‘u ‘e he kau ‘āngelo ‘i hēvaní. Ka ke fakahā ki he‘ene kau ākongá kuó ne toe mo‘uí, na‘e lava ‘e Sīsū ke ne ‘ai ha sino ‘e lava ke sio ki ai ‘a e kakaí, ‘o hangē ko ia te tau ako ki aí.