Skip to content

Skip to table of contents

‘E Fakahoko ‘a e Taumu‘a ‘a Sihová!

‘E Fakahoko ‘a e Taumu‘a ‘a Sihová!

“Na‘e ‘ikai te u lea pe, ka ‘oku [ou] fakahoko foki; na‘a ku teu [pe fakataumu‘a ki ai], pea u fai foki.”‘AI. 46:11.

HIVA: 46, 5

1, 2. (a) Ko e hā kuo fakahaa‘i mai ‘e Sihova kiate kitautolú? (e) Ko e hā ‘a e tala‘ofa ‘oku tau ma‘u ‘i he ‘Aisea 46:10, 11 mo e 55:11?

KO E ‘uluaki ngaahi fo‘i lea ‘i he Tohi Tapú ‘oku ‘omai ai ‘a e fakamatala faingofua kae loloto ko ení: “I he kamata‘anga na‘e fakatupu ‘e he ‘Otua ‘a e ngaahi langi mo mamani.” (Sēn. 1:1) Kuo tau mamata ki ha me‘a si‘i pē ‘i he ngaahi me‘a lahi na‘e fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘i he ‘univēsí, pea ‘oku si‘i ‘aupito ‘a e mahino ‘oku tau ma‘u fekau‘aki mo e ngaahi me‘a hangē ko e vavaá, māmá, pea mo e kalāvité. (Koh. 3:11) Ka kuo fakahaa‘i mai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘ene taumu‘a ki he māmaní pea ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘á ne fakatupu ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i hono ‘īmisí peá ne loto ke nau mo‘ui fiefia ‘i he māmaní. (Sēn. 1:26) Te nau hoko ko ‘ene fānau, pea te ne hoko ko ‘enau Tamai.

2 ‘I he vahe hono tolu ‘o e tohi Sēnesí, ‘oku tau ‘ilo ai na‘e pole‘i ‘a e taumu‘a ‘a Sihová. (Sēn. 3:1-7) Kae kehe, ‘oku ‘ikai ha palopalema ia ‘e ta‘emalava ke fakalelei‘i ‘e Sihova. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘e lava ke ne ta‘ofi ‘a ‘ene foungá. (‘Ai. 46:10, 11; 55:11) ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i ‘e fakahoko tofu pē ‘a e mu‘aki taumu‘a ‘a Sihová ‘i hono taimi totonu!

3. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi akonaki mahu‘inga ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahino‘i ‘a e pōpoaki ‘i he Tohi Tapú? (e) Ko e hā te tau lāulea ai ‘i he taimí ni ki he ngaahi akonaki ko ení? (f) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki aí?

3 ‘Oku ‘ikai ha veiveiua, ‘oku tau ‘ilo‘i ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ki he māmaní pea ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea pehē ki he ngafa ‘o Sīsuú ‘i he taumu‘a ko iá. Ko e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu mātu‘aki mahu‘inga eni pea ‘oku ngalingali ko e mu‘aki ngaahi mo‘oni ia na‘a tau ‘ilo ‘i he taimi na‘a tau kamata ako ai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tau loto he taimí ni ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ‘ilo ‘a e ngaahi akonaki mātu‘aki mahu‘inga ko ení. ‘Oku tau ma‘u ha faingamālie makehe ke fai pehē lolotonga ‘a e taimi ko eni ‘o e ta‘ú, ‘i he‘etau fakaafe‘i ‘a e kakaí ke nau ma‘u ‘a e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Kalaisí. (Luke 22:19, 20) Kapau te nau ha‘u ki he kātoanga mahu‘inga ko ení, te nau ako lahi ange ai ‘o fekau‘aki mo e taumu‘a fisifisimu‘a ‘a e ‘Otuá. Ko ia ko ha taimi lelei eni ke fakakaukau ai fekau‘aki mo e ngaahi fehu‘i makehe ‘e lava ke tau ngāue‘aki ke fakalototo‘a‘i ‘aki ‘a e kakaí ke nau ma‘u ia. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he fehu‘i ‘e tolu: Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ki he māmaní pea ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá? Ko e hā ‘a e me‘a na‘e fehālākí? Pea ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú ko e kī ia te ne fakaava ‘a e matapā ki hono fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá?

KO E HĀ ‘A E TAUMU‘A ‘A E TOKOTAHA-FAKATUPÚ?

4. ‘Oku anga-fēfē hono hanga ‘e he fakatupú ‘o “tala ‘a e nāunau‘ia ‘o e ‘Otua”?

4 Ko Sihová ko ha Tokotaha-Fakatupu fakaofo ia. Ko e me‘a kotoa pē na‘á ne fakatupú ‘oku ‘i he tu‘unga mā‘olunga tahá. (Sēn. 1:31; Sel. 10:12) Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he faka‘ofo‘ofa mo e maau ‘i he me‘a ‘oku tau sio ki ai ‘i he fakatupú? ‘Oku tau ‘ilo ko e me‘a kotoa pē na‘e fakatupu ‘e Sihová, mei he valevale tahá ki he lahi tahá, ‘oku ‘aonga. Tānaki atu ki ai, ‘i ho‘o fakakaukau atu ki he fakaofo ‘a e sela ‘o e tangatá, pe sio ki ha pēpē toki fā‘ele‘i, pe siofi ‘a e faka‘ofo‘ofa ‘a e tāitō ‘a e la‘aá, ‘oku fēfē ho‘o ongo‘í? ‘Oku tau matamatalelei‘ia ‘i he ngaahi me‘á ni koe‘uhí he na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova fakataha mo e malava ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku faka‘ofo‘ofa mo‘oní.—Lau ‘a e Saame 19:1; 104:24.

5. Ko e hā kuo fai ‘e Sihova koe‘uhi ke ngāue lelei fakataha ai ‘ene me‘a fakatupú?

5 Na‘e fokotu‘u fakalelei ‘e Sihova ‘a e ngaahi fakangatangata ki he kotoa ‘o ‘ene me‘a fakatupú. Na‘á ne ‘ai ‘a e ngaahi lao ki natula, pea na‘á ne ‘ai ‘a e ngaahi lao fakae‘ulungaanga. Na‘á ne ‘ai ‘a e ngaahi lao ko ení koe‘uhí ke ngāue lelei fakataha ‘a e me‘a kotoa pē ‘i he ‘univēsí. (Saame 19:7-9) Ko e me‘a kotoa pē ‘i he ‘univēsí ‘oku ‘i ai e feitu‘u kuo vahe‘i kinautolu ki ai mo e ngāue ke nau fai. Ko e fakatātaá, ko e lao ‘o e kalāvité ‘okú ne pukepuke ‘a e ‘atimosifiá ke ofi ki he māmaní, pea ‘okú ne pule‘i ‘a e ‘ōsení ‘i he‘ene mamaha mo e hu‘a ‘a e tahí. ‘I he ‘ikai ha kalāvité, ‘e ‘ikai malava ke ‘i ai ha mo‘ui ‘i he māmaní. Ko e ngaahi fakangatangata na‘e fokotu‘u ‘e Sihova ‘i natulá ‘oku iku ai ki he tu‘unga maau faka‘aufuli ‘i he ‘univēsí. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he me‘á ni ‘oku ‘i ai ‘ene taumu‘a ki he māmaní pea ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘I he‘etau ngāue fakafaifekaú, ‘e lava ke tau tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ‘ilo ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e ‘univeesi fakaofo ko ení.—Fkh. 4:11.

6, 7. Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa ‘e ni‘ihi na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Ātama mo ‘Iví?

6 Ko e taumu‘a ‘a Sihová ke mo‘ui ta‘engata ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he māmaní. (Sēn. 1:28; Saame 37:29) ‘Okú ne nima-homo, pea na‘á ne ‘oange kia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e ngaahi me‘a‘ofa mahu‘inga kehekehe. (Lau ‘a e Sēmisi 1:17.) Na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinaua ‘a e tau‘atāina ke fili mo e malava ke faka‘uhinga, ke ‘ofa, pea ke na ma‘u ha ngaahi kaume‘a. Na‘e folofola ‘a e Tokotaha-Fakatupú kia ‘Ātama ‘o fakahinohino‘i ia ki he founga ke fai ai ‘a e me‘a ‘oku leleí. Na‘e toe ako foki ‘a ‘Ātama ki he founga ke ne tokanga‘i ai iá, ko e fanga manú, pea mo e fonuá. (Sēn. 2:15-17, 19, 20) Na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e malava ke na ‘ahi‘ahi‘i, ala, sio, fanongo pea nāmu‘i ‘a e ngaahi me‘a lelei na‘á ne fakatupu ma‘anauá. ‘I he foungá ni, na‘e lava ai ke na fiefia ‘i he mo‘uí ‘i hona ‘api faka‘ofo‘ofá. Na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e ngāue fakamānako lahi ke na fai. Pea na‘e lava ke hokohoko atu ‘ena ako mo ‘ilo ‘a e ngaahi me‘a fo‘ou ‘o ta‘engata.

7 Ko e hā ha toe me‘a ko e konga ia ‘o e taumu‘a ‘a e ‘Otuá? Na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e malava ke na ma‘u ‘a e fānau haohaoa. Pea ‘e ma‘u fānau foki mo ‘ena fānaú, kae ‘oua kuo fakafonu ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a e māmaní kotoa. Na‘e fiema‘u ‘e Sihova ke ‘ofa ‘a e ngaahi mātu‘á ‘i he‘enau fānaú, ‘o hangē pē ko ‘ene ‘ofa ‘i he‘ene ‘uluaki fānau haohaoa fakaetangatá, ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi. Na‘á ne ‘oange ki he fāmili ‘o e tangatá ‘a e māmaní mo e ngaahi me‘a mahu‘inga mo faka‘ofo‘ofa ‘i aí. ‘E hoko eni ko honau ‘api, pea ‘e ‘ikai ‘aupito ke to‘o ia meiate kinautolu.—Saame 115:16.

KO E HĀ ‘A E ME‘A NA‘E FEHĀLĀKÍ?

8. Ko e hā na‘e ‘oange ai ‘e he ‘Otuá kia ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e lao ‘i he Sēnesi 2:16, 17?

8 Na‘e ‘ikai ke hoko leva ‘a e ngaahi me‘á ‘o hangē ko ia na‘e fiema‘u ‘e Sihová. Ko e hā e me‘a na‘e hokó? Na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Ātama mo ‘Ivi ha lao faingofua koe‘uhí ke na ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke ngata ai ‘ena tau‘atāiná. Na‘á ne pehē: “‘E lelei ‘aupito ho‘o kai mei he ngahi ‘akau kehekehe ‘o e ngoue; ka ko e ‘Akau ‘o e ‘Ilo-‘o-e-lelei-mo-e-kovi ‘e ‘ikai te ke kai mei ai: He ko e ‘aho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.” (Sēn. 2:16, 17) Ko e lao ko iá na‘e ‘ikai faingata‘a ke na mahino‘i. Pea ‘e ‘ikai faingata‘a ke na talangofua ki ai, koe‘uhí he na‘e lahi ‘a e ngaahi me‘akai ifo kehe ‘i he ngoué.

9, 10. (a) Ko e hā na‘e tukuaki‘i ‘e Sētane fekau‘aki mo Sihová? (e) Ko e hā na‘e fili ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ke na faí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

9 Na‘e ngāue‘aki ‘e Sētane ko e Tēvoló ha ngata ke ne kākaa‘i ‘a ‘Ivi ke talangata‘a ki he‘ene Tamaí, ‘a Sihova. (Lau ‘a e Sēnesi 3:1-5; Fkh. 12:9) Na‘e langa‘i ‘e Sētane ha tālanga ‘i he mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘o e ‘ikai ke faka‘atā ‘a e fānau fakaetangata ‘a e ‘Otuá ke na kai “mei he ngahi ‘akau kehekehe ‘o e ngoue.” Ne hangē ia na‘á ne pehē: ‘Ko ho‘o ‘uhingá he‘ikai lava ke ke fai ‘a e me‘a ‘okú ke loto ki aí?’ Na‘á ne hoko atu, ‘o tala ange kiate ia: “‘E ‘ikai ‘aupito te mo mate.” Ko ha fo‘i loi ia. Pea na‘á ne feinga leva ke fakatuipau‘i ‘a ‘Ivi na‘e ‘ikai fiema‘u ia ke ne fanongo ki he ‘Otuá. Na‘e pehē ‘e Sētane: “‘Oku mea‘i ‘e he ‘Otua ko e ‘aho te mo kai ai ‘e ‘a ai homo mata.” Na‘e pehē ‘e Sētane na‘e ‘ikai ke loto ‘a Sihova ke na kai ‘a e fua‘i‘akaú koe‘uhí ‘e ‘oange heni kiate kinaua ha ‘ilo makehe. Faka‘osí, na‘á ne fai ‘a e tala‘ofa loi ko ení: “Te mo hoko ke hange ko e ‘Otua, ho‘omo ‘ilo ‘a e lelei mo e kovi.”

10 Na‘e pau ke fili ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e me‘a te na faí. Te na talangofua ki he ‘Otuá, pe te na fanongo kinaua ki he ngatá? Ko e me‘a fakamamahí, na‘á na fili ke talangata‘a ki he ‘Otuá. Na‘á na si‘aki ‘a Sihova ko ‘ena Tamaí peá na kau mo Sētane. ‘I he taimi ko ení na‘e ‘ikai kei malu‘i kinaua ‘e Sihova.—Sēn. 3:6-13.

11. Ko e hā na‘e ‘ikai lava ai ke tukunoa‘i ‘e Sihova ‘a e angahala ‘a ‘Ātama mo ‘Iví?

11 ‘I hono maumau‘i ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e lao ‘a e ‘Otuá, na‘e ‘ikai ai te na kei haohaoa. ‘Ikai ngata aí, na‘á na hoko ai ko e fili ‘o e ‘Otuá koe‘uhí ‘okú ne fehi‘a ‘i he fulikivanú. Ko hono fofongá ‘oku ‘maonioni fau, bea ikai ai te ne faa afio ki he koví.’ (Hap. 1:13PM) Kapau na‘e ‘ikai ke fai ‘e Sihova ha me‘a fekau‘aki mo e angahala ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, na‘e mei fakatu‘utāmaki ia ki he lelei ‘a ‘ene me‘a fakatupú kotoa. Na‘e mei fifili fakatou‘osi ‘a e kau ‘āngeló mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá pe ‘e kei lava koā ke nau falala ki he‘ene leá. Ka ‘oku faitōnunga ‘a Sihova ki he‘ene ngaahi tu‘ungá tonu; he‘ikai ‘aupito te ne maumau‘i ia. (Saame 119:142) Neongo na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e tau‘atāina ke filí, na‘e ‘ikai lava ke na kalofi ‘a e ngaahi nunu‘a ‘o e angatu‘u kia Sihová. Na‘e faifai atu pē ‘o na mate peá na foki ki he efú ‘a ia na‘e ngaohi kinaua mei aí.—Sēn. 3:19.

12. Ko e hā na‘e hoko ki he fānau ‘a ‘Ātamá?

12 ‘I hono kai ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e fua‘i‘akaú, na‘e ‘ikai kei tali kinaua ‘e Sihova ke na hoko ko ha konga ‘o hono fāmilí. Na‘á ne tuli kinaua mei he ngoue ‘o ‘Ītení, pea na‘e ‘ikai ‘aupito ke na lava ‘o toe foki ki ai. (Sēn. 3:23, 24) Na‘e ‘ai ‘e Sihova ke na fehangahangai mo e ngaahi nunu‘a ‘o e fili na‘á na faí. (Lau ‘a e Teutalōnome 32:4, 5.) Ko hono olá, na‘e ‘ikai ai kei lava ke na fa‘ifa‘itaki haohaoa ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sihová. Na‘e mole meia ‘Ātama ha kaha‘u fakaofo ‘o ‘ikai ngata pē ‘iate ia kae toe pehē foki ki he‘ene fānaú. Na‘e lava ke ne ‘oange pē ki he‘ene fānaú ‘a e ta‘ehaohaoá, angahalá, pea mo e maté. (Loma 5:12) Na‘e to‘o ‘e ‘Ātama meiate kinautolu ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engatá. Na‘e ‘ikai lava ke ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ha tama haohaoa, pea na‘e ‘ikai lava ke ma‘u ‘e he‘ena fānaú ha fānau haohaoa. Talu mei hono fakatafoki‘i ‘e Sētane ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi mei he ‘Otuá mo e feinga ‘a e Tēvoló ke ne tākiekina ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá ke nau fai ‘a e me‘a tatau.—Sione 8:44.

‘AI ‘E HE HUHU‘Í KE MALAVA ‘O KAUME‘A MO E ‘OTUÁ

13. Ko e hā ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

13 ‘Oku kei ‘ofa pē ‘a Sihova ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Neongo hono li‘aki ia ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, na‘á ne kei finangalo pē ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo ia. Pea na‘e ‘ikai te ne loto ke mate ha taha ‘o kinautolu. (2 Pita 3:9) Ko ia ai, na‘e fai leva ‘e he ‘Otuá ha ngaahi fokotu‘utu‘u koe‘uhí ke lava ‘o toe kaume‘a mo ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘e lava fēfē ke ne fai eni ‘o ‘ikai ke fepaki mo ‘ene ngaahi tu‘ungá? Tau sio angé ki aí.

14. (a) Fakatatau ki he Sione 3:16, ko e hā na‘e fai ‘e he ‘Otuá ke fakahaofi ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá mei he angahalá mo e maté? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e lava ke tau talanoa ki ai mo e kakaí?

14 Lau ‘a e Sione 3:16. Ko e tokolahi ‘o e kakai ‘oku tau fakaafe‘i ki he Fakamanatú ‘oku nau ma‘uloto ‘a e veesi ko ení. Ka ‘oku anga-fēfē hono ‘ai ‘e he feilaulau ‘a Sīsuú ke malava ‘o ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá? ‘Oku tau ma‘u ‘a e faingamālie ke tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau mahino‘i ‘a e tali ki he fehu‘i ko ení ‘i he taimi ‘oku tau fakaafe‘i ai kinautolu ki he Fakamanatú, taimi ‘oku tau ‘i he Fakamanatú ai mo kinautolú, pea mo e taimi te tau ‘a‘ahi ai ‘amui kiate kinautolú. Ko e lahi ange ‘enau mahino‘i ‘a e huhu‘í, ko e lahi ange ia ‘enau ‘ilo‘i ‘a e lahi ‘o e ‘ofa ‘a Sihova ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá pea mo hono potó. Ko e hā ‘a e ngaahi poini fekau‘aki mo e huhu‘í ‘e lava ke tau vahevahe kiate kinautolú?

15. Na‘e anga-fēfē ‘a e kehe ‘a Sīsū ia meia ‘Ātamá?

15 Na‘e tokonaki mai ‘e Sihova ha tangata haohaoa ‘a ia na‘e lava ke ne foaki ‘a ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i. Ko e tangata haohaoa ko iá na‘e pau ke ne mateaki kia Sihova. Na‘e pau ke ne loto-lelei ke foaki ‘a ‘ene mo‘uí koe‘uhí ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Loma 5:17-19) Na‘e hiki hifo ‘e Sihova ‘a e mo‘ui ‘a Sīsuú, ‘a ‘ene ‘uluaki fakatupú, mei hēvani ki he māmaní. (Sione 1:14) Ko ia na‘e hoko ‘a Sīsū ko ha tangata haohaoa, ‘o hangē pē ko ia na‘e ‘i ai ‘a ‘Ātamá. Ka ‘i he ‘ikai hangē ko ‘Ātamá, na‘e muimui ‘a Sīsū ia ki he ngaahi tu‘unga na‘e ‘amanekina ‘e Sihova mei ha tangata haohaoa. Na‘a mo e ‘i he malumalu ‘o e ngaahi ‘ahi‘ahi kakaha tahá, na‘e ‘ikai ‘aupito te ne maumau‘i ‘a e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá.

16. Ko e hā ko ha me‘a‘ofa mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e huhu‘í?

16 ‘I he pekia ‘a Sīsū ko ha tangata haohaoá, ‘oku lava ai ke ne fakahaofi ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá mei he angahalá mo e maté. Na‘á ne fai kotoa ‘a e me‘a tofu pē ko ia na‘e totonu ke fai ‘e ‘Ātamá. Na‘e hoko ‘a Sīsū ko ha tangata haohaoa, ‘o ne mateaki mo talangofua kakato ki he ‘Otuá. (1 Tīm. 2:6) Na‘á ne pekia ma‘atautolu, pea ko ‘ene feilaulaú ‘oku ‘oange ai ki he kakai tangata, kakai fefine mo e fānaú kotoa ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engata. (Māt. 20:28) Ko e huhu‘í ‘a e kī ‘okú ne fakaava ‘a e matapā ki hono fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá.—2 Kol. 1:19, 20.

KUO FAKAAVA MAI ‘E SIHOVA ‘A E MATAPAÁ KE TAU FOKI ANGE

17. Ko e hā ‘oku ‘ai ke malava ‘e he huhu‘í?

17 Na‘e tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í ‘i ha mole lahi kiate ia. (1 Pita 1:19) ‘Okú ne fakamahu‘inga‘i lahi kitautolu ‘o ne loto-lelei ai ke tuku mai ‘a hono ‘Alo ‘ofa‘angá ke ne pekia ma‘atautolu. (1 Sio. 4:9, 10) ‘I ha ‘uhinga, na‘e hoko ai ‘a Sīsū ko ‘etau tamai kae ‘ikai ko ‘Ātama. (1 Kol. 15:45) Na‘e ‘ai ‘e Sīsū ke tau malava ‘o ‘ikai ke mo‘ui ta‘engata pē kae toe hoko ko e fāmili ‘o e ‘Otuá ‘i ha ‘aho. Fakafou ‘i he huhu‘í, ‘e hoko ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o haohaoa pea ‘e lava ai ke toe tali kinautolu ‘e Sihova ki hono fāmilí ‘o ‘ikai ai te ne maumau‘i ‘a ‘ene ngaahi laó tonu. Sioloto atu ki he tu‘unga fakaofo ‘e hokó ‘i he taimi ‘e haohaoa ai ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau mateaki kia Sihová! Faka‘osí, ‘e fā‘ūtaha ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘i hēvani mo māmaní ko e fāmili pē ‘e taha. Te tau hoko kotoa ai ko e fānau ‘a e ‘Otuá.—Loma 8:21.

18. Ko fē ‘a e taimi ‘e hoko ai ‘a Sihova ko e “ngaahi me‘a kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē”?

18 Neongo na‘e si‘aki ‘e he‘etau ‘uluaki ongo mātu‘á ‘a Sihova, na‘e ‘ikai ke tuku ai ‘ene ‘ofa ki he kakaí, pea na‘á ne tokonaki mai ‘a e huhu‘í. Pea neongo ‘oku tau ta‘ehaohaoa, he‘ikai lava ‘e Sētane ‘o ta‘ofi kitautolu mei he‘etau mateaki kia Sihová. Fakafou ‘i he huhu‘í, ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘e Sihova ke tau hoko ‘o mā‘oni‘oni kakato. Sioloto atu ki he me‘a ‘e hoko ki he mo‘uí ‘i he taimi ‘e ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá ‘e he tokotaha kotoa “‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e ‘Aló pea ngāue‘i ‘a e tui kiate iá”! (Sione 6:40) Ko ‘etau Tamai ‘ofa mo potó te ne fakahoko ‘a ‘ene taumu‘á pea tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau hoko ‘o haohaoa. ‘E hoko leva ai ‘a Sihova ko e “ngaahi me‘a kotoa pē ki he tokotaha kotoa pē.”—1 Kol. 15:28.

19. (a) Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku totonu ke tau fai ‘i he‘etau hounga‘ia ‘i he huhu‘í? (Sio ki he puha “ Tau Hanganaki Kumi ki he Fa‘ahinga Tāú.”) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

19 Ko ‘etau hounga‘ia ki he huhu‘í ‘oku totonu ke ne ue‘i kitautolu ke tau talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e me‘a‘ofa mahu‘inga ta‘ehanotatau ko ení. ‘Oku fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘e he kakaí fakafou ‘i he huhu‘í, ‘oku ‘omai ai ‘e Sihova ‘i he anga-‘ofa ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá ‘a e faingamālie ke nau mo‘ui ta‘engata. Ka ‘oku fai ‘e he huhu‘í ‘a e me‘a lahi mama‘o ange ia ai. ‘Okú ne fakalelei‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘e ‘ohake ‘e Sētane ‘o tālanga‘i ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení. Te tau lāulea ki he founga ‘o ‘ene fai ení ‘i he kupu hono hokó.