Skip to content

Skip to table of contents

Rui Almeida Fotografia/Moment via Getty Images

HANGANAKI LEʻO!

Fakamālohi Fakapolitikale​—Ko e Hā e Lau ʻa e Tohi Tapú?

Fakamālohi Fakapolitikale​—Ko e Hā e Lau ʻa e Tohi Tapú?

 ʻOku mafolalahia ʻa e fakamālohi fakapolitikalé he māmaní kotoa.

  •   Ko ha lēkooti māʻolunga ia ʻa hono tāmateʻi ha kau fakafofonga fakapolitikale ʻe toko 39 fakataha mo e fakamālohi fakapolitikale kehe naʻá ne uesia ʻa e faʻahitaʻu fili ʻo e 2023-2024 ʻi Mekisikou.

  •   Kuo fakamoʻoniʻi ʻi ʻIulope ki mui ni mai ʻa e lahi ʻo e fakamālohi fakapolitikalé kau ai mo hono teuaki fakapoongi ʻo e palēmia ʻo Solovākiá ʻi Mē 15, 2024.

  •   Naʻe fakaʻohovale ki he kakai ʻo ʻAmeliká ʻa e feinga ke fakapoongi ʻa e palesiteni mālōlō ko Donald Trump ʻi Siulai 13, 2024.

 Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fuʻu lahi pehē ai ʻa e fakamālohi fakapolitikalé? ʻE toe ngata koā? Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú?

Naʻe tomuʻa tala ʻa e māvahevahe fakapolitikalé

 Naʻe kikiteʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa hotau taimí, ʻa ia naʻe lave ki ai ko e “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ko e tokolahi ʻe ʻi ai ʻenau ngaahi fakakaukau ʻokú ne fakatupunga ʻa e fakamālohí mo e loto kehekehé.

  •   “ʻE ʻi heni ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia. He ko e tangatá te nau . . . taʻehoungaʻia, taʻemateaki, . . . lotolotokehe, . . . anga-kakaha, . . . kau lavaki, taʻefieauna, fakafuofuolahi ʻi he hīkisia.”​—2 Tīmote 3:1-4.

 Naʻe tomuʻa tala foki ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakafepaki ki he kau maʻu mafaí pea mo e ngaahi māveuveu fakapolitikale ʻe hoko ʻi he vahaʻa taimi ko iá. (Luke 21:9) Neongo ia, ko e fakamālohí mo e māvahevahe fakapolitikalé ʻe ʻikai ke tuʻuloa.

Ngataʻanga ʻo e fakamālohi fakapolitikalé

 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe fetongi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e tangatá ʻaki hono puleʻanga fakahēvaní.

  •   “ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo langí ha puleʻanga ʻa ia . . . Te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga [kehe] kotoa ko ení, pea ʻe tuʻu toko taha pē ia ʻo taʻengata.”​—Taniela 2:44.

 ʻE fakatahaʻi moʻoni ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e kakaí pea fokotuʻu maʻu mo e melinó ʻi māmani kātoa.

  •   Ko hono Tokotaha Pulé, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku ui ko e “ʻEiki ʻo e Melino,” pea te ne fakapapauʻi ko e “melinó, ʻe ʻikai hano ngataʻanga.”​—ʻAisea 9:6, 7.

  •   Naʻa mo e taimí ni, ko hono kakaí ʻoku nau ako ki he founga ʻo e nofo melinó. Pea ko hono olá, hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú: “Te nau tuki ʻenau ngaahi heletaá ke hoko ko e ngaahi mataʻi-palau Pea mo ʻenau ngaahi taó ke hoko ko e ngaahi hele ʻauhani. ʻE ʻikai hiki ʻe ha puleʻanga ha heletā ki ha puleʻanga, Pea ʻe ʻikai te nau toe ako tau.”​—ʻAisea 2:3, 4.

 Ke ako lahi ange, lau ʻa e kupu “Ko e Hā ʻE Fakahoko ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?” pea sio ʻi he vitiō Ko e Hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?