Skip to content

Skip to table of contents

Hokohoko Atu ʻi he Tauhi Fiefia kia Sihová

Hokohoko Atu ʻi he Tauhi Fiefia kia Sihová

FAKAKAUKAU fekauʻaki mo e ʻaho fakafiefia taha ʻi hoʻo moʻuí. Ko e ʻaho naʻá ke mali aí pe ko e taimi naʻe fāʻeleʻi ai hoʻo fuofua kiʻi tamá? Pe ko e ʻaho naʻá ke papitaiso aí? Ngalingali ko e ʻaho mahuʻinga mo fakafiefia taha ia ʻi hoʻo moʻuí. Pea ʻi he ʻaho ko iá, he meʻa fakafiefia ē ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau sio atu ʻi hoʻo fakamoʻoniʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ho lotó, moʻuí, ʻatamaí mo e mālohí kotoa!​—Mk. 12:30.

Ngalingali kuó ke hokosia ʻa e fiefia lahi ʻi hoʻo tauhi kia Sihova talu mei hoʻo papitaisó. Kae kehe, ko e kau malanga ʻe niʻihi kuo ʻikai kakato ʻenau fiefiá ʻo hangē ko ia naʻa nau maʻu ki muʻá. Ko e hā ʻoku hoko ai ení? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke hokohoko atu ʻetau tauhi fiefia kia Sihová?

ʻUHINGA KUO MOLE AI E FIEFIA ʻA E NIʻIHI

ʻOku ʻomai ʻe he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻa e fiefia lahi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova ʻe vavé ni ke fakangata ʻe he Puleʻangá ʻa e māmani fulikivanu ko ení pea ʻomai ʻa e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai kia kitautolu ʻi he Sēfanaia 1:14 (PM): “Oku ofi ae aho lahi o Jihova, io, oku ofi ia, bea oku fakatootoo mai aubito.” Ka ʻo kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke tau tatali lōloa ange ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná, ʻe lava ke mole ʻa e fiefia naʻa tau maʻu ki muʻá. ʻE lava ke ne ʻai heni kitautolu ke hōloa ʻetau ngāue ki he ʻOtuá.​—Pal. 13:12.

ʻI heʻetau fakamoleki ʻa e taimi mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau ongoʻi loto-toʻa ai ke hokohoko atu ʻetau tauhi fiefia kia Sihová. Ko e ʻulungaanga lelei ʻo e kakai ʻa Sihová ʻokú ne tohoakiʻi nai ai kitautolu ki he lotu moʻoní pea tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia ʻi heʻetau kamata ke tauhi ki he ʻOtuá. (1 Pita 2:12) Kae kehe, ko e hā ʻe lava ke hoko kapau naʻe akonakiʻi ha taha ʻi hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné koeʻuhi ko ʻene talangataʻa ki he fekau ʻa e ʻOtuá? ʻE fakalotosiʻi nai eni ki he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá pea ʻai ai kinautolu ke mole ʻenau fiefiá.

Ko e tuli ki he meʻa fakamatelié, ʻe lava ke toe ʻai kitautolu ke mole ʻetau fiefiá. Anga-fēfē? ʻOku feinga ʻa e māmani ʻo Sētané ke fakatuipauʻi kitautolu ʻoku totonu ke tau fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu moʻoní. Ko ia, ʻofa ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻikai lava ha taha ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua, he te ne fehiʻa ki he taha kae ʻofa ki he taha, pe te ne pīkitai ki he taha kae taʻetokaʻi ʻa e taha. Heʻikai lava ke mou ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.” (Māt. 6:24) Heʻikai lava ke tau tauhi fiefia kia Sihova pea ʻi he taimi tatau ʻoku tau feinga ke maʻu kotoa ʻa e meʻa te tau malavá mei he māmani ko ení.

FIEFIA ʻI HE NGĀUE ʻA SIHOVÁ

Ko e tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai ko ha kavenga mamafa ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. (1 Sio. 5:3) Manatuʻi naʻe pehē ʻe Sīsū: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo mafasiá, pea te u fakaivifoʻou kimoutolu. Mou fua ʻeku ʻioké pea ako meiate au, he ʻoku ou anga-malū mo loto-fakatōkilalo, pea te mou maʻu ha fakaivifoʻou ʻi hoʻomou moʻuí. He ko ʻeku ʻioké ʻoku fakafiemālie, pea ko ʻeku kavengá ʻoku maʻamaʻa.” (Māt. 11:28-30) Ko e hoko ko ha Kalisitiane moʻoní ʻoku fakaivifoʻou pea ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia. Kuo tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke hoko ai ʻo fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová. Tau lāulea he taimí ni ki ha ʻuhinga ʻe tolu.​—Hap. 3:18.

ʻOku tau tauhi ki hotau Tokotaha Foaki-Moʻuí, ko e ʻOtua fiefia. (Ngā. 17:28; 1 Tīm. 1:11) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tau moʻuaʻaki ʻetau moʻuí ki hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko ia, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻi he tauhi fiefia kiate iá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ngaahi taʻu kuo tau papitaiso aí.

Tauhi maʻu ʻe Héctor ʻene fiefiá ʻaki ʻene manatuʻi ʻa e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá mo nofoʻaki longomoʻui

Fakakaukau kia Héctor, ʻa ia kuó ne ngāue kia Sihova ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻi he taʻu ʻe 40. ʻOkú ne kei tauhi fiefia pē kia Sihova naʻa mo e ‘ʻi heʻene motuʻá.’ (Saame 92:12-14) Kuo hoko ʻa e puke hono uaifí ke fakangatangata ai ʻene ngāue maʻá e ʻOtuá, ka kia Héctor kuo ʻikai mole ʻene fiefiá. ʻOkú ne pehē: “Neongo ʻoku fakamamahi ke sio ki he holo māmālie ʻa e tuʻunga moʻui lelei hoku uaifí pea kuo hoko ko e pole ʻi hono tokangaʻi iá, kuo ʻikai ke u fakaʻatā ʻa e meʻá ni ke ne kaihaʻasi ʻeku fiefia ʻi he tauhi ki he ʻOtua moʻoní. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ou moʻuaʻaki ʻeku moʻuí kia Sihova, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e tangatá mo ha taumuʻa, ko e ʻuhinga lelei ia ke u ʻofa loloto mo tauhi ʻaufuatō kiate ia. ʻOku ou feinga ke nofoʻaki longomoʻui ʻi he ngāue fakamalangá, pea ʻoku ou feinga ke hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ʻi heʻeku fakakaukaú koeʻuhí ke ʻoua naʻa mole ʻeku fiefiá.”

Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e feilaulau huhuʻí, ʻo malava ai kiate kitautolu kotoa ke tau maʻu ha moʻui ʻoku fakafiefiá. Ko e moʻoni, “naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) ʻIo, ʻoku lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e tui ki he meʻaʻofa anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá ko e huhuʻí. Ko e ʻuhinga tuʻu-ki-muʻa moʻoni ia ke houngaʻia aí! Pea ko ʻetau houngaʻia ʻi he huhuʻí te ne ueʻi kitautolu ke tau tauhi fiefia kia Sihova.

Fakafaingofuaʻi ʻe Jesús ʻene moʻuí pea tauhi fiefia kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi

Ko ha tokoua ko hono hingoá ko Jesús, ʻa ia naʻe nofo ʻi Mekisikou, naʻá ne pehē: “Naʻá ku hoko ko ha pōpula ki heʻeku ngāué, ʻi ha taimi ko e ngāue taufetongi hokohoko neongo naʻe ʻikai fiemaʻu ke u fai pehē. Naʻá ku fai pē iá ke maʻu ha paʻanga lahi ange. Ka naʻá ku ako fekauʻaki mo Sihova mo e founga naʻá ne foaki mai ai hono ʻAlo ʻofaʻangá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ku holi mālohi ke tauhi kiate ia. Ko ia, naʻá ku fakatapui ʻeku moʻui kia Sihova, pea hili ʻeku ngāue ki he kautahá ʻi he taʻu ʻe 28, naʻá ku fili ke tukuange ia peá u ngāue fakafaifekau taimi-kakato.” Ko e founga ia naʻe kamata tauhi fiefia ai ʻa Jesús kia Sihová.

ʻOku tau moʻui ʻi ha moʻui maʻa fakaeʻulungaanga, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai hoʻo moʻuí ki muʻa ke ke ʻilo ʻa Sihová? Naʻe fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá ʻa ia naʻa nau “hoko ki muʻa ko e kau pōpula ʻa e angahalá” ka kuo nau hoko ko e kau “pōpula maʻá e māʻoniʻoní.” Koeʻuhí ko ʻenau moʻui ʻi ha founga moʻui maʻá, naʻe lava ke nau fakatuʻotuʻa atu ke moʻui taʻengata. (Loma 6:17-22) ʻI heʻetau muimui foki mo kitautolu ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻoku tau hao ai mei he nunuʻa fakamamahi ʻo e founga moʻui taʻetāú pe fakamālohí. He meʻa fakafiefia ē!

“Ko e ngaahi taʻu fakafiefia taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa eni ia kuó u fakamoleki ʻi he tauhi kia Sihová.”​—Jaime

Fakakaukau kia Jaime, ʻa ia ko ha tokotaha naʻe fakaʻikaiʻi-ʻOtua mo tui ki he ʻevalūsiō pea ko ha tokotaha fuhu foki ia. Naʻe kamata ke maʻu ʻe Jaime ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea naʻe maongo kiate ia ʻa hono fakahāhā ʻa e ʻofá. Ke liʻaki ʻene founga moʻui ki muʻá, naʻe pau kia Jaime ke ne kole kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne tui kiate Ia. ʻOku pehē ʻe Jaime: “Naʻe māmālie pē ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha Tamai ʻoku anga-ʻofa mo faimeesi. Ko hono tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová kuo hoko ia ko ha maluʻanga kiate au. Kapau naʻe ʻikai ke u liliu, mahalo kuó u ʻosi mate ʻo hangē ko e niʻihi ʻo hoku kaungāfuhu ki muʻá. Ko e ngaahi taʻu fakafiefia taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa eni ia kuó u fakamoleki ʻi he tauhi kia Sihová.”

ʻOUA ʻE FOʻI!

ʻOku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻí lolotonga ko ia ʻetau tatali ki he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení? Manatuʻi ʻoku tau fai e finangalo ʻo e ʻOtuá mo fakatuʻotuʻa atu ke moʻui taʻengata. “Ko ia, ʻai ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau ʻoku ʻikai ke tau helaʻia.” (Kal. 6:8, 9) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻofa ke tau kītaki pea ngāue mālohi ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke tau hao ai ʻi he “fuʻu mamahi lahí,” pea hokohoko atu ʻi he tauhi fiefia kia Sihová.​—Fkh. 7:9, 13, 14; Sēm. 1:2-4.

ʻOku lava ke tau tuipau ʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻetau kītakí koeʻuhi ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngāue ʻoku tau faí mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā kiate ia pea ki hono huafá. Kapau te tau tauhi fiefia ai pē kiate ia, te tau hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻi heʻene pehē: “Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē; ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku toʻomataʻu ko ia ai ʻe ʻikai te u ngaūe. Ko ia kuo neka ai ʻa hoku loto, pea vikiviki ʻa hoku ʻelelo; kae ʻumaʻa ʻe nofo falala foki ʻa hoku kakano.”​—Saame 16:8, 9.