Skip to content

Skip to table of contents

MO‘UI KO HA KALISITIANE

“Faka‘apa‘apa ki Ho‘o Tamaí mo Ho‘o Fa‘eé”

“Faka‘apa‘apa ki Ho‘o Tamaí mo Ho‘o Fa‘eé”

‘I he taimi na‘e ‘a‘eva ai ‘a Sīsū ‘i he māmaní, na‘á ne fakamamafa‘i ‘a e fekau: “Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamaí mo ho‘o fa‘eé.” (‘Eki. 20:12; Māt. 15:4) Na‘e ma‘u mo‘oni ‘e Sīsū ‘a e tau‘atāina ‘o e leá koe‘uhí he na‘e “hokohoko atu ‘ene talangofua” ki he‘ene ongo mātu‘á ‘i he‘ene hoko ko ha talavoú. (Luke 2:51, fkm. ‘i lalo) ‘I he‘ene hoko ko ha tokotaha lahí, na‘á ne fakapapau‘i ‘e tokanga‘i ‘ene fa‘eé ‘i he hili ‘ene pekiá.—Sione 19:26, 27.

‘I hotau ‘ahó ni foki, ko e kau talavou Kalisitiane ko ia ‘oku nau talangofua ki he‘enau ongo mātu‘á mo lea anga-faka‘apa‘apa ki aí ‘oku nau toka‘i kinautolu. Ko hono mo‘oní, ko e fekau ke faka‘apa‘apa ki he‘etau ongo mātu‘á ‘oku ‘ikai hano ngata‘anga. Na‘a mo e hili ‘a e tupu ‘o motu‘a ‘etau ongo mātu‘á, ‘oku totonu ke hokohoko atu ‘etau faka‘apa‘apa kiate kinauá ‘aki ‘etau ma‘u ‘aonga mei hona potó. (Pal. 23:22) ‘Oku tau toe faka‘apa‘apa ki he‘etau ongo mātu‘a ta‘umotu‘á ‘aki ‘a e tokanga fakaeongo mo fakapa‘anga kiate kinaua ‘o ka fiema‘u. (1 Tīm. 5:8) Pe ‘oku tau kei si‘i pe ta‘umotu‘a, ko hono tauhi ma‘u ha fetu‘utaki lelei mo ‘etau ongo mātu‘á ko ha kī ia ki hono faka‘apa‘apa‘i kinauá.

SIO ‘I HE LĒSONI TĀ FAKATĀTĀ ‘E LAVA FĒFĒ KE U TALANOA KI HE‘EKU ONGO MĀTU‘Á? PEA TALI LEVA ‘A E NGAAHI FEHU‘Í NI:

  • Ko e hā ‘oku faingata‘a nai ai ke ke talanoa ki ho‘o ongo mātu‘á?

  • ‘E lava fēfē ke ke faka‘apa‘apa ki ho‘o ongo mātu‘á ‘i ho‘o talanoa kiate kinauá?

  • Ko e hā ‘oku tuha ai mo e feinga ke talanoa ki ho‘o ongo mātu‘á? (Pal. 15:22)

    Ko e talanoa ki ho‘o ongo mātu‘á ‘e tokoni‘i ai koe ke ke lavame‘a ‘i he mo‘uí