Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ‘e Mole Atu ‘i he Hoko Mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá?

Ko e Hā ‘e Mole Atu ‘i he Hoko Mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá?

“‘Oku faka‘a‘au ke mole atu ‘a e māmaní pea pehē ki he holi ‘a‘aná, ka ko ia ‘okú ne fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘okú ne nofo ma‘u ‘o ta‘engata.”—1 SIO. 2:17.

HIVA: 55, 24

1, 2. (a) ‘I he founga fē ‘oku meimei tatau ai ‘a e māmani fulikivanu ko ení mo e tokotaha faihia ‘oku teu ke fakapōngí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) ‘E fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e tokotaha kotoa ‘i hēvani mo māmani hili hono faka‘auha ‘a e fokotu‘utu‘u fulikivanu ko ení?

SIOLOTO ATU ki he tu‘ungá. ‘Oku lue atu ha tokotaha faihia fakatu‘utāmaki ‘i he hala vaha‘a loki ‘o e pilīsoné lolotonga ia ‘oku kaila atu ‘a e kau ka‘até, “‘Oku lue atu ha tangata mate!” Ko e hā ‘oku nau lea‘aki ai ení? Neongo ‘oku kei mo‘ui lelei pē ‘a e tokotaha faihiá, na‘e tautea mate ia pea ‘oku teu ke fakapoongi. ‘Oku hangē ia na‘á ne ‘osi maté. *—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

2 Ko e māmani fulikivanu ‘oku tau mo‘ui aí ‘oku meimei tatau ia mo e tokotaha faihia ko ia ‘oku teu ke fakapōngí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku faka‘a‘au ke mole atu ‘a e māmaní.” (1 Sio. 2:17) Kuo fakapapau‘i ‘e Sihova ke fakangata ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení ‘i he vave tahá, ko ia ‘oku ‘ikai ha veiveiua ‘e ngata ia. Ka ‘oku ‘i ai ‘a e faikehekehe mahu‘inga ‘e taha ‘i he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení mo hono fakapoongi ‘o e tokotaha faihia ko iá. ‘Oku ongo‘i nai ‘e he kakai ‘e ni‘ihi na‘e ta‘etotonu hono fakamāu‘i ‘a e tokotaha faihiá pea te nau fakafepaki ‘o ‘amanaki ‘e ‘ikai ke fakapoongi ia. Kae kehe, ko Sihová ko ha fakamaau haohaoa, pea ko ‘ene fili ke faka‘auha ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení ‘oku tonu haohaoa. (Teu. 32:4) ‘E ‘ikai ke toe toloi hono faka‘auhá. Hili hono faka‘auha ‘osi ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení, ‘e loto-tatau ‘a e tokotaha kotoa ‘i hēvani mo māmani na‘e totonu ‘a e fakamaau ‘a Sihová. ‘E ‘i ai ‘a e fiemālie lahi ‘aupito!

3. Ko e hā ‘a e palopalema ‘e fā ‘e mole atu ‘i he hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá?

3 Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘i he “māmaní” ‘e “mole atu”? ‘Oku kau ki ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku kovi ‘a ia ko e konga ia ‘o e mo‘ui ‘i he ‘aho ní. Ko e ngaahi me‘a kotoa ko iá ‘e vavé ni ke mole atu. Ko e mo‘oni ko e konga eni ‘‘o e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá.’ (Māt. 24:14) ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he palopalema ‘e fā ‘e mole atu ‘i he hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá: kakai fulikivanu, ngaahi kautaha ta‘efaitotonu, ngaahi ngāue hala mo e ngaahi tu‘unga kovi. ‘I he ngaahi me‘a taki taha ko ení te tau ako ai ki he (1) anga ‘o ‘ene uesia kitautolu ‘i he ‘aho ní, (2) me‘a ‘e fai ‘e Sihova ki aí, mo e (3) me‘a te ne fetongi‘aki iá.

KAKAI FULIKIVANU

4. ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu ‘e he kakai fulikivanú ‘i he ‘ahó ni?

4 ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu ‘e he kakai fulikivanú ‘i he ‘ahó ni? Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí, ‘e ‘i ai ‘a e “ngaahi taimi fakalilifu ‘a ia ‘e faingata‘a ke fekuki mo ia.” Na‘á ne tānaki mai leva: “Ko e kau tangata fulikivanú mo e kau kākaá te nau ‘alu mei he kovi ki he kovi ange.” (2 Tīm. 3:1-5, 13) Kuó ke siotonu heni? Ko e tokolahi ‘o kitautolu kuo hoko ‘o ma‘ukovia koe‘uhi ko e kakai fulikivanú ‘o hangē ko e kau houtamaki anga-fakamālohí, kau lau lanu loto-tāufehi‘a mo e kau faihia anga-fakamamahí. Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ‘oku ‘ikai ke nau feinga ke fūfuu‘i ‘a e ngaahi tō‘onga kovi ‘oku nau faí. ‘Oku fakangalingali ‘a e ni‘ihi ‘oku nau tokoni‘i ‘a e kakaí, ka ko hono mo‘oní ‘oku nau fulikivanu. Neongo ia, kapau ‘oku ‘ikai ke ma‘ukovia kitautolu ‘e ha faihia, ‘oku kei uesia pē kitautolu ‘e he kakai fulikivanú. ‘Oku tau loto-mamahi lahi ‘i he fanongo ki he‘enau fakafeangai anga-fakamamahi ki he fānaú, kau ta‘umotu‘á mo e ni‘ihi kehe ‘oku ‘ikai lava ke nau malu‘i kinautolú. Ko e kakai fulikivanu ko ení ‘oku nau tō‘ongafai ‘i ha founga ‘oku ‘ai ai kinautolu ke hangē ko e fanga manu kaivaó pe fanga tēmenioó. (Sēm. 3:15) Ko e me‘a fakafiefiá, ‘oku ‘omai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e ‘amanaki.

5. (a) Ko e hā ‘a e faingamālie ‘oku kei ma‘u ‘e he kakai fulikivanú? (e) Ko e hā ‘e hoko ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakafisi ke liliú?

5 Ko e hā ‘e fai ‘e Sihová? ‘I he taimi ní ‘oku ‘oange ‘e Sihova ki he kakai fulikivanú ‘a e faingamālie ke nau liliu. (‘Ai. 55:7) Neongo ‘e vavé ni ke faka‘auha ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení, ‘oku te‘eki ai ke fai honau fakamāu‘i faka‘osí. Ka, ko e hā ‘e hoko ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakafisi ke liliú mo e fa‘ahinga ‘oku nau poupou ki he fokotu‘utu‘u ko ení ‘o a‘u atu ki he taimi ‘o e fu‘u mamahi lahí? Kuo tala‘ofa ‘e Sihova ke to‘o atu ‘a e kakai fulikivanu kotoa pē mei he māmaní. (Lau ‘a e Saame 37:10.) ‘I he ‘ahó ni, kuo pōto‘i ‘a e tokolahi ‘i hono fūfuu‘i ‘enau ngaahi tō‘onga koví, pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku nau hao mei hono tautea‘i kinautolú. (Siope 21:7, 9) Ka ‘oku fakamanatu mai ‘a e Tohi Tapú: “Ko hono ongo fo‘i fofonga ‘oku ‘i he ‘alunga ‘o e tangata taki taha, pea ‘oku ne ‘afio‘i ‘ene taulaka kotoa. ‘Oku ‘ikai ha po‘uli, pea ‘oku ‘ikai ha malu matolu, ke toi ‘o fufu ai ‘a e kakai faikovi.” (Siope 34:21, 22) Ko ia he‘ikai ‘aupito puli kinautolu meia Sihova. ‘E lava ke ne ‘afio‘i ‘a e me‘a kotoa ‘oku fai ‘e he kau fulikivanú. Hili ‘a ‘Āmaketoné, te tau fakasio ‘a e feitu‘u na‘a nau ‘i aí, ka ‘e ‘ikai te tau sio kiate kinautolu. Te nau mole atu ‘o ta‘engata!—Saame 37:12-15.

6. Ko hai pē ‘e toé ‘i he mole atu ‘a e kakai fulikivanú, pea ko e hā ko ha ongoongo lelei ai iá?

6 Ko hai pē ‘e toé ‘i he mole atu ‘a e kakai fulikivanú? ‘Oku tala‘ofa mai ‘e Sihova: “Koe agamalu te nau ma‘u ae fonua; o nau fakafiemalie‘i akinautolu i hono lahi oe melino.” Ki mui ‘i he saame tatau, ‘oku tau lau ai: “E ma‘u e he maonioni ae fonua, bea te nau nofo ai o taegata.” (Saame 37:11, 29PM) Ko hai ‘a e kau “agamalu” mo e kau “maonioni”? Ko e kau anga-maluú ko e fa‘ahinga anga-fakatōkilalo ia ‘oku nau ako kia Sihova mo talangofua kiate ia. Ko e kau mā‘oni‘oní ko e fa‘ahinga ia ‘oku nau sai‘ia ke fai ‘a e me‘a ‘oku pehē ‘e he ‘Otuá ‘oku tonú. ‘I he māmaní he ‘ahó ni, ‘oku tokolahi ange ‘a e kakai fulikivanú ‘i he kau mā‘oni‘oní. Ka ‘i he māmani fo‘oú, ko e kau anga-maluú mo e kau mā‘oni‘oní ‘e ‘i aí, pea te nau ‘ai ‘a e māmaní ko ha palataisi!

NGAAHI KAUTAHA TA‘EFAITOTONU

7. ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu he ‘ahó ni ‘e he ngaahi kautaha ta‘efaitotonú?

7 ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu he ‘ahó ni ‘e he ngaahi kautaha ta‘efaitotonú? Ko e lahi ‘o e kovi ‘oku hoko ‘i he māmaní he ‘ahó ni ‘oku ‘ikai ko e fakatupunga ia ‘e he fa‘ahinga tāutaha ka ko e ngaahi kautahá. ‘Oku takihala‘i ‘e he ngaahi kautaha fakalotú ‘a e kakai ‘e laui miliona. Ko e fakatātaá, ‘oku nau loi fekau‘aki mo e ‘Otuá, ‘oku nau pehē ‘oku ‘ikai ke falala‘anga ‘a e Tohi Tapú, pea ‘oku nau takihala‘i ‘a e kakaí fekau‘aki mo e kaha‘u ‘o e māmaní mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Oku pouaki ‘e he ngaahi founga-pule ta‘efaitotonú ‘a e taú mo e fakamālohi fakamatakalí pea ngaohikovi‘i ‘a e masivá mo e tukuhāusiá. ‘Oku hoko ‘o tu‘umālie mo mālohi ange ‘a e ngaahi founga-pule ko iá ‘i he‘enau filifilimānakó pe tali ‘a e ngaahi totongi fufuú. Ko e ngaahi kautaha mānumanú ‘oku nau ‘uli‘i ‘a e ‘ātakaí, faka‘auha ‘a e ngaahi koloa ‘o natulá, pea ngāuekovi‘aki ‘a e kakaí koe‘uhí ke lava ‘o koloa‘ia ai ha ni‘ihi tokosi‘i. ‘Oku hā mahino, ko e ngaahi kautaha ta‘efaitotonú ‘oku tukuaki‘i ki he lahi ‘o e faingata‘a ‘i he māmaní he ‘ahó ni.

8. Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘e hoko ki he ngaahi kautaha ‘oku hā ngali mālohi ki he kakai tokolahi ‘i he ‘ahó ni?

8 Ko e hā ‘e fai ‘e Sihová? ‘E kamata ‘a e fu‘u mamahi lahí ‘i he taimi ‘e ‘ohofi ai ‘e he ngaahi mafai fakapolitikalé ‘a e kotoa ‘o e ngaahi kautaha fakalotu loí, ‘a ia ‘oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ko ha fefine pa‘umutu ‘oku ui ko Pāpilone ko e Lahi. (Fkh. 17:1, 2, 16; 18:1-4) Ko e ngaahi kautaha fakalotu ko iá ‘e faka‘auha ‘osi. Ka ko e hā ‘e hoko ki he kotoa ‘o e ngaahi kautaha ta‘efaitotonu kehé? ‘Oku fakahoa kinautolu ‘e he Tohi Tapú ki he ngaahi mo‘unga mo e ngaahi motu koe‘uhí ‘oku nau hā ngali mālohi mo fefeka. (Lau ‘a e Fakahā 6:14.) Ka ‘oku toe pehē ai ‘e faka‘auha ‘a e ngaahi founga-pule mo e ngaahi kautaha kehe kotoa ‘oku ‘ikai ke nau poupou‘i ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘E hoko eni ko e konga faka‘osi ‘o e fu‘u mamahi lahí. (Sel. 25:31-33) Hili iá, ‘e ‘ikai ‘aupito ke toe ‘i ai ha ngaahi kautaha ta‘efaitotonu!

9. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘e fokotu‘utu‘u maau ‘a e māmani fo‘oú?

9 Ko e hā ‘e fetongi‘aki ‘a e ngaahi kautaha ta‘efaitotonú? Hili ‘a ‘Āmaketoné, ‘e toe ‘i ai ha kautaha ‘i he māmaní? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi langi fo‘ou mo ha māmani fo‘ou ‘a ia ‘oku tau nofo‘aki tali ki ai ‘o fakatatau ki he‘ene tala‘ofá, pea ‘e lotolotoi ai ‘a e mā‘oni‘oní.” (2 Pita 3:13) Ko e ngaahi langi motu‘á mo e māmani motu‘á ‘oku ‘uhinga ia ki he ngaahi founga-pule ta‘efaitotonú pea pehē ki he kakai ‘oku nau pule‘í. Hili ‘enau mole atú, ko e hā ‘e fetongi‘aki kinautolú? Ko e “ngaahi langi fo‘ou mo ha māmani fo‘ou.” Ko e ngaahi langi fo‘oú ‘oku ‘uhinga iá ki ha founga-pule fo‘ou, ko e Pule‘anga ‘oku fa‘u‘aki ‘a Sīsū Kalaisi mo hono kaungāpule ‘e toko 144,000. Ko e māmani fo‘oú ‘oku ‘uhinga iá ki he kakai ‘oku pule mai ki ai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘E fa‘ifa‘itaki haohaoa ‘a Sīsū mo hono ngaahi kaungāpulé kia Sihova ko e ‘Otuá, ‘a ia ko e ‘Otua ‘o e maau. (1 Kol. 14:33) Ko ia ko e “māmani fo‘ou” ‘e fokotu‘utu‘u maau. ‘E ‘i ai ‘a e kau tangata lelei te nau tokanga‘i ‘a e ngaahi me‘á. (Saame 45:16) Ko e kau tangata ko iá ‘e tataki kinautolu ‘e Kalaisi mo e toko 144,000. Sioloto atu ki ha taimi ‘e fetongi ai ‘a e kotoa ‘o e ngaahi kautaha ta‘efaitotonú ‘e ha kautaha pē ‘e taha ‘a ia ‘oku fā‘ūtaha ‘o ‘ikai ‘aupito lava ke ta‘efaitotonu!

NGAAHI NGĀUE HALA

10. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga ngāue hala ‘oku failahia ‘i he feitu‘u ‘okú ke nofo aí, pea ‘oku anga-fēfē hono uesia koe mo ho fāmilí?

10 ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu he ‘ahó ni ‘e he ngaahi ngāue halá? ‘Oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku failahia ai ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú, ta‘efaitotonú mo e fakamālohi anga-kakahá. ‘Oku ‘ai ‘e he fakafiefia ‘a e māmaní ‘a e ngaahi me‘a ko iá ke hā fakamānako lolotonga ia ‘oku nau fakakata‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihova ki he tonú mo e halá. (‘Ai. 5:20) ‘Oku tautefito ki he ngaahi mātu‘á ‘a e pau ke nau faitau ke malu‘i ‘enau fānaú mei he ngaahi tākiekina kovi peheé. Ko e mo‘oni, ko e kotoa ‘o e kau Kalisitiane mo‘oni kuo nau ngāue mālohi ke malu‘i honau vaha‘angatae mo Sihová ‘i ha māmani ‘oku ‘ikai ke nau toka‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá.

11. Ko e hā ‘oku tau ako mei hono fakamāu‘i ‘e Sihova ‘a Sōtoma mo Komolá?

11 Ko e hā ‘e fai ‘e Sihova ki he ngaahi ngāue halá? Fakakaukau ki he me‘a na‘e fai ‘e Sihova ki he ngaahi tō‘onga kovi na‘e hoko ‘i he kolo ko Sōtoma mo Komolá. (Lau ‘a e 2 Pita 2:6-8.) Ko Loté ko ha tangata mā‘oni‘oni, pea na‘á ne faingata‘a‘ia lahi mo hono fāmilí koe‘uhí ko e ngaahi tō‘onga kovi kotoa na‘e fai ‘e he kakai takatakai ‘iate kinautolú. Na‘e faka‘auha ‘e Sihova ‘a e kotoa ‘o e feitu‘ú ke fakangata ‘a e ngaahi me‘a fulikivanu na‘e hoko aí. Ka na‘á ne toe “fokotu‘u ai ha sīpinga” ki he kakai fulikivanu ‘i he ‘aho ní. Hangē pē ko hono fakangata ‘e Sihova ‘a e ngaahi tō‘onga ta‘etaau kotoa ‘i he kuohilí, te ne toe fakangata ia ‘i he ‘ahó ni ‘i he taimi te ne faka‘auha ai ‘a e fokotu‘utu‘u lolotonga ko ‘ení.

12. Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi ngāue te tau fakatu‘otu‘a atu ki ai ‘i he taimi ‘e mole atu ai ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení?

12 Ko e hā ‘e fetongi‘aki ‘a e ngaahi ngāue halá? ‘I he māmani fo‘oú, ‘e lahi ‘a e ngaahi ngāue fakafiefia te tau femo‘uekina ai. Ko e fakatātaá, te tau liliu ai ‘a e māmaní ko ha palataisi pea langa ‘a e ngaahi fale ma‘atautolu mo hotau ngaahi ‘ofa‘angá. Te tau toe talitali lelei mai ai ‘a e laui miliona ‘o e fa‘ahinga ‘e toetu‘ú pea ako‘i kinautolu fekau‘aki mo Sihova mo e me‘a kotoa kuó ne fai ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (‘Ai. 65:21, 22; Ngā. 24:15) ‘I he taimi ko iá, te tau femo‘uekina ai ‘i he ngaahi ngāue te ne ‘ai ai kitautolu ke tau fiefia pea ‘oatu ai ‘a e fakahīkihiki kia Sihova!

NGAAHI TU‘UNGA KOVI

13. Ko e hā ‘a e ola ‘o e angatu‘u ‘i ‘Ītení?

13 ‘Oku anga-fēfē hono uesia kitautolu ‘i he ‘ahó ni ‘e he ngaahi tu‘unga koví? ‘I he fonu ‘a e māmaní ‘i he kakai fulikivanú, ngaahi kautaha ta‘efaitotonú, mo e ngaahi ngāue halá kuo iku atu ai ki he ngaahi tu‘unga kovi ‘o e mo‘uí. ‘Oku uesia kotoa kitautolu ‘e he ngaahi me‘a hangē ko e taú, masiva ‘ango‘angó, lau-lanú, mahamahakí mo e maté. Ko e ngaahi tu‘unga kovi ko ení na‘e kamata ia ‘i he angatu‘u kia Sihova ‘a Sētane, ‘Ātama mo ‘Iví. Pea kuo uesia kotoa kitautolu koe‘uhí ko ‘enau angatu‘ú.

14. Ko e hā ‘e fai ‘e Sihova ki he ngaahi tu‘unga koví?

14 Ko e hā ‘e fai ‘e Sihova ki he ngaahi tu‘unga koví? Fakakaukau ki he fakatātā ‘e ni‘ihi. ‘Oku tala‘ofa mai ‘e Sihova te ne fakangata ‘a e kotoa ‘o e ngaahi taú. (Lau ‘a e Saame 46:8, 9.) Te ne to‘o ‘osi atu ‘a e mahamahakí. (‘Ai. 33:24) Te ne folofua ‘a mate ‘o ta‘engata. (‘Ai. 25:8) Te ne fakangata ‘a e masivá. (Saame 72:12-16) Pea ‘e to‘o atu ‘e Sihova ‘a e kotoa ‘o e ngaahi tu‘unga kovi ‘okú ne ‘ai ke fakamamahi ‘a e mo‘uí ‘i he ‘aho ní. ‘E a‘u ‘o ne to‘o atu ‘a e tākiekina kovi ‘a Sētane mo ‘ene fanga tēmenioó!—‘Ef. 2:2.

Sioloto atu ki ha māmani ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha tau, mahamahaki, pe mate! (Sio ki he palakalafi 15)

15. Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a ‘e mole atu ‘o ta‘engata ‘i he hili ‘a ‘Āmaketoné?

15 Sioloto atu ki he mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ‘a e tau, mahamahaki, pe mate! ‘E ‘ikai ke toe ‘i ai ha kau tau, ngaahi me‘atau, pe fakamanatu ‘a e kau mate ‘i he taú. ‘E ‘ikai ke toe fiema‘u ha falemahaki, kau toketā, kau neesi, fale mate pe ngaahi fa‘itoka. ‘E ‘ikai ha faihia, ko ia ‘e ‘ikai ke toe fiema‘u ha kau polisi, ngaahi me‘a fakaongo fili, pe na‘a mo e ngaahi loka pe kī! Ko e kotoa ‘o e ngaahi tu‘unga kovi ‘okú ne fakatupunga ke tau loto-mo‘ua lahi aí ‘e mole atu ia ‘o ta‘engata.

16, 17. (a) Ko e hā ‘a e ongo‘i ‘a e fa‘ahinga te nau hao atu ‘i ‘Āmaketoné? Fakatātaa‘i. (e) ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i te tau mo‘ui ai pē hili ‘a e mole atu ‘a e māmani motu‘a ko ení?

16 ‘E fēfē ‘a e mo‘uí ‘i he taimi ‘e mole atu ai ‘a e ngaahi tu‘unga koví? ‘Oku faingata‘a ke sioloto atu ki ai. Kuo fuoloa mai eni ‘etau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga koví ‘o ‘ikai ai ke tau fakatokanga‘i ‘a e lahi ‘o e faingata‘a ‘oku nau fakatupungá. Ke fakatātā‘í, ko e kakai ‘oku nau nofo ‘o ofi ki ha tau‘anga lēlue femo‘uekina ‘oku ‘ikai nai ke nau kei fakatokanga‘i ‘a e longoa‘á. Pea ko e kakai ‘oku nau nofo ‘o ofi ki ha lingi‘anga veve ‘oku ‘ikai nai ke nau kei fakatokanga‘i ‘a ‘ene nanamú. Ka ‘i he taimi ‘e to‘o atu ai ‘e Sihova ‘a e kotoa ‘o e ngaahi tu‘unga koví, ‘e hoko ia ko ha fakafiemālie lahi!

17 Ko e hā te ne fetongi ‘a e ngaahi fakamafasia kotoa ‘oku tau hokosia ‘i he ‘aho ní? ‘Oku pehē ‘e he Saame 37:11 (PM): “[Te] nau fakafiemalie‘i akinautolu i hono lahi oe melino.” He fakafiemālie ē ke ‘ilo‘i ko e me‘a eni na‘e fiema‘u ‘e Sihova ma‘a kitautolú! Lolotonga ‘a e ngaahi taimi fakamafasia ko ení, fai ‘a e me‘a kotoa te ke malavá ke nofo ofi kia Sihova mo ‘ene kautahá. Ko ho‘o ‘amanaki ki he kaha‘ú ‘oku mahu‘inga, ko ia fakakaukau fakamātoato ki ai, fakapapau‘i ‘oku mo‘oni ia kiate koe, pea vahevahe atu ia ki he ni‘ihi kehé. (1 Tīm. 4:15, 16; 1 Pita 3:15) ‘I he founga ko iá, ‘e lava ai ke ke fakapapau‘i te ke mo‘ui ai pē pea fiefia ‘o ta‘engata ‘i he taimi ‘e ngata ai ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení!

^ pal. 1 ‘Oku fakamatala ‘a e palakalafi ko ení ki ha tō‘onga na‘e fa‘a fai ‘i he ta‘u lahi ‘i he kuohilí ‘i he ngaahi pilīsone he feitu‘u ‘e ni‘ihi ‘i ‘Amelika.