Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 106

Ko Hono Tuku Ange mei he Pilīsoné

Ko Hono Tuku Ange mei he Pilīsoné

SIO ki he ‘āngelo ko ‘eni ‘okú ne fakaava mo pukepuke ‘a e matapā ‘o e pilīsoné. Ko e kau tangata ko ‘eni ‘oku tuku angé ko e kau ‘apositolo ‘a Sīsuú. Tau vakai ange pe ko e hā na‘e iku ai ‘o tuku pilīsone kinautolú.

Ko e taimi si‘i pē ia mei hono hua‘i hifo ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ki he kau ākonga ‘a Sīsuú. Pea ko e me‘a ‘eni na‘e hokó: Na‘e ‘alu ‘a Pita mo Sione ki he temipalé ‘i Selusalema ‘i he efiafi ‘e taha. Na‘e ‘i ai ofi ki he ve‘e matapaá ha tangata kuó ne heke talu pē mei hono fā‘ele‘í. Na‘e ‘ave ia ‘e he kakaí ki he feitu‘u ko ‘ení ‘i he ‘aho kotoa pē ke lava ke ne kole ha pa‘anga meiate kinautolu ‘oku ‘alu ki he temipalé. ‘I he‘ene sio kia Pita mo Sioné, na‘á ne kole kiate kinaua ke ‘oange ha‘ane me‘a. Ko e hā na‘e fai ‘e he ongo ‘apositoló?

Na‘á na tu‘u ‘o sio ki he tangata masivá ni. Na‘e pehē ange ‘e Pita: ‘ ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha‘aku pa‘anga, ka te u ‘oatu kiate koe ‘a ia ‘oku ou ma‘ú. ‘I he hingoa ‘o Sīsū, tu‘u ki ‘olunga ‘o ‘alu!’ Pea na‘e puke ‘e Pita ‘a e nima to‘omata‘u ‘o e tangatá, pea puna hake leva ‘a e tangatá ‘o ne kamata ‘alu. ‘I he sio ‘a e kakaí ki he me‘a ko ‘ení, na‘a nau ‘ohovale mo fiefia ‘aupito he mana fakaofo ko ‘ení.

Na‘e pehē ‘e Pita: ‘⁠Na‘á ma fai ‘a e mana ko ení ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘a ia na‘á ne fokotu‘u ‘a Sīsū mei he maté.’ ‘I he lolotonga ‘a ‘ene lea mo Sioné, na‘e ha‘u ha kau taki lotu. Na‘a nau ‘ita koe‘uhi ‘oku tala ‘e Pita mo Sione ki he kakaí ‘o kau ki hono fokotu‘u ‘o Sīsū mei he maté. Ko ia na‘a nau puke kinaua ‘o tuku ki he pilīsoné.

‘I he ‘aho hono hokó na‘e fai ‘a e fakataha lahi ‘a e kau taki lotú. Na‘e ‘omai ‘a Pita mo Sione, fakataha mo e tangata na‘á na fakamo‘uí. Na‘e ‘eke ‘e he kau taki lotú: ‘⁠Ko e mālohi ‘o hai na‘á mo fai ai ‘a e mana ko ení?’

Na‘e tala ange ‘e Pita kiate kinautolu ko e mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘a ia na‘á ne fokotu‘u ‘a Sīsū mei he maté. Na‘e ‘ikai ke ‘ilo ‘e he kau taula‘eikí pe ko e hā ‘a e me‘a te nau faí, he na‘e ‘ikai ke lava ke nau faka‘ikai‘i ‘a e mana fakaofo ko eni na‘e hokó. Ko ia na‘a nau fai fakatokanga ki he ongo ‘apositoló ke ‘oua ‘e toe lave ‘o kau kia Sīsū, pea tuku ange ke na ō.

‘I he faai atu ‘a e ngaahi ‘ahó mo e hokohoko atu ‘a e malanga ‘a e kau ‘apositoló ‘o kau kia Sīsū pea mo fakamo‘ui ‘a e kau mahakí. Na‘e movete atu ‘a e ongoongo ‘o fekau‘aki mo e ngaahi mana ko ‘ení. Ko ia na‘a mo e fu‘u kakai mei he ngaahi kolo takatakai ‘i Selusalemá na‘a nau ‘omai ‘a e kau mahaki ki he kau ‘apositoló ke fakamo‘ui. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a e kau taki lotú ke nau meheka, ko ia na‘a nau puke ‘a e kau ‘apositoló ‘o tuku pilīsone kinautolu. Ka na‘e ‘ikai ke fuoloa ‘a ‘enau nofo aí.

‘I he lolotonga ‘o e pō na‘e fakaava ‘e ha ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘a e matapā ‘o e pilīsoné, ‘a ia ‘oku lava ke ke sio ki ai hení. Na‘e pehē ‘e he ‘āngeló: ‘⁠Mou ‘alu ‘o tu‘u ‘i he temipalé, ‘o hokohoko atu ho‘omou lea ki he kakaí.’ ‘I he pongipongi hono hokó, ‘i hono fekau ‘e he kau taki lotú ha kau tangata ki he pilīsoné ke ‘omai ‘a e kau ‘apositoló, kuo nau ‘osi ‘alu kinautolu mei ai. Ki mui mai ai na‘e ma‘u kinautolu ‘e he kau tangatá ‘oku nau faiako ‘i he temipalé pea na‘a nau ‘omai kinautolu ki he fale fakataha ko e Sanitalimí.

Na‘e pehē ‘e he kau taki lotú: ‘⁠Na‘a mau ‘oatu kiate kimoutolu ‘a e tu‘utu‘uni mamafa ke ‘oua te mou toe ako ‘o fekau‘aki mo Sīsū. Ka kuo mou fakafonu ‘a Selusalema ‘aki ho‘omou akonakí.’ Pea na‘e tali ange ‘e he kau ‘apositoló: ‘⁠Kuo pau ke mau talangofua ange ki he pule ‘a e ‘Otuá ‘i he tangatá.’ Ko ia na‘a nau hokohoko atu hono ako‘i ‘a e “ongoongo lelei.” ‘Ikai ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ia kiate kitautolu ke tau muimui ai?