Skip to content

Skip to table of contents

Ako mei he Kau Sevāniti Mateaki ʻa Sihová

Ako mei he Kau Sevāniti Mateaki ʻa Sihová

“Ko e ha ʻa e meʻa ʻoku ʻeke ʻe Sihova kiate koe? Ka ko e fai fakalao, mo e manako ki he mēsi [pe mateakí], pea ke taka angavaivai ʻi hoʻo feangai mo ho ʻOtua!”​—MAI. 6:8.

HIVA: 18, 43

1, 2. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Tēvita naʻá ne mateaki ki he ʻOtuá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 NAʻE kumi ʻe Saula mo ʻene kau sōtia ʻe toko 3,000 ʻa Tēvita ʻi he toafa ʻo Siutá ke tāmateʻi. Ka ʻi he pō ʻe taha, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻa e feituʻu naʻe ʻapitanga ai ʻa Saula mo ʻene kau sōtiá. Naʻa nau maʻu mohe kotoa, ko ia naʻe tolotolo atu ʻa Tēvita mo ʻApisai ʻo fakalaka atu ʻi he kau sōtiá ʻo aʻu kia Saula. Naʻe fanafana atu ʻa ʻApisai kia Tēvita: “Kau veloi fakauʻu muʻa ia ki he kelekele tuʻo taha pe, ʻe ʻikai te u toe ʻai.” Ka naʻe ʻikai ke loto ʻa Tēvita ke tāmateʻi ʻe ʻApisai ʻa Saula. Naʻá ne tala ange kia ʻApisai: “ʻOua ʻe tamateʻi ia: He ko hai ʻe ala ki he pani ʻa Sihova taʻehalaia?” Naʻe toe pehē ʻe Tēvita: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke ala ki he pani ʻa e ʻEiki.”​—1 Sām. 26:8-12.

2 Naʻe mahinoʻi ʻe Tēvita ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke ne fai ke ne hoko ai ʻo mateaki kia Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku totonu ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Saula, pea naʻe ʻikai haʻane teitei fakakaukau ke fai ha kovi kiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Saula ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli. ʻI he ʻahó ni ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí, ʻoku finangalo ʻa Sihova ke hoko kotoa ʻene kau sevānití ʻo mateaki kiate ia pea fakaʻapaʻapaʻi ʻa e faʻahinga ʻokú ne fakaʻatā ke nau maʻu ʻa e mafaí.​—Lau ʻa e Maika 6:8.

3. Naʻe anga-fēfē ʻa e mateaki ʻa ʻApisai kia Tēvitá?

3 Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe ʻApisai ʻa Tēvita koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi naʻe fili ia ʻe he ʻOtuá ke ne hoko ko e tuʻi. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe tuʻi ai ʻa Tēvitá, naʻá ne fai ha angahala mamafa. Naʻá ne fehokotaki fakasino mo e uaifi ʻo ʻŪlaiá peá ne tala ange leva kia Sioape ke ne fakapapauʻi ʻe mate ʻa ʻŪlaia ʻi he taú. (2 Sām. 11:2-4, 14, 15; 1 Kal. 2:16) Ko Sioapé ko e tokoua ia ʻo ʻApisai, ko ia ʻoku pau pē naʻe fanongo atu ʻa ʻApisai ki he lea ʻa Tēvitá, ka naʻá ne kei fakaʻapaʻapaʻi pē ʻa Tēvita. Tānaki atu ki ai, ko ʻApisai naʻe taki taú pea naʻe malava ke ne ngāueʻaki ʻa e mafai ko ení ke ne hoko ai ko e tuʻi, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fai pehē. ʻI hono kehé, naʻá ne ngāue kia Tēvita pea maluʻi ia mei hono ngaahi filí.​—2 Sām. 10:10; 20:6; 21:15-17.

4. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tēvita ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mateaki ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kehe te tau lāulea ki aí?

4 Naʻe mateaki ʻa Tēvita kia Sihova ʻi he kotoa ʻene moʻuí. ʻI he taimi naʻá ne kei siʻi aí, naʻá ne tāmateʻi ʻa e saianiti ko Kolaiaté, ʻa ia naʻá ne lea kovi kia Sihova mo e kau ʻIsilelí. (1 Sām. 17:23, 26, 48-51) ʻI he taimi naʻe tuʻi ai ʻa Tēvitá, naʻe pau ke fakatonutonu ia ʻe he palōfita ʻa Sihova ko Nētané koeʻuhí ko e angahala naʻá ne fakahokó. Naʻe tali leva ʻe Tēvita ʻo pehē naʻá ne faiangahala peá ne fakatomala. (2 Sām. 12:1-5, 13) Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe taʻumotuʻa ai ʻa Tēvitá, naʻe lahi ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga naʻá ne foaki atu ke tokoni ki hono langa ʻa e temipale ʻo Sihová. (1 Kal. 29:1-5) ʻOku hā mahino, neongo naʻe fai ʻe Tēvita ha angahala mamafa ʻi heʻene moʻuí, naʻe ʻikai ʻaupito ke tuku ai ʻene mateaki ki he ʻOtuá. (Saame 51:4, 10; 86:2) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá mo e niʻihi ko ia naʻa nau moʻui ʻi he taimi ko iá pea te tau ako ai ki he founga ʻe lava ke tau mateaki ai kia Sihova ʻo laka ange ʻi ha toe taha kehe. Te tau toe lāulea ki he ngaahi ʻulungaanga kehe te ne tokoniʻi kitautolu ke mateakí.

TE KE MATEAKI KIA SIHOVA?

5. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he fehālaaki ʻa ʻApisai?

5 ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa ʻApisai ke ne tāmateʻi ʻa Saulá, naʻá ne feinga ke mateaki kia Tēvita. Ka koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe hala ke ne fai ha kovi ki he “pani ʻa Sihova,” naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ʻa ʻApisai ke tāmateʻi ʻa e tuʻí. (1 Sām. 26:8-11) ʻOku akoʻi mai heni ha lēsoni mahuʻinga: ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fili pe ko hai te tau ʻuluaki mateaki ki aí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau tuʻungá.

6. Neongo ʻoku fakanatula pē ke mateaki ki hotau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá, ko e hā kuo pau ke tau tokanga ki aí?

6 ʻOku fakanatula pē ke tau mateaki ki he tokotaha ʻoku tau ʻofa aí, ʻo hangē ko ha kaumeʻa pe ha taha ʻi he fāmilí. Ka koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku lava ke takihalaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ongoʻí. (Sel. 17:9) Ko ia, kapau ʻoku fai ʻe he tokotaha ʻoku tau ʻofa aí ha kovi pea mavahe mei he moʻoní, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku mahuʻinga ange ke tau mateaki kia Sihova ʻo laka ange ʻi ha toe taha.​—Lau ʻa e Mātiu 22:37.

7. Naʻe anga-fēfē ʻa e nofoʻaki mateaki ha tuofefine ki he ʻOtuá ʻi ha tuʻunga faingataʻa?

7 Kapau kuo tuʻusi ha taha ʻi ho fāmilí mei he fakatahaʻangá, ʻe lava ke ke fakahaaʻi kia Sihova ʻokú ke mateaki kiate Ia. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaho ʻe taha ko e faʻē ʻa Ané [1] ʻa ia naʻe tuʻusi, naʻá ne telefoni kia Ane ʻo tala ange ʻokú ne loto ke ʻaʻahi ange. Naʻe pehē ʻe he faʻē ʻa Ané naʻá ne loto-mamahi lahi koeʻuhí naʻe ʻikai fie lea ange ʻa e fāmilí. Naʻe ʻai eni ke loto-mamahi ai ʻa Ane, peá ne fakapapauʻi ange te ne faitohi atu. Ki muʻa ke fai ʻe Ane ʻa e tohí, naʻá ne fakalaulauloto ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu. (1 Kol. 5:11; 2 Sio. 9-11) ʻI heʻene tohí leva, naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha founga anga-ʻofa ki heʻene faʻeé ko ia ʻa e tokotaha naʻe mavahe mei he fāmilí ʻi he taimi naʻe faiangahala ai pea fakafisi ke fakatomalá. Naʻe tala ange ʻe Ane ki heʻene faʻeé ko e founga pē ʻe taha ke toe fiefia aí, ko e foki kia Sihova.​—Sēm. 4:8.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mateaki ki he ʻOtuá?

8 Ko e kau sevāniti mateaki ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo Tēvitá naʻa nau toe anga-fakatōkilalo, anga-ʻofa mo loto-toʻa. Tau vakai angé ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ení ke tau mateaki ai kia Sihova.

KUO PAU KE TAU ANGA-FAKATŌKILALO

9. Ko e hā naʻe feinga ai ʻa ʻĀpina ke tāmateʻi ʻa Tēvitá?

9 Ko e foha ʻo Saula ko Sionatané mo e ʻeikitau ʻo e kau tau ʻIsilelí ʻa ʻĀpina, naʻá na sio ʻi hono ʻomai ʻe Tēvita ʻa e ʻulu ʻo Kolaiaté kia Tuʻi Saulá. Naʻe hoko ʻa Sionatane ko e kaumeʻa ʻo Tēvita pea naʻá ne nofoʻaki mateaki kiate ia. (1 Sām. 17:57–18:3) Ka naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa ʻĀpina. Ko hono moʻoní, ki mui ai naʻe aʻu ʻo ne tokoni kia Saula ʻa ia naʻá ne loto ke tāmateʻi ʻa Tēvitá. (1 Sām. 26:1-5; Saame 54:3) Naʻe ʻiloʻi fakatouʻosi ʻe Sionatane mo ʻĀpina naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke hoko ʻa Tēvita ko e tuʻi hono hoko ki ʻIsilelí. Kae hili ʻa e mate ʻa Saulá, naʻe ʻikai poupouʻi ʻe ʻĀpina ʻa Tēvita. ʻI hono kehé, naʻá ne feinga ke ʻai ʻa e foha ʻo Saula ko ʻIsipōsetí ke ne hoko ko e tuʻi. Ki mui ai, naʻe loto ʻa ʻĀpina ke ne hoko nai ko e tuʻi, pea ngalingali ko e ʻuhinga ia naʻá ne fehokotaki fakasino ai mo e taha ʻi he ngaahi uaifi ʻo Tuʻi Saulá. (2 Sām. 2:8-10; 3:6-11) Ko e hā naʻe mātuʻaki kehekehe ai ʻa e fakakaukau ʻa Sionatane mo ʻĀpiná kia Tēvitá? Koeʻuhí naʻe mateaki mo anga-fakatōkilalo ʻa Sionatane kia Sihova ka naʻe ʻikai ke pehē ʻa ʻĀpina.

10. Ko e hā naʻe ʻikai ke mateaki ai ʻa ʻApisalome ki he ʻOtuá?

10 Naʻe ʻikai ke mateaki ki he ʻOtuá ʻa ʻApisalome ko e foha ʻo Tuʻi Tēvitá koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne anga-fakatōkilalo. Naʻá ne loto ke hoko ko e tuʻi, ko ia naʻá ne maʻu ha “saliote, mo e fanga hoosi, mo e toko nimangofulu ke lele muʻomuʻa.” (2 Sām. 15:1) Naʻá ne toe fakalotoʻi ʻa e kau ʻIsileli tokolahi ke nau mateaki ange kiate ia. Naʻe aʻu ʻo ne feinga ke tāmateʻi ʻene tamaí, neongo naʻá ne ʻiloʻi ko Sihova naʻá ne ʻai ʻa Tēvita ke tuʻi ki ʻIsilelí.​—2 Sām. 15:13, 14; 17:1-4.

11. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo ʻĀpina, ʻApisalome mo Palukí?

11 ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke anga-fakatōkilalo ai ha taha pea loto ke ne maʻu ha mafai lahi ange, ʻoku faingataʻa kiate ia ke ne nofoʻaki mateaki ki he ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻofa ʻia Sihova pea ʻoku ʻikai ke tau loto ke siokita mo fulikivanu ʻo hangē ko ʻĀpina mo ʻApisalomé. Ka kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau kamata holi ki ha paʻanga lahi ange pe ko ha ngāue te ne ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau mahuʻinga. ʻE uesia ai heni hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe loto ʻa Paluki ko e sekelitali ʻa Selemaiá ke ne maʻu mai ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke ne maʻú pea naʻe ʻikai toe fiefia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá. Naʻe folofola leva ʻa Sihova kia Paluki: “Vakai ʻoku ou holoki ʻa e meʻa naʻa ku langa hake ʻe au, pea ʻoku ou taʻaki ʻe au ʻa e meʻa naʻa ku hunuki; pea ko ʻeku meʻa ia ʻoku fai ʻi mamani katoa. Pea ʻoku ke kumi koā maʻau ha ngaahi meʻa lalahi? ʻOua ʻe kumi.” (Sel. 45:4, 5) Naʻe fanongo ʻa Paluki kia Sihova. Pea ʻoku totonu ke tau fanongo foki mo kitautolu kiate ia, koeʻuhí ʻoku vavé ni ke ne fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení.

12. Fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai lava ai ke tau mateaki ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau siokita aí.

12 Ko Taniela ko ha tokoua ʻi Mekisikou, naʻe pau ke ne fili pe ko hai te ne mateaki ki aí. Naʻá ne loto ke mali mo ha taʻahine ʻa ia naʻe ʻikai ke ne lotu kia Sihova. ʻOku pehē ʻe Taniela: “Naʻe hokohoko atu pē ʻeku faitohi kiate iá naʻa mo e hili ʻeku kau ki he ngāue tāimuʻá.” Ka naʻá ne toki fakatokangaʻi naʻá ne siokita ʻi hono fai pē ʻa e meʻa naʻá ne loto ki aí. Naʻe ʻikai ke ne mateaki kia Sihova pea naʻe fiemaʻu ke ne anga-fakatōkilalo. Ko ia, naʻá ne lea ki ha mātuʻa taukei ʻo fekauʻaki mo e taʻahiné. ʻOku pehē ʻe Taniela: “Naʻe tokoniʻi au ʻe he mātuʻá ke u ʻiloʻi ko e mateaki ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ke taʻofi ʻeku faitohi ki he taʻahiné. Hili ʻa e lotu lahi mo e loʻimataʻia, ko e meʻa ia naʻá ku faí. Naʻe vave ke toe tupulekina ʻeku fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú.” Kuo maʻu ʻe Taniela ha uaifi ʻa ia ʻokú ne ʻofa kia Sihova pea ʻokú ne ngāue ko ha ʻovasia sēketi he taimí ni.

TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE MATEAKI KI HE ʻOTUÁ KE TAU ANGA-LELEI

Kapau ʻokú ke ʻilo kuo fakahoko ʻe ho kaumeʻá ha angahala mamafa, te ke lea kiate ia mo fakapapauʻi ke ne maʻu ʻa e tokoni mei he kau mātuʻá? (Sio ki he palakalafi 14)

13. Naʻe anga-fēfē ʻa e nofoʻaki mateaki ʻa Nētane ki he ʻOtuá pea kia Tēvita ʻi he taimi naʻe faiangahala aí?

13 ʻI heʻetau mateaki kia Sihová, ʻoku lava ke tau toe mateaki ai ki he niʻihi kehé pea tokoni kia kinautolu ʻi he founga lelei tahá. Naʻe nofoʻaki mateaki ʻa e palōfita ko Nētané kia Sihova pea toe mateaki kia Tēvita. ʻI he hili hono ʻave ʻe Tēvita ʻa e uaifi ʻo ha tangata peá ne tāmateʻi leva ʻa e tangatá, naʻe tuku atu ʻe Sihova ʻa Nētane ke akonakiʻi ʻa Tēvita. Naʻe loto-toʻa mo talangofua ʻa Nētane kia Sihova. Ka naʻá ne toe ngāue fakapotopoto pea lea kia Tēvita ʻi he founga anga-ʻofa. Naʻá ne loto ke tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne mahinoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e angahala naʻá ne faí. Ko ia, naʻe fai ʻe Nētane ha talanoa fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia ʻa ia naʻá ne kaihaʻasi ʻa e sipi pē ʻe taha ʻa ha tangata masiva. ʻI he fanongo ʻa Tēvita ki aí, naʻá ne ʻita lahi ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he tangata koloaʻiá. Naʻe pehē leva ʻe Nētane: “Ko koe ʻa e tangata ko ia.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita kuó ne hia kia Sihova.​—2 Sām. 12:1-7, 13.

14. ʻI hoʻo hoko ʻo anga-ʻofá, ʻe lava fēfē ke ke mateaki kia Sihova pea ki ho kaumeʻá pe kāingá?

14 ʻE lava foki ke ke ʻuluaki mateaki kia Sihova pea mateaki ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e hoko ʻo anga-ʻofa. Ko e fakatātaá, kuó ke maʻu nai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo ha tokoua naʻá ne fai ha angahala mamafa. Te ke loto nai ke ke nofoʻaki mateaki kiate ia, tautefito kapau ko ha kaumeʻa ofi pe ko ha taha ʻi he fāmilí. Ka ʻokú ke toe ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ange ke mateaki kia Sihova. Ko ia, ʻi he hangē ko Nētané, talangofua kia Sihova kae hoko ʻo anga-ʻofa ki ho tokouá. Tala ange kiate ia ʻoku totonu ke ne kole tokoni ki he kau mātuʻá pea ʻoku totonu ke ne lea kiate kinautolu he vave tahá. Kapau heʻikai te ne fai ia, ʻoku totonu ke ke tala leva ia ki he kau mātuʻá. ʻI hoʻo fai ení, ʻokú ke nofoʻaki mateaki ai pē kia Sihova. Pea ʻi he taimi tatau, ʻokú ke anga-ʻofa ki ho tokouá koeʻuhí ʻe lava ke tokoniʻi ia ʻe he kau mātuʻá ke ne toe maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Te nau fakatonutonu ia ʻi ha founga ʻoku nonga mo anga-fakaalaala.​—Lau ʻa e Livitiko 5:1; Kalētia 6:1.

ʻOKU TAU FIEMAʻU ʻA E LOTO-TOʻÁ KE MATEAKI AI KI HE ʻOTUÁ

15, 16. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Hūsai ʻa e loto-toʻa ke ne mateaki ki he ʻOtuá?

15 Ko Hūsaí ko e taha ʻo e ngaahi kaumeʻa mateaki ʻo Tuʻi Tēvita. ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa e kakaí ke tuʻi ʻa ʻApisalomé, naʻe fiemaʻu ʻe Hūsai ʻa e loto-toʻa ke nofoʻaki mateaki kia Tēvita pea ki he ʻOtuá. Naʻá ne ʻilo kuo haʻu ʻa ʻApisalome ki Selusalema mo ʻene kau sōtiá pea kuo hola ʻa Tēvita. (2 Sām. 15:13; 16:15) Ka ko e hā naʻe fai ʻe Hūsai? Naʻá ne liʻaki ʻa Tēvita pea poupouʻi ʻa ʻApisalomé? ʻIkai. Neongo ʻa e taʻumotuʻa ʻa Tēvitá pea tokolahi ʻa e kakai naʻe loto ke tāmateʻi ia, naʻe nofoʻaki mateaki ʻa Hūsai kia Tēvita koeʻuhí he naʻe fakanofo ia ʻe Sihova ke ne hoko ko e tuʻí. Ko ia, naʻe ʻalu hake ʻa Hūsai ki he Moʻunga ko ʻŌlivé ke fetaulaki mo Tēvita.​—2 Sām. 15:30, 32.

16 Naʻe kole ange ʻe Tēvita kia Hūsai ke ne foki ki Selusalema pea fakangalingali ko e kaumeʻa ia ʻo ʻApisalome koeʻuhí ke ne lava ʻo fakalotoʻi ai ʻa ʻApisalome ke fanongo ange ki heʻene faleʻí kae ʻikai kia ʻEhitofeli. Naʻe loto-toʻa ʻa Hūsai pea tuku ʻene moʻuí ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ke talangofua ai kia Tēvita mo nofoʻaki mateaki kia Sihova. Naʻe lotu ʻa Tēvita kia Sihova ke ne tokoniʻi ʻa Hūsai, pea ko e meʻa ia naʻe hokó. Naʻe fanongo ʻa ʻApisalome kia Hūsai kae ʻikai kia ʻEhitofeli.​—2 Sām. 15:31; 17:14.

17. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá ʻi heʻetau hoko ʻo mateakí?

17 ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻá ke tau hoko ai ʻo mateaki mo talangofua kia Sihova, kae ʻikai ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe ha taha ʻi hotau ngaahi fāmilí, kaungāngāué pe kau maʻu mafai fakapuleʻangá. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻe Talo mei Siapaní ʻa e meʻa kotoa ke fiefia ai ʻene ongo mātuʻá talu mei heʻene kei siʻi. Naʻá ne talangofua mo mateaki kia kinaua ʻo ʻikai koeʻuhí ko e meʻa kuo pau ke ne fai, ka koeʻuhí naʻá ne ʻofa ʻiate kinaua. Ka ʻi he taimi naʻe kamata ke ne ako ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe loto ʻene ongo mātuʻá ke taʻofi ia. Naʻe ʻai heni ke loto-mamahi ʻa Talo, pea naʻe faingataʻa ʻaupito kiate ia ke ne tala kiate kinaua kuó ne fili ke ʻalu ki he ngaahi fakatahá. ʻOku pehē ʻe Talo: “Naʻá na ʻita lahi ʻi he meʻá ni ʻi ha ngaahi taʻu ʻo tapui ai au ke ʻoua te u toe ʻaʻahi ange ki hona ʻapí. Naʻá ku lotu ki ha loto-toʻa ke u pipiki ki he fili kuó u faí. ʻI he taimí ni, ʻoku kiʻi lelei ange ʻena tōʻongá pea ʻoku lava ke u ʻaʻahi maʻu pē kia kinaua.”​—Lau ʻa e Palōveepi 29:25.

18. Kuo anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he ako ko ení?

18 ʻI he hangē ko Tēvita, Sionatane, Nētane mo Hūsaí, ʻofa ke tau maʻu foki ʻa e fiemālie ʻi heʻetau hoko ʻo mateaki kia Sihová. ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke hangē ko ʻĀpina mo ʻApisalomé ʻa ia naʻá na taʻemateaki. Ko e moʻoni ʻoku tau taʻehaohaoa pea fai mo e ngaahi fehālaaki. Kae tuku ke tau fakahaaʻi kia Sihova ko e hoko ʻo mateaki kiate iá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí.

^ [1] (palakalafi 7) Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.