Skip to content

Skip to table of contents

FOUNGA HONO NGĀUEʻAKI HOʻO MEʻAʻOFÁ

Ngaahi Hiva ʻOkú Ne ʻAi Ke Tau ʻUnuʻunu Ofi Ange ki he ʻOtuá

Ngaahi Hiva ʻOkú Ne ʻAi Ke Tau ʻUnuʻunu Ofi Ange ki he ʻOtuá

NŌVEMA 1, 2021

 Ko e fasí ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa meia Sihova. ʻE lava ke ne ueʻi ʻetau fakakaukaú, liliu ʻetau ongoʻí, pea fakaivimālohiʻi kitautolu. ʻOku moʻoni eni ʻi heʻene haʻu ki heʻetau ngaahi hiva foʻoú. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi hiva ko ení ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange: ʻOku lava ke nau ʻai kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova.

 Talu mei he 2014, ko ʻetau hiva foʻou ʻe 70 tupu kuo faʻu, pea ʻi he taimi ní ko ha hiva ʻe taha ʻi he ngaahi hiva ko iá ʻoku ala maʻu ʻi he lea laka hake ʻi he 500! Kae mahalo pē kuó ke fifili, ‘Ko hai ʻoku ngāue ki he ngaahi hiva ko ení, pea ʻoku anga-fēfē hono faʻu kinautolú?’

Ko ha Fakalika ki he Founga Hono Faʻu ʻo e Hivá

 Ko ʻetau ngaahi hiva foʻoú ʻoku faʻu ia ʻe he timi mūsika ʻi he Potungāue Vitioó, ʻa ia ʻoku ʻi he malumalu ʻo e Kōmiti Faiako ʻo e Kulupu Pulé. Ko e timi mūsiká ʻoku kau ki ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 13 ʻa ia ʻoku nau tokoni ki hono faʻu, hiki ʻa e hivá, fokotuʻutuʻu pea mo e ngaahi ngāue kehe pē. Tānaki atu ki aí, kuo tali ʻe he Kōmiti Faiakó ʻa e kau ngāue pole mei he kotoa ʻo e māmaní ke tokoni ki he ngāue ko ení, ʻo kau ai ʻa e kau faʻu hiva, kau faihiva mo e kau hiva. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ʻoku nau ngāueʻaki anga-fakatōkilalo honau talēnití ʻo ʻikai kumi ki ha ongoongo pē ʻo kinautolu.

 ʻOku anga-fēfē hono faʻu ha hiva foʻou? ʻUluakí, ʻoku fili ʻe he Kōmiti Faiakó ʻa e makatuʻunga Fakatohitapu ki he hivá pea mo e ongo ʻoku fiemaʻu ke tapua atu ʻi he hivá. Ko e timi mūsiká leva ʻoku nau fokotuʻutuʻu ke faʻu ʻa e fasí pea mo e lea ʻo e hivá. ʻOku faʻu leva ha hiki ʻahiʻahi. ʻOku vakaiʻi ʻe he Kōmiti Faiakó ʻa e hiki ʻahiʻahí pea ʻoatu ha toe fakahinohino. ʻOku fakatonutonu leva ʻe he timi mūsiká ʻa e hivá pea hiki ʻa e foʻi hiva ʻe tuku angé. Ko e ngaahi hiva ko ení ʻoku hiki ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻōfisi vaʻá mo e fale hiki mei ʻapi.

 Ke faʻu mo hiki ʻetau ngaahi hiva foʻoú, ʻoku ngāueʻaki ʻe hotau fanga tokouá ʻa e ngaahi polokalama hiki-leʻo, ko e polokalama ʻokú ne faʻu ʻa e tuʻunga fasí pea mo e ngaahi laipeli fakafasi mo e ngaahi meʻa kehe. ʻOku toe fiemaʻu ki he ngāue ko ení ʻa e ngaahi naunau mūsika, hangē ko e ngaahi sipika mo e maika mo e hā fua. Ko e maiká ʻoku kamata pē hono totongí mei he tola ʻAmelika ʻe $100 ki he $1,000 tupu. ʻI he 2020, naʻa mau fakamoleki ʻa e tola ʻAmelika ʻe $116,000 ʻi he ngaahi naunau ki hono hiki ʻo e ʻū hivá.

 ʻOku anga-fēfē hono fakahaofi ʻa e paʻangá? ʻI he ʻikai ngāueʻaki ha fuʻu timi mūsika lahi ʻi Pēteli, ʻoku ngāueʻaki ʻa e kau ngāue pole tokolahi. ʻIkai ko ia pē, ʻi he ʻikai ke fakatahatahaʻi mo hiki ha fuʻu kau tā meʻalea tokolahi, ko hotau fanga tokouá ʻoku nau faʻa faʻu ʻa e fasí ʻaki ʻa e ngaahi polokalama fakaʻilekitulōnika.

“Ko ha Meʻa Fakahaofi Moʻui Fakalaumālie”

 Ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau saiʻia ke fanongo ki heʻetau ngaahi hiva foʻoú. Ko Tara, ʻoku nofo ʻi Siamane, ʻokú ne pehē: “ʻOku tokoniʻi au ʻe he ngaahi hivá ke u nonga ʻi he taimi ʻoku ou loto-moʻua aí. Ko e fanongo ki ai ʻi heʻeku leá tonu ʻoku hangē ia ha fāʻofua mai ʻa Sihova kiate aú.” Ko ha tokoua ʻi Kāsakisitani ko Dmitry ʻokú ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ʻi he malava ke u fanongo ki he ngaahi hivá ʻo ʻikai fiemaʻu ke u hohaʻa pe ʻoku nau fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻIkai ko ia pē, ʻoku tokoniʻi au ʻe he ngaahi hivá ke u nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.”

 Ko Delia, ʻi ʻAfilika Tonga, ʻokú ne fakamatala ki he anga ʻene ongoʻi fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hiva foʻoú: “ʻOku nau hoko ko ha meʻa fakahaofi moʻui fakalaumālie kiate au. ʻI heʻeku ongoʻi loto-siʻí pe fehangahangai mo ha pole, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha hiva ʻoku feʻungamālie mo hoku tuʻungá. ʻI he taimi lahi, ko e foʻi fasi ʻo e hivá ʻoku feʻungaʻānoa pē ia ke ne liliu ʻa e anga ʻeku ongoʻí!”

 Ko e ngaahi hiva foʻou ʻe niʻihi kuo nau hoko ko e hiva manako ia ʻa e niʻihi. Ko Lerato, mei ʻAfilika Tonga pē mo ia, ʻokú ne pehē: “Ko e hiva ‘Kuo Vavé Ni Maí’ mo e ‘Māmani Foʻou Teu ke Hoko Maí’ ʻokú ne ʻai ke u sioloto atu ki he taimi ko ia te u toe fetaulaki fiefia ai mo ʻeku faʻē ʻofeiná. ʻI he taimi kotoa ʻoku ou fanongo ai ki he ongo hiva ko iá, ʻoku ou sioloto atu ʻokú ne lele mai ke ma fāʻofua.”

 Ko e hiva foʻou ʻe taha naʻe tokoni ʻaupito ki ha taʻu hongofulu tupu ʻi Suli Langikā. ʻOkú ne pehē: “Naʻe tafuluʻi au ʻe heʻeku faiako saienisí ʻi muʻa ʻi he kalasí koeʻuhi ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku ilifia pea naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí. ʻI heʻeku foki ki ʻapí, naʻe fakalototoʻaʻi au ʻe heʻeku faʻeé ke u fanongo ki he hiva ‘Ako Fakafoʻituituí Te Ne Fakaivimālohiʻi Koe.’ Naʻe tokoniʻi au ʻe he hivá ke u ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ke fai ʻa e fekumi pea teuteu ha tali. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku talanoa mo ʻeku faiakó. Naʻá ne fanongo mai kiate au pea fakahaaʻi ʻene houngaʻia ki he ngaahi tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ou fakamālō ki he kautaha ʻa Sihová ki hono tokonaki mai ʻa e ngaahi hiva fakalototoʻa hangē ko ení.”

 ʻOku anga-fēfē hono feau ʻa e fakamole ki hono faʻu ʻo e ngaahi hiva ko ení? Fakafou ʻi he ngaahi tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí, ko e lahi ʻoku fai fakafou ʻi he ngaahi founga ʻoku maʻu ʻi he donate.pr418.com. Mālō ki hoʻo ngaahi tokoni nima-homó.