Skip to content

Skip to table of contents

HANGANAKI LEʻO!

Hiki Lahi Fakaʻulia ʻa e Totongi Fakamāmanilahi ʻo e Koloá—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

Hiki Lahi Fakaʻulia ʻa e Totongi Fakamāmanilahi ʻo e Koloá—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohi Tapú?

 “Ko e ʻekonōmika ʻa e māmaní ʻoku toe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki,” ko e fakatokanga ia ʻa e palesiteni ʻo e Kulupu ʻo e Pangikē ʻa Māmaní ʻi ha līpooti ʻi Sune 2022. “Ko e taimi ko ení ʻoku hiki lahi fakaʻulia ʻa e totongi ʻo e koloá pea ʻi he taimi tatau ʻoku ʻikai ke loko maʻu ʻe he kakaí ha paʻanga.”

 “Ko e totongi ʻo e loló mo e meʻakaí kuo hiki vave mo ia, ʻo uesia lahi ai ʻa e ngaahi fonua ʻoku māʻulalo ʻenau paʻanga hū maí,” ko e fakamatala ia ʻa e International Monetary Fund.

 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika peheé, founga ʻe lava ke tau fekuki ai mo iá, pea ʻomai ai mo ha ʻamanaki ki ha fakaleleiʻanga tuʻuloa.

Hikihiki ʻa e totongi ʻo e koloá lolotonga ʻa e “ngaahi ʻaho fakaʻosí”

  •   ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e taimi ʻoku tau moʻui aí ko e “ngaahi ʻaho fakaʻosí.”​—2 Tīmote 3:1.

  •   Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe ʻi ai “ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē,” pe meʻa fakailifia ʻe hoko ʻo ne fakaʻilongaʻi ʻa e vahaʻa taimi ko ení. (Luke 21:11) Ko e hiki lahi fakaʻulia ʻa e totongi ʻo e koloá te ne fakatupunga ʻa e manavahē. ʻOku hohaʻa ʻa e kakaí fekauʻaki mo honau kahaʻú pea fifili pe te nau malava ʻo tokonaki maʻa honau fāmilí.

  •   Naʻe tomuʻa tala ʻi he tohi ʻa Fakahaá ʻe hikihiki ʻa e totongi ʻo e koloá lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ení. “Naʻá ku fanongo ki he meʻa naʻe ongo mai ʻo hangē ha leʻo. . . . Naʻe pehē: ‘Ko ha kuata uite pe ko e kuata paʻale ʻe tolu ʻe feʻunga hono totongí mo ha vāhenga ki ha ʻaho kakato ʻe taha.’”​—Fakahā 6:6, Easy-to-Read Version.

 Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e “ngaahi ʻaho fakaʻosí” pea mo e kikite ʻi he tohi ʻa Fakahaá, sio ʻi he vitiō Kuo Liliu ʻa e Māmaní Talu mei he 1914 pea lau ʻa e kupu “Kau Tangata Heka Hoosi ʻe Toko Faá​—Ko Hai Kinautolu?

Ko e fakaleleiʻanga ki he palopalema fakaʻekonōmika kotoa pē

  •   “Te nau langa fale pea nofo ai, pea te nau tō ngoue kālepi pea kai ʻa hono fuá. ʻE ʻikai te nau langa ke nofo ai ha tokotaha kehe, pea ʻe ʻikai te nau tō ke kai ʻe ha niʻihi kehe.”​—ʻAisea 65:21, 22.

  •   “ʻE lahi fau ʻa e uité ʻi he māmaní; ʻe mahutafea ʻa e tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá.”​—Saame 72:16.

  •   “ʻKoeʻuhi ko hono lōmekina ʻa e faingataʻaʻiá, koeʻuhi ko e māpuhoi ʻa e masivá, te u tuʻu hake ʻo fai ha meʻa,’ ko e folofola ia ʻa Sihová.”​—Saame 12:5. a

 ʻOku vavé ni ke fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmika taʻefaitotonú, ʻo ʻikai ʻi ha fonua pē ʻe taha ka ʻi he māmaní kotoa. Ke vakai ki he founga ʻe hoko ai iá, lau ʻa e kupu “ʻOku Malava ke Maʻu ha Sisitemi Fakaʻekonōmika Faitotonu?

 Ka naʻa mo e ʻahó ni, ko e Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e hikihiki ʻa e totongi ʻo e koloá. ʻI he founga fē? ʻOku maʻu ai ʻa e faleʻi ʻaonga ki he founga ke ngāuefakapotopotoʻaki ai ʻa e paʻangá. (Palōveepi 23:4, 5; Tangata Malanga 7:12) Ke ako lahi ange, lau ʻa e kupu “Maluʻi Hoʻo Maʻuʻanga Moʻuí” mo e “Founga ke Moʻui Ai ʻi ha Meʻa Siʻi.”

a Ko Sihová ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá.​—Saame 83:18.