Skip to content

Skip to table of contents

FOUNGA HONO NGĀUEʻAKI HOʻO MEʻAʻOFÁ

Tokoni Fakatamaki ʻi he 2022​—Fakahāhā ʻo e ʻOfa Fakatokouá

Tokoni Fakatamaki ʻi he 2022​—Fakahāhā ʻo e ʻOfa Fakatokouá

SANUALI 1, 2023

 Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ko hotau ngaahi ʻahó ʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e ngaahi tau, ngaahi mofuike, ngaahi mahaki fakaʻauha mo e “ngaahi meʻa fakamanavahē” kehe. (Luke 21:10, 11) Ko e ngaahi lea fakaekikite ko iá naʻe hokohoko atu ke fakahoko ʻi he lolotonga ʻa e taʻu fakangāue ʻo e 2022. a Ko e fakatātaá, ko e tau ʻi ʻIukalainé naʻe ʻikai pē ke maholoholo, ʻo uesia ai ʻa e moʻui ʻa e laui miliona. Ko e tokolahi ʻi he māmaní naʻa nau kei fakaakeake mei he mahaki fakaʻauha COVID-19. ʻIkai ko ia pē, ko e kakai taʻefaʻalaua naʻe uesia ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatulá, hangē ko e mofuike ʻi Haití mo e afā fakatupu maumau ʻi ʻAmelika Lotoloto, ʻOtu Motu Filipainí mo e tonga-hahake ʻo ʻAfiliká. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e faʻahinga ko ia naʻe uesiá?

 Lolotonga ʻa e taʻu fakangāue 2022, ko ʻetau kautahá naʻa nau tokonaki ʻa e tokoni ki he kau maʻukovia ʻi he fakatamaki ʻe 200 nai! Ko hono fakakātoá, naʻa tau fakamoleki ʻa e tola ʻe meimei 12 miliona ʻi he tokoni ki he fakatamakí. b Tau vakai ki he founga naʻe ngāueʻaki ai ʻa e paʻanga tokoní ke tokoni ki he kau maʻukovia ʻi ha fakatamaki ʻe ua.

Mofuike ʻi Haití

 ʻI ʻAokosi 14, 2021, ko ha mofuike ko hono mālohí ko e 7.2 naʻá ne taaʻi ʻa e fakatonga ʻo Haití. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe mate ʻa e toko tolu ʻo e Kau Fakamoʻoní​—ko hotau tuofāfine ʻe toko ua mo e tokoua ʻe toko taha. Ko e faʻahinga naʻa nau haó naʻe uesia fakaesino mo fakaeongo kinautolu tupu mei he mofuiké. Ko e tokoua ko Stephane ʻokú ne pehē: “ʻI he kotoa ʻo e koló naʻe mate ʻa e kakai tokolahi ʻo fai ai ʻa e ngaahi putu ʻi he uike kotoa pē ʻo laka hake ʻi he māhina ʻe ua.” Ko ha tokoua ʻe taha, ko Éliézer, ʻokú ne pehē: “Ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi naʻe ʻikai hanau nofoʻanga, vala, sū mo e ngaahi fiemaʻu pau kehe. ʻI he laui māhina, ko e tokolahi naʻa nau nofo tailiili koeʻuhi ko e kei lulu hokohoko ʻa e mofuiké.”

 Ko ʻetau kautahá naʻa nau fakavave ke tokoni. Naʻe tokonaki ʻe he vaʻa ʻi Haití ʻa e toni meʻakai laka hake ʻi he 53, pehē foki ki he ngaahi tēniti, tapoleni, fakamolū mo e ngaahi fakafonu sola ki he ngaahi telefoni toʻotoʻó. ʻIkai ko ia pē, ʻi he lolotonga ʻa e taʻu fakangāue 2022, laka hake ʻi he ʻapi ʻe 100 naʻe toe langa pe fakaleleiʻi. Laka hake ʻi he tola ʻe taha miliona naʻe vaheʻi ki he ngāue tokoni ki he fakatamakí.

Ko e tufa meʻakai ʻi Haiti

 Ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau mātuʻaki houngaʻia ai. ʻOku pehē ʻe Lorette: “Naʻe fakaʻauha ʻosi ʻe he mofuiké homau ʻapí mo ʻemau pisinisí. Naʻe ʻikai ha meʻa ke mau kai. Ka ko e kautaha ʻa Sihová naʻa nau ʻi homau tafaʻakí, ʻo tokonaki mai ʻa e meʻa kotoa naʻa mau fiemaʻú.” ʻOku pehē ʻe Micheline: “Naʻe maumauʻi ʻe he mofuiké ʻa e nofoʻanga naʻá ku nofo ai mo ʻeku ongo tamaiki tangatá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke faí tuku kehe ʻa e lotu ki ha tokoni, pea naʻe tali ia ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kautahá. ʻOku mau maʻu ʻi he taimí ni ha fale lelei ke nofo ai. ʻOku ou fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou malavá ke fakahāhā ai ʻeku houngaʻia kia Sihová.”

 Ko ʻetau ngāue tokoni ki he fakatamakí naʻe ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ʻe he kau maʻu mafai fakalotofonuá. Ko e talēkita ʻo e holo fakakolo ʻo L’Asile naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakaongoongoleleiʻi kimoutolu ki he founga vave naʻa mou tokoni aí. ʻOku ou fakavīkivikiʻi kimoutolu koeʻuhí ko hoʻomou fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa lahi ki he kau maʻu mafaí. ʻOku ou fiefia ke sio ʻoku ʻikai ke mou mahuʻingaʻia ʻi he paʻangá. ʻI hono kehé, ʻoku mou loto ke tokoni ki he kakaí. ʻOku mou ngāue ʻo makatuʻunga ʻi he ʻofá.”

Taaʻi ʻe he Afā Fakatalopiki ko Ana ʻa Malauī mo Mosemipiiki

 ʻI Sanuali 24, 2022, ko e Afā Fakatalopiki ko Ana naʻá ne taaʻi ʻa Mosemipiiki pea fononga fakahihifo ki Malauī. Naʻe ʻomi ʻe he saikoloné ʻa e ʻuha lōvai mo e ngaahi matangi mālohi​—ʻo aʻu ki he kilomita ʻe 100 (maile ʻe 62) he houa. Naʻá ne maumauʻi ʻa e ngaahi uaea ʻuhilá, tafiʻi ʻa e ngaahi hala fakakavakavá pea fakatupunga ʻa e tāfea lahi.

 Naʻe uesia ʻe he afaá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 30,000 tupu ʻi Malauī mo Mosemipiiki. Ko Charles, ko ha tokoua naʻá ne kau ʻi he ngāue tokoní, ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku sio ki he faingataʻaʻia ʻa e fanga tokouá mo e lahi ʻenau ngaahi meʻa naʻe molé, naʻá ku ongoʻi loto-mamahi pea siva ʻa e ʻamanakí.” Ke ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke toe kovi angé, ko ʻenau maʻuʻanga meʻakai tefitó mo e ngoué naʻe tafia kotoa. Ko e tokolahi naʻe mole honau ngaahi ʻapí. Ko e meʻa fakamamahí, ko ha tokoua ʻe taha naʻe mole hono uaifí mo ʻena ongo kiʻi tamaiki fefine, ʻa ia naʻa nau melemo ʻi he ngoto ʻa e vaka fakahaofi naʻa nau heka aí.

Ko ha fale naʻe maumau ʻo ha ongo meʻa Fakamoʻoni ʻi Mosemipiiki

Ko e ʻapi naʻe toe langá

 Naʻe fakamanavahē ʻa e afaá. ʻI he 1:00 hengihengi ʻi Nchalo, Malauī, ko e fāmili Sengeredo naʻa nau fanongo ki he ongo fakamanavahē ʻo e tafe mālohi mai ʻa e vai. Naʻe fā ha ongo vaitafe! Naʻe fili ʻa Tokoua Sengeredo ʻoku totonu ke nau mavahe mei honau falé. Ko ha fili fakapotopoto ia koeʻuhí naʻe vave hono holoki ʻe he tāfeá ʻa e falé. Ko ʻenau ngaahi ngaʻotoʻotá naʻe hala pē ʻene maumau pe naʻe tafiʻi ʻe he vaí. Naʻe fili ʻa e fāmilí ke nau ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá, ʻa ia ko e anga-mahení ko ha lue miniti ʻe 30 mei honau ʻapí. Kae kehe, ʻi he taimi ko ení, naʻe feʻunga ia mo e houa ʻe ua. Naʻa nau aʻu kuo nau pīponu mo helaʻia, kae malu.

 Ko e vaʻa ʻi Malauī mo Mosemipiikí naʻe vave ʻenau fakahoko ʻa e ngaahi ngāue tokoní. Naʻa nau tataki ʻa e kau ʻovasia sēketí mo e kau mātuʻá ke sivisiviʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fanga tokoua naʻe uesiá pea tokonaki ʻa e poupou fakalaumālie mo fakaeongo. Naʻe vaheʻi ʻa e ngaahi Kōmiti Tokoni Fakatamaki (DRC) ke nau tokangaʻi ʻa e ngāue tokoní, pea ko e ngaahi kōmiti ko ení naʻe kamata leva ke nau tokoniʻi hotau fanga tokouá ke nau maʻu ʻa e meʻakai mo e ngaahi fiemaʻu pau kehe. Laka hake ʻi he tola ʻe $33,000 naʻe vaheʻi ki he ngāue tokoní pea laka hake ʻi he tola ʻe $300,000 naʻe vaheʻi ki hono monomono mo toe langa ʻa e ngaahi ʻapí.

 Naʻe ngāueʻaki fakapotopoto ʻe he DRC ʻa e paʻangá, ʻa ia naʻe tautefito ʻene mahuʻingá koeʻuhi ko e hiki tō ʻa e totongi ʻo e koloá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻuluaki māhina ʻe fitu ʻo e ngāue tokoní, ko e totongi ʻo e mahoaʻa koané​—ko ha meʻakai anga-maheni ʻi Malauī​—naʻe hiki ʻaki ʻa e pēseti ʻe 70 nai. Naʻe hiki foki mo e totongi ʻo e loló. Ke fakahaofi ʻa e paʻangá, naʻe fakatau mai ʻe he fanga tokouá ʻa e meʻakaí mo e naunau langá fakalotofonua pea fakatau fakalūkufua mai. Naʻa nau maʻu ai ʻa e totongi fakamaʻamaʻa pea fakaʻehiʻehi ai mei he mamafa hono fakafolau maí.

 Naʻe maongo ʻa e ngāue tokoní ki he loto ʻo e kakai ʻa Sihová. Ko Felisberto, ko ha tokoua ʻi Mosemipiiki, ʻokú ne pehē: “Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u sio ʻi ha kautaha kuo nau fai ha foaki lahi pehē: Ko e ngaahi naunau langa, meʻalele, kau ngāue langa, meʻakai pea mo e tataki anga-ʻofa. Ko e ngāue tokoni ko ení ko ha fakatātā tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e ʻofa fakatokoua naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi he Sione 13:34, 35.” Ko Ester, ko ha uitou ʻi Malauī naʻe maumau hono ʻapí, ʻokú ne pehē: “Naʻe tōnoa ʻeku ʻamanakí koeʻuhí naʻe ʻikai haʻaku paʻanga feʻunga ke langa ha fale ʻe taha. Ko ia ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa e fanga tokouá pea langa ha fale maʻakú, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku ʻosi ʻi Palataisí.”

 ʻI heʻetau fakaofiofi ki he māmani foʻou kuo talaʻofá, ʻoku tau ʻamanekina ke sio ki ha ngaahi fakatamaki lahi ange. (Mātiu 24:7, 8) Kae kehe, fakamālō atu ki hoʻo ngaahi tokoni nima-homó, ʻoku mau falala pau ko e kakai ʻa Sihová te nau maʻu ʻa e tokoni ʻoku nau fiemaʻú. Ko e ngaahi founga ke fai ai ʻa e tokoní ʻoku fakamatalaʻi ʻi he donate.pr418.com. Mālō ki hoʻo tokoni nima-homó.

a Ko e taʻu fakangāue 2022 naʻe kamata ia ʻi Sepitema 1, 2021, pea ngata ʻi ʻAokosi 31, 2022.

b ʻI he kupu ko ení ko e mahuʻinga fakapaʻanga ʻoku hā aí ʻoku ʻuhinga ki he tola ʻAmeliká.