Skip to content

Skip to table of contents

Naʻe Ui Ia ʻe Sihova “Ko Hoku Takanga”

Naʻe Ui Ia ʻe Sihova “Ko Hoku Takanga”

“Ko e meʻa kia koe, Isileli, ʻa ʻeku sevaniti, siʻi Sekope kuo u fili ki ai, ʻa e hako ʻo Epalahame ko hoku takanga [pe kaumeʻa].”​—ʻAI. 41:8.

HIVA: 51, 22

1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻe lava ke hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

 MEI HE mōmeniti hotau fanauʻí ki he mōmeniti ʻetau maté, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ʻofá. ʻOku fiemaʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi kaumeʻa ofi mo ʻofa, ʻo ʻikai ko e ʻofa fakaemanakó pē. Kae hiliō ʻi he meʻa kotoa, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ʻofa ʻa Sihová. Ko e kakai tokolahi ʻoku ʻikai ke nau tui ʻe lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo maʻu ha kaumeʻa vāofi mo ʻofa mo e ʻOtuá koeʻuhí ʻokú ne taʻehāmai mo Māfimafi-Aoniu. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní!

2 ʻOku tau ʻilo mei he Tohi Tapú kuo hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻa e taumuʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau maʻu ʻi he moʻuí. Ko ia ai, te tau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé. (Lau ʻa e Sēmisi 2:23.) Naʻe anga-fēfē ʻene hoko ʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá? Naʻe makatuʻunga ʻa e kaumeʻa vāofi ʻa ʻĒpalahame mo e ʻOtuá ʻi he tuí, pea ʻoku ʻiloa ia ko e “tamai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku tui.” (Loma 4:11) ʻI hoʻo fakakaukau ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá, ʻeke hifo, ‘ʻE lava fēfē ke u faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻĒpalahamé mo fakaivimālohiʻi ʻa ʻeku kaumeʻa mo Sihová?’

NAʻE ANGA-FĒFĒ ʻA E HOKO ʻA ʻĒPALAHAME KO E KAUMEʻA ʻO SIHOVÁ?

3, 4. (a) Fakamatalaʻi pe ko e hā nai ʻa e ʻahiʻahi lahi taha ki he tui ʻa ʻĒpalahamé. (e) Ko e hā naʻe loto-lelei ai ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻi ʻa ʻAisaké?

3 Sioloto atu ki he taʻu 125 nai ko ʻĒpalahamé ʻi heʻene lue māmālie hake ʻi he moʻungá. [1] Naʻe muimui atu ʻa hono foha ko ʻAisaké ʻa ia naʻá ne taʻu 25 nai. Naʻe toʻo ʻe ʻAisake ʻa e fefié pea toʻo ʻe ʻĒpalahame ʻa e helé mo e ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu ke tafuʻaki ʻa e afí. Naʻe hoko nai ia ko e fononga faingataʻa taha ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé. Ka naʻe ʻikai ko hono taʻumotuʻá. Naʻá ne kei mālohi pē. ʻI hono kehé, naʻe faingataʻa ʻa e fononga ko iá koeʻuhí naʻe kole ʻe Sihova kiate ia ke feilaulauʻi hono fohá!​—Sēn. 22:1-8.

4 Ngalingali ko e ʻahiʻahi lahi taha ia ki he tui ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku pehē ʻe he niʻihi naʻe anga-fakamamahi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene kole kia ʻĒpalahame ke feilaulauʻi hono fohá. Pea pehē ʻe he niʻihi ia naʻe loto-lelei ʻa ʻĒpalahame ke fai ení koeʻuhi naʻe ʻikai ke ne ʻofa ʻi hono fohá. ʻOku leaʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa peheé koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e tuí pea ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e tui moʻoní pe anga ʻo ʻene ngāué. (1 Kol. 2:14-16) Ka naʻe ʻikai ke talangofua kuikui pē ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá, ʻa ia ko e talangofua ʻo ʻikai fakakaukauʻi. Naʻá ne talangofuá koeʻuhí naʻá ne maʻu ʻa e tui moʻoní. Naʻá ne ʻilo ʻe ʻikai ʻaupito kole ange ʻe Sihova ha meʻa ke ne fai ʻe hoko ai ha maumau tuʻuloa. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame kapau te ne talangofua ʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova mo hono foha ʻofeiná. Ko e hā naʻe fiemaʻu ʻe ʻĒpalahame kae malava ke ne maʻu ha tui mālohí? Naʻá ne fiemaʻu ʻa e ʻilo mo e hokosia.

5. Naʻe anga-fēfē nai ʻa e ʻilo ʻa ʻĒpalahame kia Sihová, pea naʻe ʻai ʻe he ʻilo ko iá ke ne ongoʻi fēfē?

5 ʻIlo. Naʻe tupu hake ʻa ʻĒpalahame ʻi he kolo ko ʻUá. Ko e kakai ʻi aí naʻá nau lotu ki he ngaahi ʻotua loi pea naʻe pehē foki mo ʻene tamaí. (Sios. 24:2) Ko ia, naʻe anga-fēfē ʻilo ʻa ʻĒpalahame kia Sihová? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e foha ko ia ʻo Noa ko Semí ko e kāinga ʻo ʻĒpalahame. Pea naʻá ne kei moʻui ʻi he aʻu ko ia ʻa ʻĒpalahame ʻo taʻu 150. Ko e tangata ʻa Semi naʻe lahi ʻene tuí, pea ngalingali naʻá ne fakamatala ki hono kāingá fekauʻaki mo Sihova. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakapapau kae mahalo ko e founga eni naʻe ako ai ʻa ʻĒpalahame fekauʻaki mo Sihová. Ko e meʻa naʻe ako ʻe ʻĒpalahamé naʻá ne ʻai ia ke ʻofa kia Sihova pea naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻilo ko iá ke langa hake ʻene tuí.

6, 7. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé ʻe heʻene ngaahi hokosiá?

6 Hokosia. Ko e hā naʻe hokosia ʻe ʻĒpalahame ʻo fakaivimālohiʻi ai ʻene tuí? ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e ngaahi fakakaukaú ʻoku taki atu ia ki he ngaahi ongoʻi pea ko e ngaahi ongoʻí ʻoku taki atu ia ki he ngaahi ngāue. Naʻe ueʻi ʻa e loto ʻo ʻĒpalahamé ʻi he meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea naʻá ne maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa loloto kia “Sihova ko ʻOtua-Taupotu, ʻa ia ko ʻene meʻa ʻa Langi mo Mamani.” (Sēn. 14:22) ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e fakaʻapaʻapa loloto ko iá ko e ‘manavahē-ʻOtua.’ (Hep. 5:7) Ke maʻu ha kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e manavahē-ʻOtuá. (Saame 25:14) Ko e ʻulungaanga ia naʻá ne ueʻi ʻa ʻĒpalahame ke ne talangofua kia Sihová.

7 Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame mo Sela ke na mavahe mei hona ʻapi ʻi ʻUá pea hiki ki ha fonua muli. Naʻe ʻikai ke na kei mālohi pea naʻe pau ke na nofo tēniti ʻi he toenga ʻena moʻuí. Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻe ʻi ai ha ngaahi fakatuʻutāmaki, ka naʻá ne fakapapauʻi ke talangofua kia Sihova. Koeʻuhí ko ʻene talangofuá, naʻe tāpuakiʻi mo maluʻi ia ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātā, ʻi he taimi naʻe ʻave ai meia ʻĒpalahamé ʻa hono uaifi fakaʻofoʻofá ʻa Sela, naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi hano tāmateʻi ia, ka naʻe tuʻo lahi hono maluʻi fakaemana ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame mo Sela. (Sēn. 12:10-20; 20:2-7, 10-12, 17, 18) Ko e ngaahi hokosia ko iá naʻe ʻai ai ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé ke mālohi ange.

8. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻilo mo e hokosia ʻa ia te ne fakaivimālohiʻi ai ʻetau kaumeʻa mo Sihová?

8 ʻE lava ke tau kaumeʻa vāofi mo Sihova? ʻIo, ʻe lava! Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku fiemaʻu ke tau ako fekauʻaki mo Sihova. Pea te tau lava foki ke maʻu ʻa e ʻilo mo e hokosia ʻoku tau fiemaʻú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo mo e hokosia ʻoku tau maʻú ʻia ʻĒpalahame. (Tan. 12:4; Loma 11:33) ʻOku fonu ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻilo fekauʻaki mo e tokotaha naʻá ne “ngaohi ʻa e langi mo mamani.” ʻOku ʻai ʻe he meʻa ʻoku tau akó ke tau ʻofa kia Sihova mo tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakaʻapaʻapa loloto kiate ia. ʻOku ueʻi ʻe he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá ke tau talangofua kiate ia. ʻI heʻetau fai iá, te tau sio ai ki heʻene maluʻi mo tāpuakiʻi kitautolú pea ʻomai ai heni ʻa e hokosia ʻe ʻai ai ke mālohi ange ʻetau tuí. ʻI heʻetau tauhi kakato kia Sihová, te tau maʻu ai ʻa e fiemālie, melino mo e fiefia. (Saame 34:8; Pal. 10:22) Ko e lahi ange ʻa e ʻilo mo e hokosia ʻoku tau maʻú, ko e hoko ia ʻo mālohi ange ai ʻetau kaumeʻa mo iá.

FOUNGA HONO TAUHI ʻE ʻĒPALAHAME ʻENE KAUMEʻA MO E ʻOTUÁ

9, 10. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu kae mālohi ange ai ha kaumeʻa? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe fakamahuʻingaʻi mo fakaivimālohiʻi ʻe ʻĒpalahame ʻene kaumeʻa mo Sihová?

9 Ko ha kaumeʻa vāofi ʻe lava ke hangē ko ha koloa mahuʻinga. (Lau ʻa e Palōveepi 17:17.) ʻOku ʻikai ke hangē ia ko ha vaasi totongi mamafa ʻoku ngāueʻaki pē ki ha teuteu. Ka ʻoku hangē ia ha matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e vai mo e tokanga ke maʻuiʻui. Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe ʻĒpalahame mo tauhi maʻu ʻene kaumeʻa mo Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene fakahoko iá?

10 Naʻe hokohoko atu hono fakaivimālohiʻi ʻe ʻĒpalahame ʻene talangofuá mo ʻene manavahē-ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fononga ai ki Kēnani fakataha mo hono fāmilí mo ʻene kau sevānití, naʻe hokohoko atu ʻene fakaʻatā ʻa Sihova ke tataki ia ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili lalahi mo e iiki. ʻI he taʻu ki muʻa ke fanauʻi ʻa ʻAisaké, ko e taʻu 99 ia ʻo ʻĒpalahamé, naʻe tala ange ʻe Sihova ke kamu ʻa e kotoa ʻo e kakai tangata ʻi hono falé. Naʻe toe fehuʻia ʻe ʻĒpalahame ʻa Sihova pe kumi ki ha kalofanga ke ʻoua te ne fai ʻa e meʻa naʻe kole angé? ʻIkai, naʻá ne falala mo talangofua kia Sihova “ʻi he ʻaho pe ko ia.”​—Sēn. 17:10-14, 23.

11. Ko e hā naʻe hohaʻa ai ʻa ʻĒpalahame ki Sōtoma mo Komolá, pea naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ia ʻe Sihová?

11 Koeʻuhí ko e talangofua maʻu pē ʻa ʻĒpalahame kia Sihova naʻa mo e fanga kiʻi meʻa īkí, naʻe hoko ʻo toe mālohi ange ai ʻena kaumeʻá. Naʻe lava ai ke ne lea kia Sihova ʻi ha faʻahinga meʻa pē, ʻo aʻu ki haʻane kole tokoni ʻi he taimi naʻá ne fāinga ai mo e ngaahi fehuʻi faingataʻá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sihova te ne fakaʻauha ʻa e kolo ko Sōtoma mo Komolá, naʻe hohaʻa ʻa ʻĒpalahame. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne ilifia naʻa mate fakataha ʻa e kakai leleí mo e kakai koví. Mahalo pē naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo hono ʻilamutu ko Loté mo hono fāmilí, ʻa ia naʻa nau nofo ʻi Sōtomá. Naʻe falala ʻa ʻĒpalahame kia Sihova ko e “Tuʻi Fakamāu ʻo mamani katoa,” ko ia naʻá ne lea anga-fakatōkilalo kia Sihova fekauʻaki mo ʻene ngaahi hohaʻá. Naʻe anga-kātaki ʻa Sihova ki hono kaumeʻá pea fakahaaʻi kiate ia ʻokú Ne fai meesi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova naʻa mo e taimi ʻokú ne ʻomai ai ʻa e fakamāú ʻokú ne kumi mo fakahaofi ʻa e kakai leleí.​—Sēn. 18:22-33.

12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ki mui ʻa ʻĒpalahame ʻe heʻene ʻiló mo ʻene hokosiá? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe falala-pau ʻa ʻĒpalahame kia Sihova?

12 ʻOku hā mahino, naʻe tokoni kia ʻĒpalahame ʻa e ʻilo mo e ngaahi hokosia kotoa naʻá ne maʻú ke mālohi ai pē ʻa ʻena kaumeʻa mo Sihová. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe kole ai ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke feilaulauʻi hono fohá, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku anga-kātaki, faimeesi, falalaʻanga mo faifakahaofi maʻu pē ʻa Sihova. Naʻe papau moʻoni kia ʻĒpalahame heʻikai fakafokifā pē ha hoko ʻa Sihova ʻo anga-fakamamahi pe anga-fefeka! Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí?

13 Ki muʻa ke ne mavahe mei heʻene ongo sevānití, naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame: “Mo nofoā ʻi heni mo e asi, ka ko au mo e tama te ma ʻalu ki hé; pea te ma fai ʻema lotu ʻo foki mai kiate kimoua.” (Sēn. 22:5) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa ʻĒpalahamé? Meʻa ní naʻá ne loi fekauʻaki mo ʻene foki mai mo ʻAisaké, ʻi heʻene ʻilo te ne feilaulauʻi ia? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻoku malava ʻe Sihova ke fokotuʻu hake ʻa ʻAisake mei he maté. (Lau ʻa e Hepelū 11:19.) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e mālohi ke ne maʻu ai ha foha neongo ʻena fuʻu taʻumotuʻa mo Selá. (Hep. 11:11, 12, 18) Ko ia, naʻá ne mahinoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava kia Sihova. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá. Ka naʻá ne maʻu ʻa e tui, ʻe lava ʻe Sihova ʻo fokotuʻu hono fohá koeʻuhí kae lava ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ʻa ʻĒpalahame “ko e tamai ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku tui.”

14. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo tauhi kia Sihová, pea ʻe lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé?

14 Neongo ia, ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻikai kole mai ʻe Sihova ke feilaulauʻi ʻetau fānaú, ka ʻokú ne kole mai ke tau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fekau ko iá pe te tau ʻilo nai ʻoku faingataʻa ke talangofua ki ai. ʻOkú ke ongoʻi pehē? Ki he niʻihi, ko e ngāue fakamalangá ʻoku faingataʻa. Mahalo pē ʻoku nau mā mo faingataʻa ke nau talanoa ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí. ʻOku ilifia ʻa e niʻihi ʻi he hoko ʻo kehe ʻi he ngāueʻangá pe ʻapiakó. (ʻEki. 23:2; 1 Tes. 2:2) ʻI he taimi ʻoku kole atu ai ke ke fai ha meʻa ʻoku faingataʻá, fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e tui mo e loto-toʻa ʻa ʻĒpalahamé. ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau tangata mo e kau fefine faitōnungá, ʻe lava ke ne ueʻi ai kitautolu ke faʻifaʻitaki kiate kinautolu pea ʻunuʻunu ke ofi ange ai ki hotau Kaumeʻá, ʻa Sihova.​—Hep. 12:1, 2

KO E KAUMEʻA ʻOKÚ NE ʻOMAI ʻA E NGAAHI TĀPUAKI

15. Ko e hā nai ʻoku tau fakapapauʻi ai naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻiseʻisa ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene talangofua mateaki kia Sihová?

15 Naʻe fakaʻiseʻisa ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ʻĒpalahamé naʻe “pekia, kuo toulekeleka ʻaupito, ko e ʻeiki kuo fuoloa, pea aʻuaʻu.” (Sēn. 25:8) ʻI heʻene taʻu 175, naʻe malava pē ʻa ʻĒpalahame ʻo fakakaukau ki he fuʻu taimi naʻá ne moʻui mai aí pea ongoʻi fiemālie. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻene kaumeʻa mo Sihová ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha maʻu pē kiate iá. Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ki he “fuoloa, pea aʻuaʻu” ʻa ʻĒpalahamé, naʻe ʻikai ke ʻuhinga eni ia naʻe ʻikai ke ne fie moʻui ʻi he kahaʻú.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia ʻe hokosia nai ʻe ʻĒpalahame ʻi Palataisí?

16 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ʻĒpalahamé “naʻá ne fakatatali ki he kolo ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakavaʻe moʻoní, ʻa ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ʻOtuá.” (Hep. 11:10) Naʻe tui ʻa ʻĒpalahame ʻe mamata ki he kolo ko iá ʻi ha ʻaho, ʻi ha taimi ʻe pule mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he māmaní. Pea te ne ʻi ai! Sioloto atu ki he anga ʻo e fiefia ʻa ʻĒpalahamé ʻi heʻene nofo ʻi he māmani palataisí pea hokohoko atu hono fakaivimālohiʻi ʻene kaumeʻa mo e ʻOtuá. Te ne fiefia ʻi hono ʻiloʻi ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻene tuí naʻe tokoni ia ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he laui afeʻi taʻu! ʻI Palataisí te ne ʻiloʻi ai ko e feilaulau ʻi he Moʻunga Molaiá naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e meʻa lahi ange. (Hep. 11:19) Pea te ne ʻilo ko e mamahi naʻá ne ongoʻi ʻi he teuteu ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké, naʻe tokoniʻi ai ʻa e laui miliona ʻo e kakai faitōnungá ke nau mahinoʻi ʻa e mamahi ʻa Sihova ʻi he taimi naʻá ne foaki ai hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha huhuʻi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) ʻOku tokoniʻi kitautolu kotoa ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé ke tau houngaʻia lahi ange ʻi he huhuʻí, ʻa e fakahāhā lahi taha ʻo e ʻofá!

17. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

17 ʻOfa ke tau taki taha fakapapauʻi ke faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻĒpalahamé. ʻI he hangē ko iá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ʻiló mo e hokosiá. ʻI he hokohoko atu ʻetau ako kia Sihova mo talangofua kiate iá, te tau mamata ai ki he anga ʻo ʻene tāpuakiʻi mo maluʻi kitautolú. (Lau ʻa e Hepelū 6:10-12.) ʻOfa ke hoko ʻa Sihova ko hotau Kaumeʻa taʻengata! ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he toe faʻifaʻitakiʻanga ʻe tolu ʻo e faʻahinga faitōnunga naʻa nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa vāofi ʻo e ʻOtuá.

^ [1] (palakalafi 3) Naʻe muʻaki ui ʻa ʻĒpalahame mo Sela ko ʻEpalame mo Sēlai. Ka ʻi he kupu ko ení, te tau ngāueʻaki ʻa e hingoa naʻe toki ʻoange ʻe Sihova kia kinauá.