Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ongo tāimu‘a ko George Rollston mo Arthur Willis ‘i he‘ena tu‘u ‘o ‘utu ‘a e tangikē vai ‘o ‘ena kaá.—Feitu‘u Fakatokelau, 1933

MEI HOTAU KUOHILÍ

“‘Oku ‘Ikai ha Hala Ia ‘e Fu‘u Tokakovi pe Fu‘u Lōloa”

“‘Oku ‘Ikai ha Hala Ia ‘e Fu‘u Tokakovi pe Fu‘u Lōloa”

‘I HE ‘aho 26 ‘o Ma‘asi, 1937, na‘e lele māmālie atu ai ha ongo tangata na‘á na ongosia he fonongá ‘i he‘ena veeni efuá ki Senē, ‘Aositelēlia. Talu ‘ena mavahe mei he koló ‘i ha ta‘u ‘e taha ki mu‘a ai, na‘á na fononga ‘o laka hake ‘i he maile ‘e 12,000 (kilomita ‘e 19,300) ‘o fou ‘i he ni‘ihi ‘o e ngaahi vahefonua mama‘o taha mo tokakovi taha ‘o e konitinēnití. Ko e ongo tangatá ni na‘e ‘ikai ko ha ongo tangata fakatotolo pe kumi ki ha ngaahi me‘a fo‘ou. Ko Arthur Willis mo Bill Newlands ko e toko ua ia ‘i he kau tāimu‘a faivelenga na‘a nau fakapapau‘i ke nau ‘ave ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ki he ngaahi kolo ‘uta lalahi faka‘ulia ‘o ‘Aositelēliá.

‘I he a‘u mai ki he konga ki mui ‘o e 1920 tupú, na‘e malanga ai ‘a e ki‘i Kau Ako Tohi Tapu * ‘i ‘Aositelēliá ‘i he meimei ngaahi kolo lalahi mo e fanga ki‘i kolo iiki tu‘u matātahí. Na‘e tu‘u loto fonua ‘a e ngaahi kolo ‘uta na‘e si‘i hono nofo‘í, ‘i ha feitu‘u pakukā na‘e laka hake ‘i he vaeua ‘o e lahi ‘o ‘Ameliká. Kae kehe, ko e fanga tokouá, na‘a nau ‘ilo‘i lelei ko e kau muimui ‘o Sīsuú na‘e pau ke nau faifakamo‘oni fekau‘aki mo ia “ki he feitu‘u taupotu taha ‘o e māmaní,” ‘o kau ai ‘a e ngaahi kolo ‘uta mama‘o ‘i ‘Aositelēliá. (Ngā. 1:8) Ka ‘e lava fēfē ke nau lava‘i ha ngāue lahi fau pehē? ‘I he tui kakato ‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘enau ngaahi feingá, na‘a nau fakapapau‘i ai ke fai honau lelei tahá.

TOFA ‘E HE KAU TĀIMU‘Á ‘A E HALÁ

‘I he 1929, na‘e fa‘u ai ‘e he ngaahi fakataha‘anga ‘i Kuinisilaní mo e feitu‘u faka-Hihifo ‘o ‘Aositelēliá ha ngaahi veeni na‘e fakanāunau‘i lelei ke nau ‘osiki ‘a ‘enau feitu‘u ngāue ‘i honau ngaahi feitu‘u tu‘u loto fonuá. Na‘e heka ‘i he ngaahi vēní ‘a e kau tāimu‘a sino mālohi ‘a ia na‘e lava ke nau matu‘uaki ‘a e ngaahi tu‘unga faingata‘á pea ngaahi ‘a e ngaahi me‘alelé ‘i he taimi na‘e maumau aí. Ko e kau tāimu‘a ko ení na‘a nau ‘a‘ahi ki he ngaahi feitu‘u lahi ‘a ia na‘e te‘eki ai ‘aupito ke fai ai ha ngāue fakaefakamo‘oni ki mu‘a.

Ko e kau tāimu‘a na‘e ‘ikai ma‘u ha‘anau me‘alelé na‘a nau heka pasikala ki he ngaahi feitu‘u ‘utá. Ko e fakatātaá, ‘i he 1932, na‘e kamata‘i ai ‘e he tokotaha ta‘u 23 ko Bennett Brickell ha fononga fakaemalanga māhina ‘e nima mei Rockhampton, Kuinisilani ki he feitu‘u fakatokelau mama‘o ‘o e vahefonua ko iá. ‘I he‘ene pasikala uta mamafá, na‘á ne ‘ave ai ‘a e ngaahi kafu, vala, me‘akai, mo ha ‘ū tohi lahi. ‘I he pā ‘a e va‘e ‘o ‘ene pasikalá, na‘á ne hokohoko atu pē ‘i he‘ene tuipau ‘e tataki ia ‘e Sihova. Na‘á ne taki faka‘osi ‘ene pasikalá ‘i he maile ‘e 200 (kilomita ‘e 320) ‘i he ngaahi feitu‘u ‘a ia na‘e mate ai ki mu‘a ha kau tangata ‘i he fieinuá. ‘I he ta‘u ‘e 30 hokó, na‘e fononga ai ‘a Tokoua Brickell ‘i he maile ‘e laui kilu ‘i he kotoa ‘o ‘Aositelēliá ‘i ha pasikala, paiki mo e kā. Na‘á ne kamata‘i ai ‘a e ngāue fakamalangá ‘i he lotolotonga ‘o e kau ‘Apó pea tokoni ki hono fokotu‘u ‘a e ngaahi fakataha‘anga fo‘ou, ‘o ne hoko ai ‘o ‘ilolahia pea faka‘apa‘apa‘i ‘i he kotoa ‘o e ngaahi kolo ‘utá.

IKU‘I ‘A E NGAAHI POLÉ

‘Oku kau ‘a ‘Aositelēlia ‘i he fonua ‘i māmani ‘oku nofo‘i tokosi‘i taha ‘o fakatatau ki he lahi ‘o e konga kelekelé, pea tautefito ki he feitu‘u ‘utá ‘a e tokosi‘i hono nofo‘í. Ko ia ai, kuo fakahāhā ‘e he kakai ‘a Sihová ‘a e fakapapau ke kumi ki he fa‘ahinga tāutaha ‘i he ngaahi feitu‘u mama‘o ‘o e konitinēnití.

Ko e ongo tāimu‘a ko Stuart Keltie mo William Torrington na‘á na fakahāhā ‘a e fa‘ahinga fakapapau ko iá. ‘I he 1933, na‘á na kolosi ai ‘i he Toafa Simpson, ko ha fu‘u toafa ‘one‘one ke malanga ‘i he kolo ko Alice Springs, ‘i he loto-mālie ‘o e konitinēnití. ‘I he maumau ‘ena ki‘i kaá na‘e pau ai ke na li‘aki, pea ko Tokoua Keltie—‘a ia na‘e va‘e loi—na‘e hokohoko atu ‘ene fononga fakamalangá, ka ne heka ‘i he taimi ko ení ‘i ha kāmeli! Na‘e ola lelei ‘a e ngaahi feinga ‘a e ongo tāimu‘á ‘i he‘ena fetaulaki mo ha pule hōtele ‘i ha tau‘anga lēlue mama‘o ‘i William Creek. Ko e pule hōtelé, ko Charles Bernhardt, na‘á ne tali ki mui ‘a e mo‘oní, fakatau atu hono hōtelé, pea tāimu‘a toko taha ‘i he ta‘u ‘e 15 ‘i he ni‘ihi ‘o e ngaahi feitu‘u pakukā taha mo mama‘o taha ‘o ‘Aositelēliá.

Teuteu ‘a Arthur Willis ke mavahe ‘i ha fononga fakamalanga ‘i he ngaahi kolo ‘uta lahi faka‘ulia ‘o ‘Aositelēlia.—Perth, Fakahihifo ‘o ‘Aositelēliá, 1936

Ko e mu‘aki kau tāimu‘á na‘e fiema‘u mo‘oni kiate kinautolu ‘a e loto-to‘a mo e loto-lahi ke nau iku‘i ‘aki ‘a e ngaahi pole lahi na‘a nau fehangahangai mo iá. ‘I he‘ena fononga fakamalanga ‘i he ngaahi kolo ‘uta ‘o ‘Aositelēliá, ko Arthur Willis mo Bill Newlands, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘á na ngāue mālohi ‘i he taimi ‘e taha ‘o fe‘unga mo e uike ‘e ua ‘i he‘ena fononga ‘i he maile ‘e 20 (kilomita ‘e 32) koe‘uhí na‘e iku ‘o pelepela ‘atā ‘a e toafá ‘i ha ngaahi ‘uha lahi. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á na tā pupuha mo ongosia ‘i he vevela ‘a e ‘eá ‘i hono teke ‘ena vēní ‘i he ngaahi fu‘u tahake ‘one‘oné, ‘o na fou ‘i ha ngaahi tele‘a makamaka pea kolosi ‘i ha ngaahi toka‘anga vai ‘one‘one. ‘I he maumau ‘ena vēní, ‘a ia na‘e fa‘a hokó, na‘á na luelue pe heka pasikala ‘i ha ngaahi ‘aho ke a‘u ki he kolo ofi tahá peá na tali leva ai ke a‘u mai ‘a e ngaahi konga ‘o e vēní ke fetongi‘aki. Neongo ‘a e ngaahi tu‘unga faingata‘a peheé, na‘á na tauhi ma‘u ha fakakaukau pau. Ko Arthur Willis, ‘i he‘ene toe fakalea ha fakamatala na‘e fai ‘i he makasini The Golden Age, na‘á ne fakahaa‘i ki mui ai: “‘Oku ‘ikai ha hala ia ‘e fu‘u tokakovi pe fu‘u lōloa ki He‘ene kau fakamo‘oní.”

Ko ha tāimu‘a taimi lōloa ko Charles Harris na‘á ne fakamatala ‘o pehē ko e nofo mavahé mo e ngaahi faingata‘a‘ia fakaesino ‘i he ngaahi kolo ‘utá na‘e tohoaki‘i mo‘oni ai ia ke ne ofi ange kia Sihova. Na‘á ne toe pehē: “‘Oku lelei ange ‘a e mo‘uí ‘i he fononga mo ha ki‘i kato si‘isi‘i ‘o ka ala lava. Kapau na‘e loto-lelei ‘a Sīsū ke ne mohe ‘i tu‘a ‘i he taimi na‘e fiema‘u aí, tā ‘oku totonu ke tau fiefia ke fai ‘a e me‘a tatau kapau ‘oku fiema‘u ‘i he‘etau vāhenga-ngāué.” Pea ko e me‘a ia na‘e fai ‘e he kau tāimu‘a tokolahi. Mālō mo ‘enau ngaahi feinga mālohí, kuo a‘u ai ‘a e ongoongo leleí ki he tuliki kotoa ‘o e konitinēnití, ‘i hono tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga tāutaha ta‘efa‘alaua ke nau tu‘u ma‘á e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.

^ pal. 4 Na‘e ngāue‘aki ‘e he Kau Ako Tohi Tapú ‘a e hingoa Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he 1931.‘Ai. 43:10.