Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hai ‘Okú Ne Tataki ‘a e Kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘Aho Ní?

Ko Hai ‘Okú Ne Tataki ‘a e Kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘Aho Ní?

“Manatu‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau takimu‘a ‘iate kimoutolú.”HEP. 13:7.

HIVA: 23, 43

1, 2. Hili ‘a e ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvaní, ko e hā nai na‘e fifili ki ai ‘a e kau ‘apositoló?

NA‘E tu‘u ‘a e kau ‘apositolo ‘a Sīsuú ‘i he Mo‘unga ‘Ōlivé ‘o siofi ‘a honau ‘eikí mo honau kaume‘á, ‘a Sīsū, ‘i hono ‘ohake ia ki he langí pea fakapuliki ‘e ha konga ‘ao. (Ngā. 1:9, 10) ‘I he ta‘u nai ‘e ua, na‘e ako‘i, fakalototo‘a‘i, mo tataki kinautolu ‘e Sīsū. Ka ko eni kuó ne mavahe. Ko e hā ‘a e me‘a te nau faí?

2 Ki mu‘a ke ne ‘alu hake ki hēvaní, na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí: “Te mou hoko ko e kau fakamo‘oni kiate au ‘i Selusalema, ‘i he kotoa ‘o Siuteá mo Samēlia, pea ki he feitu‘u taupotu taha ‘o e māmaní.” (Ngā. 1:8) ‘E lava fēfē ke nau malava ‘o fai ‘a e ngāue ko iá? Na‘e tala‘ofa ange ‘e Sīsū ‘e tokoni‘i kinautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. (Ngā. 1:5) Ka ko hai te ne tataki kinautolu pea fokotu‘utu‘u ‘a e ngāue fakamalanga ‘i māmani lahí? Na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau ‘apositoló na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e kau tangata ke nau tataki ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he kuohilí. Ko ia na‘a nau fifili nai pe ‘e fili he taimi ko ení ‘e Sihova ha taki fo‘ou.

3 (a) Hili ‘a e ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvaní, ko e hā ‘a e fili mahu‘inga na‘e fai ‘e he kau ‘apositolo faitōnungá? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau tali ‘i he kupu ko ení?

3 Taimi nounou mei he ‘alu hake ‘a Sīsū ki hēvaní, na‘e fekumi ‘a e kau ākongá ‘i he Folofolá, lotu ki he ‘Otuá ki ha tokoni, pea fili ‘a Mataiasi ke ne fetongi ‘a Siutasi ‘Isikaliote ke hoko ko e ‘apositolo hono 12. (Ngā. 1:15-26) Ko e hā na‘e mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e fili ko ení kiate kinautolu pea kia Sihová? Na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau ākongá na‘e fiema‘u ke ‘i ai ‘a e kau ‘apositolo ‘e toko 12. * (Sio ki he fakamatala ‘i laló.) Na‘e fili ‘e Sīsū ‘a e kau ‘apositoló pea ako‘i kinautolu ki ha ngafa mātu‘aki mahu‘inga ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. Ko e hā ‘a e ngafa ko iá, pea na‘e anga-fēfē hono teu‘i kinautolu ki ai ‘e Sihova mo Sīsuú? Ko e hā ‘a e fokotu‘utu‘u meimei tatau ‘oku hoko ‘i he ‘aho ní? Pea ‘e lava fēfē ke tau “manatu‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau takimu‘a” ‘i hotau lotolotongá, tautefito ki he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó”?—Hep. 13:7; Māt. 24:45.

TATAKI ‘E SĪSŪ ‘A E KULUPU PULÉ

4. Ko e hā ‘a e ngafa na‘e ma‘u ‘e he kau ‘apositoló mo e kau mātu‘a kehe ‘i Selusalemá?

4 Na‘e kamata ke takimu‘a ‘a e kau ‘apositoló ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané ‘i he Penitekosi ‘o e ta‘u 33. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “na‘e tu‘u hake ‘a Pita mo e toko hongofulu-mā-tahá” ‘o ako‘i ‘a e ngaahi mo‘oni fakahaofi mo‘uí ki ha fu‘u tokolahi. (Ngā. 2:14, 15) Na‘e hoko ‘a e tokolahi ‘i he fu‘u kakai ko iá ko e kau Kalisitiane. Hili iá, ko e kau Kalisitiane fo‘ou ko iá “na‘e hokohoko atu ‘enau lī‘oa kinautolu ki he faiako ‘a e kau ‘apositoló.” (Ngā. 2:42) Na‘e fakafatongia‘aki ‘a e kau ‘apositoló ki hono tokanga‘i ‘a e pa‘anga ‘a e fakataha‘angá. (Ngā. 4:34, 35) Na‘a nau toe ako‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá pea lotu ma‘a kinautolu, ‘o pehē: “Te mau lī‘oa kimautolu ki he lotú pea ki he ngāue fekau‘aki mo e folofolá.” (Ngā. 6:4) Pea na‘a nau fekau‘i atu ha kau Kalisitiane taukei ke nau malanga ‘i he ngaahi feitu‘u ngāue fo‘ou. (Ngā. 8:14, 15) Ki mui ai, na‘e kau mai ‘a e kau mātu‘a pani ‘e ni‘ihi ki he kau ‘apositoló ‘i he takimu‘a ‘i he fakataha‘angá. ‘I honau tu‘unga ko ha kulupu pulé, na‘a nau ‘oatu ‘a e tataki ki he ngaahi fakataha‘angá kotoa.—Ngā. 15:2.

5, 6. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakaivia ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e kulupu pulé? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kulupu pulé? (f) Na‘e anga-fēfē hono tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e kulupu pulé?

5 Na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí na‘e tataki ‘e Sihova ‘a e kulupu pulé fakafou ‘ia Sīsū. Na‘e lava fēfē ke nau fakapapau‘i iá? ‘Uluakí, na‘e fakaivia ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e kulupu pulé. (Sione 16:13) Na‘e ma‘u ‘e he kau Kalisitiane pani kotoa pē ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, ka na‘á ne fakaivia makehe ‘a e kau ‘apositolo mo e kau mātu‘a ‘i Selusalemá ke nau fakahoko ‘a honau ngafa ko e kau ‘ovasiá. Ko e fakatātaá, ‘i he ta‘u 49, na‘e tataki ai ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e kulupu pulé ke nau fai ha fili ‘o fekau‘aki mo e kamú. Na‘e muimui ‘a e ngaahi fakataha‘angá ‘i he tataki ko iá. Ko hono olá, ‘na‘e hokohoko atu ‘a hono ‘ai ke nau tu‘u mālohi ‘i he tuí mo tupulekina ai pē honau tokolahí ‘i he ‘aho ki he ‘aho.’ (Ngā. 16:4, 5) ‘Oku lava ke tau ‘ilo‘i mei he tohi ki he ngaahi fakataha‘angá ‘o fekau‘aki mo e kamú, na‘e ma‘u ‘e he kulupu pulé ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá pea na‘a nau fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga hangē ko e ‘ofá mo e tuí.—Ngā. 15:11, 25-29; Kal. 5:22, 23.

6 Uá, na‘e tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kulupu pulé. Ko e fakatātaá, na‘e tala ‘e ha ‘āngelo kia Koliniusi ke ne kumi ‘a e ‘apositolo ko Pitá. ‘I he hili ‘a e malanga ‘a Pita kia Koliniusi mo hono kāingá, na‘a nau ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, neongo na‘e ‘ikai ke kamu ‘a e kau tangata ko iá. Ko ia na‘e hoko ai ‘a Koliniusi ko e ‘uluaki Senitaile ta‘ekamu ke hoko ko ha Kalisitiané. ‘I he fanongo ‘a e kau ‘apositoló mo e fanga tokoua kehé fekau‘aki mo e me‘á ni, na‘a nau tali ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá pea talitali lelei ‘a e kau Senitaile ta‘ekamú ki he fakataha‘anga Kalisitiané. (Ngā. 11:13-18) ‘I he me‘á ni, ‘e lava ke tau sio ki hono poupou‘i longomo‘ui ‘e he kau ‘āngeló ‘a e ngāue fakamalanga ko ia na‘e tataki ‘e he kulupu pulé. (Ngā. 5:19, 20) Tolú, na‘e tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e kulupu pulé. Na‘e ngāue‘aki ‘e he kau tangata ko iá ‘a e Folofolá ke tokoni kiate kinautolu ‘i hono fai ‘a e ngaahi fili mahu‘inga fekau‘aki mo e tui faka-Kalisitiané pea ke tataki ‘a e ngaahi fakataha‘angá.—Ngā. 1:20-22; 15:15-20.

7. Ko e hā ‘e lava ai ke tau pehē na‘e tataki ‘e Sīsū ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané?

7 Neongo na‘e ma‘u ‘e he kulupu pulé ‘a e mafai ‘i he fakataha‘angá, na‘e mahino‘i ‘e hono kau mēmipá ko Sīsū Kalaisi ‘a honau Takí. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá ko Kalaisi na‘á ne fakanofo “‘a e ni‘ihi ko e kau ‘apositolo.” Na‘á ne toe pehē ko Kalaisi ‘a e “‘ulú,” pe Taki ‘o e fakataha‘angá. (‘Ef. 4:11, 15) Pea ‘i he ‘ikai ui kinautolu ‘aki ha hingoa ‘o ha ‘apositoló, ‘‘i ha tataki faka‘otua na‘e ui ‘a e kau ākongá ko e kau Kalisitiane.’ (Ngā. 11:26) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula na‘e mahu‘inga ke muimui ‘i he ngaahi akonaki makatu‘unga ‘i he Tohi Tapú mei he kau ‘apositoló mo e kau tangata kehe na‘a nau takimu‘á. Na‘a mo ia, na‘e pehē ‘e Paula: “Ka ‘oku ou loto ke mou ‘ilo ko e ‘ulu ‘o e tangata kotoa pē ko e Kalaisí.” Ko e fakamatala ko ení na‘e fakakau ki ai ‘a e mēmipa kotoa pē ‘o e kulupu pulé. Pea na‘e hoko atu ‘a Paula: “Ko e ‘ulu leva ‘o e Kalaisí ko e ‘Otuá.” (1 Kol. 11:2, 3) ‘Oku hā mahino, na‘e fakanofo ‘e Sihova ‘a hono ‘Aló, ‘a Kalaisi Sīsū, ke ne tataki ‘a e fakataha‘angá.

“‘OKU ‘IKAI KO E NGĀUE ENI ‘A HA TANGATA”

8, 9. Ko e hā ‘a e ngafa mahu‘inga na‘e ma‘u ‘e Tokoua Russell?

8 Kamata ‘i he 1870, na‘e feinga ‘a Charles Taze Russell mo e ni‘ihi ‘o hono ngaahi kaume‘á ke nau lotu ki he ‘Otuá ‘o fakatatau ki he Tohi Tapú pea tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fai pehē. Na‘e kau ki he me‘á ni ‘a hono tokoni‘i ‘o e kakai na‘a nau lea ‘i he ngaahi lea kehe. Ko ia na‘e fokotu‘u fakalao ai ‘a e Zion’s Watch Tower Tract Society ‘i he 1884, pea na‘e hoko ai ‘a Tokoua Russell ko e palesitení. * (Sio ki he fakamatala ‘i laló.) Na‘á ne ako mātu‘aki fakamākukanga ‘a e Tohi Tapú pea na‘e ‘ikai te ne ilifia ke tala ki he ni‘ihi kehé ko e ngaahi akonaki ‘a e siasí hangē ko e Tolu-Taha‘i-‘Otuá mo e ta‘efa‘amate ‘a e laumālié na‘e ‘ikai ke ‘i he Tohi Tapú. Na‘á ne ‘ilo‘i ko e toe foki mai ‘a Kalaisí ‘e ta‘ehāmai pea ko e “taimi kotofa ‘o e ngaahi pule‘angá” ‘e ngata ‘i he 1914. (Luke 21:24) Na‘e ngāue‘aki ‘e Tokoua Russell ‘a hono taimí, iví, mo e pa‘angá ke ako‘i ‘aki ‘a e ngaahi mo‘oni ko ení ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku hā mahino na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova mo Sīsū ‘a Tokoua Russell ke ne takimu‘a ‘i ha taimi mahu‘inga ‘i he hisitōliá.

9 Na‘e ‘ikai loto ‘a Tokoua Russell ke ne ma‘u ha tokanga makehe mei he kakaí. ‘I he 1896, na‘á ne tohi ‘o pehē ko ia mo e kau tangata na‘e fua fatongiá na‘e ‘ikai ‘aupito te nau loto ke fakalāngilangi‘i kinautolu. Na‘e ‘ikai te nau loto ke ‘oange kiate kinautolu ha ngaahi hingoa fakalakanga makehe, pea na‘e ‘ikai te nau loto ke ui ‘aki ha kulupu ‘a honau hingoá. Na‘á ne pehē ki mui ai: “‘Oku ‘ikai ko e ngāue eni ‘a ha tangata.”

10. (a) Na‘e fakanofo ‘anefē ‘e Sīsū ‘a e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó”? (e) Fakamatala‘i ‘a e anga ‘o hono fakamā‘ala‘ala ‘a e kehe ‘a e Kulupu Pulé mei he Sōsaieti Taua Le‘o.

10 ‘I he 1919, ‘i he ta‘u ‘e tolu hili ‘a e mate ‘a Tokoua Russell, na‘e fakanofo ‘e Sīsū ‘a e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó.” Ko e hā ‘a e taumu‘á? Ke nau ‘oange ki hono kau muimuí ‘enau “me‘akaí ‘i he taimi totonu.” (Māt. 24:45) Na‘a mo e lolotonga ‘a e mu‘aki ngaahi ta‘u ko iá, na‘e tokonaki ai ‘e ha ki‘i kulupu tokosi‘i ‘o e fanga tokoua pani ‘i he ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i Brooklyn, Niu ‘Ioké, ‘a e me‘akai fakalaumālié ki he kau muimui ‘o Sīsuú. Ko e kupu‘i lea “kulupu pulé” na‘e kamata ke hā ia ‘i he‘etau ‘ū tohí hili ‘a e 1940. ‘I he taimi ko iá, na‘e fengāue‘aki vāofi ‘a e kulupu pulé mo e Watch Tower Bible and Tract Society. Kae kehe, ‘i he 1971, na‘e fakamā‘ala‘ala mai ai na‘e kehe ‘a e Kulupu Pulé mei he Sōsaieti Taua Le‘ó, ‘a ia na‘a nau tokanga‘i ‘a e ngaahi me‘a fakalaó pē. Mei he taimi ko iá ‘o faai mai ai, na‘e lava ke hoko ‘a e fanga tokoua paní ko e konga ‘o e Kulupu Pulé ‘o ‘ikai te nau kei hoko ko e kau talēkita ‘o e Sōsaietí. Ki muí ni mai, ko e fanga tokoua fua fatongia ‘i he “fanga sipi kehe” kuo nau ngāue ko e kau talēkita ‘o e Sōsaietí mo e ngaahi kautaha kehe ‘oku ngāue‘aki ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá. Ko hono olá, ‘oku lava ke tokangataha ai ‘a e Kulupu Pulé ki hono tokonaki mai ‘o e fakahinohino mo e tataki Fakatohitapú. (Sione 10:16; Ngā. 6:4) Ko e ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o Siulai 15, 2013, na‘e fakamatala‘i ai ko e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó” ko ha ki‘i kulupu tokosi‘i ‘o e fanga tokoua paní ‘a ia ‘oku fa‘u‘aki kinautolu ‘a e Kulupu Pulé.

Ko e kulupu pulé, ‘i he 1950 tupú

11. ‘Oku anga-fēfē hono fai ‘e he Kulupu Pulé ‘a e ngaahi filí?

11 ‘Oku fai ‘e he Kulupu Pulé ‘i hono tu‘unga ko ha kulupú ‘a e ngaahi fili mahu‘inga ‘i he taimi ‘oku fakataha ai ‘a hono kau mēmipá ‘i he uike taki taha. Ko e fakataha pehení ‘oku tokoni‘i ai kinautolu ke nau fetu‘utaki vāofi mo kei fā‘ūtaha ai pē. (Pal. 20:18) ‘Oku ‘ikai ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé ‘e mahu‘inga ange ia ‘i he ngaahi mēmipa kehé, ko ia ‘i he ta‘u taki taha ‘oku tataki ai ‘e ha tokoua kehe ‘a e ngaahi fakataha ko iá. (1 Pita 5:1) ‘Oku toe pehē pē foki ‘i he ngaahi kōmiti taki taha ‘e ono ‘a e Kulupu Pulé. ‘Oku ‘ikai fakakaukau ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé ko ia ‘a e taki ‘o hono fanga tokouá. Ko kinautolu taki taha ‘oku nau toe hoko ko e kau sevāniti ‘o hono falé pea ‘okú ne ma‘u ‘a e me‘akai fakalaumālié mei he tamaio‘eiki anga-tonú pea muimui ‘i he‘ene tatakí.

Talu hono fakanofo ‘a e tamaio‘eiki anga-tonú ‘i he 1919, mo ‘ene teuteu ‘a e me‘akai fakalaumālié ma‘á e kakai ‘a e ‘Otuá (Sio ki he palakalafi 10, 11)

“KO HAI MO‘ONI KOĀ ‘A E TAMAIO‘EIKI ANGA-TONU MO POTÓ?”

12. Ko e hā ‘a e ongo fehu‘i te tau hoko atu ‘o talí?

12 Ko e Kulupu Pulé ‘oku ‘ikai ke fakamānava‘i pe haohaoa. ‘Oku lava ke nau fai ‘a e ngaahi fehālaaki ‘i hono fakamatala‘i ‘a e Tohi Tapú pe ‘i hono tataki ‘a e kautahá. Ko e fakatātaá, ko e Watch Tower Publications Index ‘oku kau ai ‘a e kaveinga ko e “Beliefs Clarified,” ‘a ia ‘oku fakahokohoko ai ‘a e ngaahi fakatonutonu ‘i he‘etau mahino‘i ‘a e Tohi Tapú talu mei he 1870. Na‘e ‘ikai ke tala mai ‘e Sīsū ia ko ‘ene tamaio‘eiki anga-tonú te nau ‘omai ha me‘akai fakalaumālie haohaoa. Ko ia ‘e lava fēfē ke tau tali ‘a e fehu‘i ‘a Sīsuú: “Ko hai mo‘oni koā ‘a e tamaio‘eiki anga-tonu mo potó?” (Māt. 24:45) Ko e hā ‘a e fakamo‘oni ko e Kulupu Pulé ‘a e tamaio‘eiki anga-tonú? Tau lāulea angé ki he me‘a tatau ‘e tolu na‘á ne tokoni‘i ‘a e kulupu pule ‘i he taimi ‘o e kau ‘apositoló.

13. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e Kulupu Pulé?

13 ‘Oku tokoni‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e Kulupu Pulé. ‘Oku tokoni‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a e Kulupu Pulé ke nau mahino‘i ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu ko ē na‘e ‘ikai te nau mahino‘i ki mu‘á. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he fakahokohoko ‘o e ngaahi tui kuo fakamā‘ala‘ala ‘a ia na‘e lave ki ai ki mu‘á. ‘Oku ‘ikai ha tangata kuo lava ke ne mahino‘i mo fakamatala‘i ‘a e “ngaahi me‘a loloto ‘a e ‘Otuá” ‘iate ia pē! (Lau ‘a e 1 Kolinitō 2:10.) ‘Oku fakakaukau ‘a e Kulupu Pulé ‘o hangē ko e ‘apositolo ko Paulá, ‘a ia na‘á ne tohi: “Ko e ngaahi me‘á ni ‘oku tau toe lea‘aki foki, ‘o ‘ikai ‘aki ‘a e ngaahi lea kuo ako‘i ‘e he poto fakaetangatá, ka ‘i he ngaahi lea ko ia kuo ako‘i ‘e he laumālié.” (1 Kol. 2:13) Hili ha ngaahi ta‘u ‘e lauingeau ‘o e ngaahi akonaki loí mo e ‘ikai ha tataki mā‘ala‘alá, ko e hā kuo tupulaki pehē fau ai ‘a hono mahino‘i ‘o e Tohi Tapú talu mei he 1919? Ko e ‘uhingá pē he ‘oku tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘aki hono laumālie mā‘oni‘oní!

14. Fakatatau ki he Fakahā 14:6, 7, ‘oku anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e Kulupu Pulé mo e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho ní?

14 ‘Oku tokoni‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e Kulupu Pulé. ‘Oku ma‘u ‘e he Kulupu Pulé ‘a e fatongia kāfakafa ko hono tataki ‘a e kau malanga ‘e toko valu miliona tupu ‘i he ngāue fakamalanga ‘i māmani lahí. Ko e hā ‘oku mātu‘aki lavame‘a ai ‘a e ngāue ko iá? Ko e taha ‘o e ‘uhingá ko e poupou ‘a e kau ‘āngeló. (Lau ‘a e Fakahā 14:6, 7.) ‘I he ngaahi tu‘unga lahi, kuo tataki ai ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kau malangá ki ha tokotaha ko e toki ‘osi pē ia ‘ene lotu ki he ‘Otuá ki ha tokoni! * (Sio ki he fakamatala ‘i laló.) Ko e ngāue fakamalangá mo e faiakó ‘oku hokohoko atu ‘ene tupú na‘a mo e ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ai ‘a e fakafepakí. Ko e me‘á ni foki ‘oku malava pē iá ‘i he tokoni ‘a e kau ‘āngeló.

15. ‘Oku anga-fēfē ‘a e kehe ‘a e Kulupu Pulé mei he kau taki ‘o e Pule‘anga-Ha‘a-Kalisitiané? ‘Omai ha fakatātā.

15 ‘Oku tataki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e Kulupu Pulé. (Lau ‘a e Sione 17:17.) Fakakaukau angé ki he me‘a na‘e hoko ‘i he 1973. Ko e ‘īsiu ‘o e Watchtower ‘o Sune 1 na‘e ‘eke ai pe “‘oku taau ke papitaiso ‘a e fa‘ahinga kuo ‘ikai te nau ‘atā mei hono ma‘unimā ‘e he tapaká.” Ko e tali na‘e fai ki he fehu‘í na‘e makatu‘unga ia ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú, ‘a ia ko e ‘ikai! Na‘e hā ‘i he Watchtower ‘a e ngaahi potu folofola, pea fakamatala‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku totonu ai ke tu‘usi ha tokotaha he‘ikai ke tuku ‘ene ifí. (1 Kol. 5:7; 2 Kol. 7:1) Na‘e pehē ai ko e tu‘unga totonu ko ení ‘oku ‘ikai ko e ha‘u ia mei ha tangata ka ko e ha‘u “mei he ‘Otuá, ‘a ia ‘okú ne fakahaa‘i mai ‘a ia tonu fakafou ‘i he‘ene Folofola kuo tohí.” ‘Oku ‘ikai ha toe kautaha fakalotu kuo loto-lelei ke falala kakato ki he Folofola ‘a e ‘Otuá neongo ko e fai peheé ‘e faingata‘a ‘aupito ki he ni‘ihi ‘o hono kau mēmipá. ‘Oku pehē ‘e ha tohi ki muí ni fekau‘aki mo e lotú ‘i ‘Amelika: “Kuo toutou fakalelei‘i ‘e he kau taki Kalisitiané ‘enau ngaahi akonakí ke fehoanaki mo e tui pea mo e ngaahi fakakaukau ‘oku ma‘u mei he poupou ‘i he lotolotonga ‘o honau kau mēmipá pea ‘i he sōsaieti tokolahi angé.” Kae kehe, ko e Kulupu Pulé ‘oku ‘ikai ke tataki ia ‘e he me‘a ‘oku sai‘ia ai ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí. ‘I hono kehé, ko hono kau mēmipá ‘oku tataki kinautolu ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a ia ‘oku fakamo‘oni‘i ai ko Sihova ‘a e tokotaha ‘okú ne tataki mo‘oni ‘a hono kakaí ‘i he ‘aho ní.

“MANATU‘I ‘A E FA‘AHINGA ‘OKU NAU TAKIMU‘A ‘IATE KIMOUTOLÚ”

16. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ke manatu‘i ai ‘a e Kulupu Pulé?

16 Lau ‘a e Hepelū 13:7. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ke “manatu‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau takimu‘a ‘iate kimoutolú.” Ko e founga ‘e taha ‘e lava ke tau fai ai ení ko e lave ki he Kulupu Pulé ‘i he‘etau ngaahi lotú. (‘Ef. 6:18) ‘Oku lahi honau ngaahi fatongiá, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a hono tokonaki mai ‘a e me‘akai fakalaumālié, tataki ‘a e ngāue fakamalangá ‘i māmani lahi, mo hono tokanga‘i ‘a e ngaahi tokoni fakapa‘anga ‘oku fai ki he kautahá. Ko ia ‘oku nau fiema‘u mo‘oni ke tau lotu ma‘u pē ma‘anautolu!

17, 18. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau muimui ‘i he tataki ‘a e Kulupu Pulé? (e) ‘Oku anga-fēfē hono poupou‘i ‘e he‘etau malangá ‘a e Kulupu Pulé mo Sīsuú?

17 ‘Oku lava ke tau toe manatu‘i ‘a e Kulupu Pulé ‘i he‘etau muimui ki he‘ene ngaahi fakahinohinó mo e tatakí. ‘Oku ‘omai ‘e he Kulupu Pulé kiate kitautolu ‘a e tataki fakafou ‘i he‘etau ‘ū tohí, ngaahi fakatahá, ngaahi ‘asemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí. ‘Okú ne toe fakanofo ‘a e kau ‘ovasia sēketí, ‘a ia ‘oku nau toki fakanofo ‘a e kau mātu‘á. ‘I he muimui kakato ki he ngaahi fakahinohino ‘oku ‘oange kiate kinautolú, ‘oku fakahaa‘i ai ‘e he kau ‘ovasia sēketí mo e kau mātu‘á ‘oku nau manatu‘i ‘a e Kulupu Pulé. Pea ko kitautolu kotoa ‘oku tau fakahāhā ‘oku tau faka‘apa‘apa ki hotau Takí, ‘a Sīsū, ‘aki ‘a e talangofua ki he kau tangata ‘okú ne ngāue‘aki ‘i he ‘aho ní.—Hep. 13:17.

18 Ko e toe founga ‘e taha ‘e lava ke tau manatu‘i ai ‘a e Kulupu Pulé ko hono fai hotau lelei tahá ‘i he ngāue fakamalangá. ‘Oku enginaki mai ‘i he Hepelū 13:7 ki he kau Kalisitiané ke nau fa‘ifa‘itaki ki he tui ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau takimu‘á. Kuo fakahāhā ‘e he Kulupu Pulé ‘a e tui mālohi ‘aki ‘enau malanga mo pouaki faivelenga ‘a e ongoongo leleí. ‘Oku tau poupou‘i ‘a e fanga tokoua ko iá ‘i he ngāue mahu‘inga ko ení? Kapau ‘oku tau fai pehē, te tau ongo‘i fiefia ‘i he taimi te tau fanongo ai ki hono tala mai ‘e Sīsū: “Ko ho‘omou fai ia ki ha taha ‘o e kau si‘i taha ‘o e fa‘ahingá ni ‘a ia ko hoku fanga tokouá, ko ho‘omou fai ia kiate aú.”—Māt. 25:34-40.

19. Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ai ke muimui ki hotau Takí, ‘a Sīsū?

19 ‘I he foki hake ‘a Sīsū ki hēvaní, na‘e ‘ikai te ne li‘aki ‘a hono kau muimuí. (Māt. 28:20) Na‘á ne ‘ilo‘i ko e laumālie mā‘oni‘oní, kau ‘āngeló, mo e Folofola ‘a e ‘Otuá na‘a nau tokoni‘i ia ke ne hoko ko e takimu‘a ‘i he taimi na‘á ne ‘i māmani aí. ‘Okú ne ‘oange ‘a e tokoni tatau ki he tamaio‘eiki anga-tonú ‘i he ‘ahó ni. Ko e Kulupu Pulé ‘oku hokohoko atu ‘enau “muimui ‘i he Lamí,” ‘a Sīsū, “‘o tatau ai pē pe ko fē ‘okú ne ‘alu ki aí.” (Fkh. 14:4) Ko ia ‘i he taimi ‘oku tau muimui ai ‘i he tataki ‘a e Kulupu Pulé, ‘oku tau muimui ai ki hotau Takí, ‘a Sīsū. Kuo vavé ni, ke ne taki atu kitautolu ki he mo‘ui ta‘engatá. (Fkh. 7:14-17) Pea ‘oku ‘ikai ha taki fakaetangata ‘e lava ke ne tala‘ofa mai ia!

^ pal. 3 ‘Oku hā ngali na‘e fiema‘u ‘e Sihova ke fa‘u‘aki ‘a e kau ‘apositolo ‘e toko 12 ‘a e “ngaahi maka fakava‘e ‘e hongofulu-mā-ua” ‘o Selusalema Fo‘ou ‘i he kaha‘ú. (Fkh. 21:14) Ko e ‘uhinga ia na‘e ‘ikai fiema‘u ai ke fetongi ha taha ‘o e kau ‘apositolo faitōnunga na‘e mate ki mui aí.

^ pal. 8 Talu mei he 1955 mo e ‘iloa ‘a e kautaha ko iá ko e Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania.